Tako se Krsmanović - koja je još avgusta 2021. godine u tekstu u Pobjedi objavila da ANB pod komandom Dejana Vukšića crnogorske građanske aktiviste u dosjeima zavodi pod kodnim imenom "crnogorski ekstremisti“ – godinu i nešto kasnije sama našla na spisku tih koji je za BIRN sačinila novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović.

"Jelenin spisak"

O kakvoj se "stručnoj“ analizi radi pokazuju dodatni podaci.

Ime Tanje Pavićević, novinarke i urednice Pobjedinog dodatka "Kult“, u 18 linkova na koje se poziva saradnica BIRN-a, pominje se samo – na dva mjesta. Prvi put kao informacija da je, kao građanska aktivistkinja, govorila jula ove godine na skupu protiv potpisivanja "temeljnog ugovora“ ispred zgrade Vlade. Onda još samo jednom, u tekstu koji govori o najavi protesta "Bogougodnica“ protiv prikazivanja filma Borisa Malagurskog ispred Hrama Hristovog vaskrsenja, kada je, satirično, određena za "redarku“ performansa, koji je inače bio prijavljen i kojeg je obezbjeđivala crnogorska policija.

Ipak, i satirična opaska bila je dovoljan "dokaz“ da se Pavićević bezočno targetira kao religiozna ekstremistkinja, članica feminističke grupe "Bogougodnice“. Koja, inače, formalno ne postoji.

Ali, itekako postoji i opstaje već danima na sajtu BIRN-a opasno targetiranje ljudi, kojim se ugrožavaju i njihovi životi.

Osim Mrvaljevića, novinarki Krsmanović i Pavićević, na BIRN mapi crnogorskih ekstremista našli su se i Predrag Vušurović, građanski aktivista, borac za ljudska prava i nekadašnji član Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković, nekadašnja predsjednica partije Patriotsko-komitski savez i aktuelna odbornica u Nikšiću Tatjana Knežević-Perišić i Draško Martinović, navijač fudbalske reprezentacije Crne Gore.

Svi su obilježeni da su članovi grupe "Komite i patriote Crne Gore“, iako ta organizacija ili udruženje zvanično ne postoji.

Činjenice, očito, za BIRN nijesu bitne: već pominjane Pavićević i Krsmanović su svrstane, bez ijednog dokaza, u grupu "Bogougodnice“, čija je liderka, kako se tvrdi, Maja Miličković, koja se, prema stavu novinarke Vijesti Jelene Jovanović, "ekstremistički“ drznula da organizuje dva performansa usmjerena protiv Crkve Srbije i klerikalizacije crnogorskog društva.

Takođe, nije poznata famozna metodologija kako je u grupu opasnih religioznih "bogougodnica“ "upala“ Tijana Lopičić, koja nije učestvovala u bilo kojem performansu ove feminističke ekipe. Njeno se ime na linkovima izvora ili resursa istraživanja (resources) pojavljuje jedino u okviru akcije izazova na društvenim mrežama - "Srcem za Cetinje“ 2021. godine.

Stvarno, da li je ljubav prema Cetinju dovoljan dokaz da nekoga BIRN može targetirati kao – ekstremistu ili religioznog fundamentalistu?

Može kada kadija i tuži i sudi! Pomenutih 18 linkova su konekcije za 18 tekstova objavljenih mahom u crnogorskim medijima, što je istraživačici Jovanović i uredničkom timu BIRN-a bilo dovoljno da devet antifašista proglasi za – ekstremiste i crnogorske neofašiste.

I, da sve bude zanimljivije: u tri teksta iz Vijesti, koja su se našla među 18 "medijskih dokaza“, pojavljuje se ime Jelene Jovanović kao autorke ili koautorke. E, to je metodologija: prvo, kao novinar, označiš nekoga za crnogorskog ekstremistu, onda, kao istraživač BIRN-a, tim istim ljudima i "zvanično“ presudiš da su – krajnji desničari ili religiozni ekstremisti?!

Ali, to je samo dio otužne priče o izvještaju BIRN-a za Crnu Goru.

BIRN-ova skrivalica

Nakon što je Pobjeda u subotu u tekstu "Ukrivanje kreatora crne propagande“ objelodanila novi skandal nekada ugledne mreže BIRN, koja je uklonila iz impresuma imena kreatora projekta "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu“, u nedjelju veče ova kuća je ažurirala stranicu "O projektu“, tvrdeći da su to uradili - "iz bezbjednosnih razloga“.

U najnovijem ažuriranju, BIRN saopštava da je njihov tim primio brojne komentare i pritužbe na sadržaj mape.

"U skladu sa našim uređivačkim standardima obavićemo nezavisnu reviziju i napraviti ispravke, ukoliko bude potrebno. Pošto tim koji radi na mapi prima kontinuirane prijetnje, uklonili smo njihova imena iz bezbjednosnih razloga", navode iz BIRN-a.

Ovim, ali i nizom drugih poteza, u vezi sa pomenutim projektom, čak i letimičnim pregledom BIRN-ovog priručnika za novinare za provjeru činjenica (fact-checking), uočljivo je da se – paradoksalno – autorka izvještaja, novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović, ali ni sami BIRN, nijesu držali sopstvenih standarda.

U opisu BIRN-ovog projekta mapiranja krajnje desničarskih i ekstremističkih organizacija na Balkanu, ta mapa bi trebala da bude vitalni izvor činjenično provjerenih informacija namijenjenih novinarima, istraživačima, akademskoj zajednici i svima zainteresovanim za tu temu, što bi je za pomenutu ciljnu grupu činilo sekundarnim izvorom informacija.

Prema dokumentu "Fektčeking: Priručnik za medije – brza provera činjenica“, koji je u julu objavio BIRN Srbija, mapa kroz koju se u izvještaju novinarke Jovanović targetiraju novinari, borci i borkinje za ljudska prava i antifašisti kao krajnja desnica i vjerski fanatici, ne prolazi ni osnovne kriterijume provjere kredibiliteta izvora!

U priručniku namijenjenom novinarima eksplicitno piše da „crvena lampica“ treba da bude nepotpisan tekst, odnosno kada nije moguće utvrditi koji novinar/ka je pisao/la tekst, a kao osnovne smjernice za provjeru vjerodostojnosti takvog izvora se navodi nekoliko pitanja koja dovode pod sumnju kredibilitet, među kojima je i nedostatak impresuma.

Smjernice za izbjegavanje

Zanimljivo je da se u BIRN-ovom priručniku, kao prva smjernica u provjeri kredibiliteta izvora, navodi da treba da ima registrovan domen onlajn medija bez sakrivanja identiteta vlasnika.

Skandalozna mapa ekstremista hostovana je na domenu balkaninsight.com (dio mreže BIRN) čiji su podaci o vlasniku sakriveni uslugom zaštite privatnosti.

Druga smjernica je da ima impresum. Impresum je sa stranice "O projektu“ uklonjen u petak o čemu je Pobjeda pisala u tesktu sa naslovom "Ukrivanje kreatora crne propagande“.

Treća smjernica je da postoji istaknut naziv medija, naziv i sjedište izdavača. Ni jedan od ovih podataka se ne nalazi na adresi far-rightmap.balkaninsight.com.

Četvrta i peta smjernica za provjeru kredibiliteta izvora je da postoje imena urednika/ca, kao i osoba koje čine redakciju. Uklanjanjem impresuma, pod krinkom zaštite tima koji je radio na projektu, ni ovi podaci nijesu dostupni.

Šesta smjernica je da postoje kontakt podaci (mejl, telefon, adresa). Na stranici projekta mapiranja krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa postoji samo email adresa.

Dakle, prema sopstvenom priručniku za provjeru kredibiliteta izvora informacija, BIRN-ov projekat ne ispunjava pet od šest smjernica.

Što se tiče kreiranja sadržaja, BIRN-ov priručnik za novinare opisuje korake i daje smjernice koje treba preduzeti kada novinari rade provjeru kredibiliteta primarnih izvora.

U priručniku se navodi da je za izvore važno da budu precizno identifikovani u tekstu, na način da je jasno iz čega crpe svoj kredibilitet i svoju relevantnost za temu, te da novinari/ke treba da budu transparentni u vezi sa izvorima informacija, uz korišćenje samo pravih stručnjaka i tačno predstavljanje dokumenata i odgovarajuće statistike, sa linkovima gdje god je to moguće. Takođe, uvijek kada je moguće, piše u priručniku, novinari bi trebalo da linkuju izvorni dokument, umjesto prerađenu medijsku vijest.

Jovanović u izvještaju o krajnje desničarskim i ekstremističkim organizacijama, iako se u pregledu informacija o pravoslavnim bratstvima i radikalnim islamistima poziva na anonimne izvore iz policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost, u slučaju „Bogougodnica“ i „Komita i patriota“ se ne poziva na apsolutno nikakav izvor informacija.

Urednička pravila

Prema BIRN-ovim internim uredničkim pravilima, kako piše u priručniku, izuzetak od ovog pravila su anonimni izvori, a pravila kažu da su priče zasnovane na jednom, anonimnom izvoru, moguće samo u slučaju kada su u pitanju neposredni učesnici, sa direktnim saznanjima.

Jedini izvor koji Jovanović u svom izvještaju pominje, kada su ove dvije „grupe“ u pitanju, je anonimni istoričar koji joj je poslužio za generisanje propagandnog konteksta, a ne za bilo kakvu faktografiju.

Takođe, BIRN preporučuje i nekoliko osnovnih pitanja kojima se testira kvalitet primarnih izvora, koja nijesu ispoštovana u analizi novinarke Jovanović.

Svjedoci smo, piše u BIRN-ovom priručniku, masovne zloupotrebe anonimnih izvora u srpskim medijima.

"Glavno pitanje koje treba da postavite sebi je – zašto je ovaj izvor anoniman? Ukoliko nekredibilni medij objavljuje neku vijest u kojoj je jedini izvor informacija anonimni izvor – to bi trebalo automatski da upali "crvene lampice“, piše u priručniku BIRN-a.

Kako, prema sopstvenom priručniku, BIRN-ov projekat ne ispunjava pet od šest ključnih uslova da bi se smatrao kredibilnim, a jedini izvor informacija u izvještaju "istraživačice“ Jovanović je anonimni istoričar, moguće i da se nekom u Upravnom odboru ove regionalne mreže, ili nekome od brojnih međunarodnih donatora, konačno upali "crvena lampica“.

Ili, možda u BIRN-u čekaju da se devet crnogorskih ekstremista i ekstremistkinja, pod pritiskom sramnih optužbi, psihički slome i priznaju - da su desničari iako se zalažu za građansku Crnu Goru i da su religiozni fanatici, mada se svi bore protiv klerikalizacije društva.

Pismo BIRN-u: Zahtijevamo izvinjenje i uklanjanje naših imena, ugrozili ste našu i bezbjednost naših porodica

Građanski aktivisti i novinarke Pobjede pisali su Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN) tražeći da se njihova imena uklone iz baze podataka "Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“, urađene u okviru regionalnog istraživanja „Krajnje desničarski ekstremizam na Balkanu: Grupe, trendovi i politička podrška“.

"Objavljivanjem naših imena kao pripadnika krajnje desničarskih i ekstremističkih organizacija narušili ste nam ugled, lični i profesionalni kredibilitet, ugrozili našu i bezbjednost naših porodica i oklevetali nas. Ko smo mi i za koje vrijednosti se zalažemo dovoljno ste čuli od eminentnih ljudi iz čitavog regiona, čak i panelistkinja koje su učestvovale na konferenciji koju ste 16. i 17. novembra organizovali u Sarajevu i na kojoj ste predstavili „istraživanje“ i mapu", navodi se u saopštenju.

Oni su zatražili i javno izvinjenje.

"Zahtijevamo i da uklonite ime neformalne feminističke grupe "Bogougodnice“, kao i nepostojeće organizacije "Komite i patriote Crne Gore“. Zahtijevamo i javno izvinjenje", zaključuje se u pismu koje potpisuju Predrag Vušurović, Nebojša Mrvaljević, Tatjana Knežević-Perišić, Draško Martinović, Aleksandar Saša Zeković, Maja Miličković, Tijana Lopičić, Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević.

Kisić: Umjesto da uklone ljude sa liste, BIRN legitimizuje napade na njih

Izvršna direktorka Helsinškog odbora za ljudska prava iz Srbije Izabela Kisić za Pobjedu kaže da je uklanjanje impresuma potpuno neshvatljivo i neodgovorno ponašanje.

"Ne možete u profesionalnim medijima da skinete impresum. Sa druge strane držite imena ljudi na listi, a sada se autori kriju iza cijele redakcije BIRN-a. Time legitimizuju napade na te ljude. To je neprihvatljivo. Ljudi se moraju ukloniti sa liste. Ne znam zbog čega se toliko oteže sa skidanjem tih ljudi sa liste, jer im se nanosi trajna šteta", navodi Kisić.

Jedino što BIRN sada može da uradi, prema njenim riječima, jeste da pod hitno skine novinarke i građanske aktiviste sa mape ekstremista.

"Oni su bili upozoreni od organizacija civilnog društva iz Crne Gore, praktično prvog dana. Takođe smo koleginica iz Sarajeva (profesorica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Edina Bećirević) i ja reagovale na samoj konferenciji. To što je urađeno je neetički i neprofesionalno. Zaista ne znam gdje je otpor skidanju tih ljudi sa liste", kazala je Kisić i istakla da BIRN mora da uputi izvinjenje ljudima koje su stavili na listu ekstremista, a kojima tu mjesto nije, kao i da upute izvinjenje svojim čitaocima.

Upitana kako tumači činjenicu da nigdje nije jasno istaknuta metodologija po kojoj je rađeno istraživanje, kao i činjenicu da iz BIRN-a ignorišu zahtjeve Pobjede da odgovore na pitanja u vezi sa tim, Kisić kaže da kada se pravi takva mapa, ne smije biti riječi o nekakvoj percepciji.

"Morate da pođete od određene definicije ekstremizma. Da ta definicija stoji negdje i da vi znate zašto su te organizacije svrstane u ekstremističke. Mora postojati vrlo jasna metodologija. Koju su oni metodologiju imali, ja ne znam. Ali, takve stvari se moraju raditi po preciznoj metodologiji koja mora biti transparentna jer od toga zavisi kredibilitet jedne organizacije, odnosno istraživanja", navodi Kisić.

Prema njenim riječima, ako ne znate koja je metodologija, i ako se ona krije, onda to istraživanje ne može biti kredibilno.

"To je osnovna etika istraživanja. Mora postojati definicija ekstremizma koja se primjenjuje. Danas je teško naći univerzalnu definiciju i obično se koriste radne definicije, čak i u sistemima kao što su Evropska unija ili Ujedinjene nacije. Međutim, ako radite ovakvo istraživanje, morate reći precizno što podrazumijevate pod ekstremizmom", zaključila je Kisić.