Novi menadžment Agencije za nacionalnu bezbjednost, na čijem je čelu Boris Bato Milić, nije zasnovao na istinitim informacijama izjašnjenje ANB-a da je Savo Kentera bio već smijenjen sa čela ANB-a i da je bio ,,neovlašćeno lice“ kada je, 7. oktobra, potpisao negativnu procjenu i odbio da izda dozvolu za pristup tajnim podacima generalnom inspektoru Agencije za nacionalnu bezbjednost Artanu Kurtiju i sekretarki Vijeća za nacionalnu bezbjednost Jeleni Maraš.

Na osnovu zvaničnog izjašnjenja novog čelnika ANB-a Borisa Bata Milića, kojeg je odlazeći premijer Dritan Abazović postavio 8. oktobra za vršioca dužnosti direktora, nakon elektronske sjednice Vlade, Direkcija za zaštitu tajnih podataka na čijem je čelu Savo Vučinić bila je prinuđena da zbog ,,potpisa neovlašćenog lica“, poništi prethodno vlastito rješenje.

No, informacije našeg lista o tačnom vremenu objave Službenog lista od 7. oktobra ukazuju da je negativna procjena ANB-a – uredno potpisana i zavedena u arhivi – prije nego što je odluka o smjeni Sava Kentere stupila u pravno dejstvo!

KAD SLUŽBENI LIST ,,ZAKASNI“

Prema saznanjima Pobjede, prva verzija Službenog lista bila je spremna za objavljivanje 7. oktobra oko 14 i 30, dok je u štampariju sadržaj pristigao u 15 sati. No, u sadržaju Službenog lista tada nije bilo odluke o smjeni vršioca dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Sava Kentere.

Za odluku o smjeni Kentere, premijer u tehničkom mandatu Abazović dobio je saglasnost većine ministara unutar Wats upp grupe tek oko 14 i 45, dok su se i Kentera i Abazović nalazili na 2BS forumu u Budvi.

Kada je odluka konačno formulisana i poslata Službenom listu, kao dopuna broja 111, nije lako utvrditi. Ali, izvjesno je da je PDF dopunjena verzija došla u štampariju u petak tek oko 21 sat i 45 minuta. Službeni list je distribuiran korisnicima tek poslije vikenda, u poneđeljak ujutru 10. oktobra, na dan kada je Direkcija za zaštitu podataka već donijela odbijajuće rješenje.

Brojni crnogorski portali su, nakon dostavljene informacije iz Vlade Crne Gore, izvijestili da je rješenje objavljeno u Službenom listu tek oko 22 sata i 10 minuta. Čak i pod pretpostavkom da se odluka o smjeni Kentere pojavila na sajtu Službenog lista nešto ranije, recimo oko 20 sati 7. oktobra, izvjesno je da je već tada bilo kasno da se osporava legitimitet potpisa vršioca dužnosti Agencije za nacionalnu bezbjednost, jer je on sve do zvanične objave bio legitimno na funkciji.

Sajt Službenog lista nije u funkciji još od sajber napada, nemoguće je na taj način pratiti objave, pa se onda postavlja logično pitanje: kojim se podacima rukovodio novi vršilac dužnosti direktora ANB-a Boris Milić kada je, u dopisu Direkciji za zaštitu tajnih podataka, konstatovao da je negativnu procjenu za Kurtija i Maraš potpisalo - ,,neovlašćeno lice“.

Osim, ako Milić nije u subotu, kada je on postao v. d. direktora, svoj časovnik vratio – ne sat unazad, nego desetak sati, pa ispada da je Kentera bio smijenjen i prije nego što ga je Abazović razriješio na Vladi?!

Nema mjesta za šale: velika obmana je bila dio unaprijed smišljene akcije prikrivanja nezakonitosti, sve kako bi Abazovićeva ekipa ANB do kraja stavila pod kontrolu.

ABAZOVIĆEVA KALKULACIJA

Jer, Abazović je znao, i prije nego što je formalizovano rješenje, da će ANB za njegovog kompanjona iz mladosti Artana Kurtija dati negativno mišljenje.

Osim dva pokušaja ubistva koja su sudski procesuirana, o čemu smo pisali, dosje Kurtija vrvi od aktivnosti koje su interesantne za obavještajne službe, uključujući i kontakte sa osobama iz kriminalnih krugova.

Odmah nakon što je 26. jula predložio Kurtija za generalnog inspektora ANB-a, Abazović je od predstavnika partnerskih službi zapadnih zemalja, prema informacijama Pobjede, dobio mišljenje da su eksplicitno protiv instaliranja takve ličnosti za važnu funkciju unutar Agencije.

Ipak, Abazović nije odustao od namjere. I nakon što je 19. avgusta izglasano nepovjerenje manjinskoj vladi, premijer u tehničkom mandatu je pokušao da svog čovjeka ugura u ANB po svaku cijenu, čak i kada je bilo izvjesno da su Kurtiju unutar ANB-a „svezane ruke“, jer mu menadžment na čelu sa Kenterom nije dozvoljavao pristup podacima, do okončanja bezbjednosne procjene.

Dodatni problem da Kurti i formalno postane Abazovićev glavni čovjek u ANB-u predstavljala je i pozicija Raška Konjevića, tadašnjeg ministra odbrane. Prema Zakonu o upravnom postupku: žalbu na negativno rješenje Direkcije za zaštitu podataka Kurti bi morao da šalje Ministarstvu odbrane!

Smjena Konjevića 22. oktobra, dan pred lokalne izbore, nije bila najava da će Abazović ići do kraja, već zvanična objava da za premijera - spremnog da uzurpira sistem radi ličnog i partijskog interesa - Ministarstvo odbrane više neće biti problem, jer je odmah na mjesto prvog čovjeka u MO instalirao svog vjernog partijskog druga Filipa Adžića.

Od obnavljanja nezavisnosti Crne Gore nije se dogodilo da ministar policije istovremeno obavlja i funkciju ministra odbrane, što je možda slučaj jedino u nekim zemljama gdje vlada neki oblik diktature.

U međuvremenu, smislio je Abazović i kako će da reaguje na negativnu bezbjednosnu provjeru za Kurtija i Maraš. Umjesto da uputi njih dvoje da zakonski pobijaju rješenja koje je Direkcija za zaštitu podataka donijela nakon negativnog mišljenja ANB-a, Abazović je iskoristio novog šefa ANB-a Milića da potpis svog prethodnika proglasi - nelegitimnim.

To je za Abazovića i Kurtija ,,win-win“ situacija: formalno oni nijesu upleteni, a ukoliko se ispostavi da je izjašnjenje koje je Milić potpisao nezakonito – odgovaraće upravo svježe postavljeni vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Koji je, prema informacijama Pobjede, i bez toga već prekoračio okvire zakonitog postupanja, dozvoljavajući Artanu Kurtiju da – ,,koordinira“ rad službe?!

KAKO KURTI KAŽE

Upućeni izvori Pobjede tvrde da Boris Milić samo formalno pokriva funkciju v. d. direktora, o čemu smo pisali, i da je ključni čovjek upravo Artan Kurti, koji je zadužen za komunikaciju sa odlazećim premijerom Dritanom Abazovićem i izvršavanje njegovih naloga.

Od kako je Milić postavljen za prvog čovjeka ANB-a, kako tvrde izvori našeg lista, grubo se krši Zakon o tajnosti podataka kojim je propisano da podacima sa oznakom tajnosti, shodno Zakonu o tajnosti podataka, ima samo mali broj najvećih državnih funkcionera, dok sva ostala lica izborom na poziciju ne stiču po automatizmu i pravo pristupa, već ga dobijaju dozvolom nadležne Direkcije.

Ovaj zakon očito ne važi za Abazovića i njegove saradnike, tako da Kurti, iako je Direkcija za zaštitu tajnih podataka odbila da mu izda dozvolu za pristup zbog negativnog mišljenja ANB, nesmetano obavlja posao u punom kapacitetu, miješajući se i u aktivnosti koje nijesu u nadležnosti generalnog inspektora.

Prema kazivanjima sagovornika Pobjede, Kurti od dolaska Milića na čelo Agencije, ima nesmetan pristup svim djelovima zgrade ANB, uključujući i onim koji su, kako kažu, zonirani najvećim stepenom, odnosno označeni kao „bezbjednosna zona I“, u kojoj su vrlo stroga pravila ponašanja, čak i za osobe koje posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima. Veoma je indikativno što Kurti ima pravo pristupa i najobezbjeđenijim prostorijama u kojima se čuvaju međunarodni i NATO tajni podaci.

Osim toga, Kurti učestvuje, kako je sam nedavno referisao Abazoviću, uvid u tajne u brojnim aktivnostima Agencije, koje su uvijek označene stepenom tajnosti. Čak je često, iako to nije u nadležnosti generalnog inspektora, prisutan na sastancima direktora Milića sa operativcima?!

Prema mišljenju izvora Pobjede, sama dodjela službenog vozila Artanu Kurtiju predstavlja kršenje Zakona o tajnosti podataka, s obzirom na to da putni nalozi u Agenciji imaju stepen tajnosti i ne može da im se pristupi bez posjedovanja dozvole za pristup tajnim podacima.

ČEKAJUĆI TUŽILAŠTVO

Plašeći se negativnih reakcija javnosti, Abazović, Kurti i Milić su juče svjesno plasirali informaciju svojim ,,prijateljskim“ medijima da je poništeno rješenje Direkcije za tajne podatke zbog nezakonitog postupanja Sava Kentere, nadajući se da će tako postići željeni efekat pred javnošću – da umire priče o nezakonitostima nove uprave ANB.

Cilj je bio da „umirivanjem javnosti“ omoguće da novi ljudi u vrhu obavještajne službe sada urade novu i drugačiju procjenu bezbjednosti za Kurtija i Maraš. To podrazumijeva da se izmijene i mnogi ljudi u lancu koji obezbjeđuje podatke o ličnostima i daju procjenu za neku osobu da li može da pristupi najstrože čuvanim tajnama.

Podaci koje Pobjeda objavljuje optužujući su za novi menadžment, ali i za premijera u tehničkom mandatu i izazivaju sumnju u tešku zloupotrebu službenog položaja.

Izvori Pobjede iz ANB kategorični su da bi tužilaštvo moralo hitno da reaguje i provjeri izjašnjenje čelnika ANB-a o nevalidnosti potpisa njegovog prethodnika, ali i informacije da je Artanu Kuriju, mimo dozvole, omogućen pristup ,,zaštićenim“ bezbjednosnim zonama u zgradi ANB-a, te da mu je omogućen uvid u tajne podatke…

No, dosadašnje iskustvo pokazuje da Specijalno državno tužilaštvo, kojim rukovodi Vladimir Novović, ima zanimljive prioritete.

Štiti li Abazović dvojicusaradnika stranih službi?!

Izvori Pobjede iz Agencije za nacionalnu bezbjednost kažu da su se odlazeći premijer Dritan Abazović i sada smijenjeni direktor ANB Savo Kentera sastali svega nekoliko dana prije nego je Vlada u tehničkom mandatu razriješila prvog čovjeka obavještajne službe i da mu je Kentera tada saopštio da postoje najmanje dva službenika Agencije koji su identifikovani i koji će biti procesuirani u nastavku međunarodne operacije razbijanja ruske špijunske mreže u Crnoj Gori.

Nekoliko službenika, kako kažu naši izvori, bili su obuhvaćeni operacijama koje su vođene u saradnji sa partnerskim službama protiv ruskog malignog uticaja, organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.

Sve te informacije Abazović je na tom sastanku dobio od Kentere i poslije samo nekoliko dana, ističu naši sagovornici, uslijedila je ekspresna smjena i šefa ANB i čitavog menadžmenta, čime je zaustavljena i ova međunarodna operacija u našoj zemlji.