Smatra da Crna Gora treba sama da riješi krizu u zemlji, bez uplitanja međunarodne zajednice.

„Evropska unija treba pozitivnu priču oko svojih politika. Crna Gora treba da pokaže da je sposobna da pronađe sama rješenja. Vjerujem da bi tako EU odmah podržala napredak Crne Gore“, kazao je Presker gostujući u emisiji „Tema“ na Televiziji E.

Dodao je da politički akteri ne bi trebalo da odustanu od dijaloga.

„Ja se nadam da postoji prostor. Smatram da dijalog treba da se vodi unutar Crne Gore. Crna Gora je postigla veliki ekonomski razvoj. Zbog toga je postala članica NATO-a 2017. godina. Još uvijek je prva na putu ka Evropskoj uniji. Ima sama kapacitet da izađe iz ovih kriza. Mislim da nije dobro da se u ta pitanja uključuje međunarodna zajednica. Vidimo na primjeru Kosova i Srbije koliko to može da traje. Crna Gora je primjer kako jedna država može da bude stabilna i prosperitetna. Do rješenja se može doći kompromisima i odricanjima za jedan viši cilj“, naglasio je Presker.

Smatra da je politička situacija u Crnoj Gori trenutno specifična.

„U ovom trenutku imate političku grupaciju koja je na nedavnim lokalnim izborima postigla neočekivani rezultat, koja sada traži da budu što prije održani parlamentarni uzbori, dok grupacije koje su postigle dobar rezultat na lokalnim izborima, tome se protivi. Imamo i novu politički pokret kom je isto u interesu da se što prije održe prijevremeni parlamentarni izbori. Specifično je to kako neko ko nema toliku političku snagu želi da izađe iz krize na osnovu izbora, iako nije bio toliko uspješan na lokalnim izborima“, naveo je Presker.

Ambasador podsjeća da se, pored političke, Crna Gora suočava i sa institucionalnom krizom.

“Imate bezbroj institucija koje su u v.d. stanju. Imate enfunkcionalni Ustavni sud. Imate nepotpun Sudski savjet. Imate velike izazove koje sama politika treba da rješava. Na kraju nas sve to dovodi da imate i ustavnu krizu, sa Ustavnim sudom koji nema kvorum da bi odlučivao o važnim pitanjima, kao na primjer o rezultatima lokalnih izbora. Do toga da su usvojene izmjene Zakona o predsjedniku. Imamo tri krize i nadam se da nas to ne vodi u finansijsku krizu. Tako da u tom trenutku situacija u Crnoj Gori nije baš najbolja“, ističe Presker.

Navodi da bi, sa konstituisanjem Ustavnog suda, Sudskog savjeta i imenovanjem VDT-a, Crna Gora bila bolje ocijenjena. Ipak, on primjećuje manjkavosti sistema po kom se biraju sudije.

„Većina od 41. poslanika je sama izabrala 18 kandidata. Vjerujem da je tu bilo prostora da se odluči koji bi kandidati bili prihvatljivi. Žao mi je što je politika uticala na to da se sudije ne mogu izabrati na osnovu stručnosti, nego po političkoj pripadnosti. Ne znam kakv će biti ishod 28. novembra. Postoji prostor za dogovor. Vidjećemo da li izbor sudija Ustavnog suda može voditi ka vanrednim izborima i povlačenja Zakona o predsjedniku“, dodao je Presker.

Berlinski proces inkluzivniji od Otvorenog Balkana

Presker je stava da je Berlinski proces mnogo inkluzivniji od inicijative Otvoreni Balkan.

„Mislim da je ledeni vrh Berlinskog procesa pokazao da ipak Berlniski proces daje mogućnost da države Zapadnog Balkana što prije uđu u Evropsku uniju. To je vrlo konkretna inicijativa, podržana od strane EU i država članica, podržana od svih država Zapadnog Balkana. Mislim da je ta inicijativa mnogo inkluzivnija od inicijative Otvoreni Balkan koja ipak ne počiva na istim vrijednostima kao one na kojima počiva Berlinski proces i EU“, rekao je Presker.

Smatra da su manjak u inicijativi Otvoreni Balkan potpuno međusobno uvažavanje, poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih država na Zapadnom Balkanu.

„Zbog toga, najvjerovatnije odmah prihvatila da bude aktivna članica. I Crna Gora je tu imala određene primjedbe, a vidjeli smo i u nedavnoj izjavi popredsjednice Vlade i ministarke evropskih integracija da je Berlinski proces kao incijativa mnogo bolja od Otvorenog Balkana. Tako da treba se usrediti na tu inicijativu“, zaključio je Presker.