Istorija

“Prorok” Čavoški: Druga runda za rušenje Crne Gore

Okt 27, 2022 4 Komentara

(15 riječi)

“Nova vlast u Crnoj Gori mora da ide postupno, ali odlučno ka razgradnji Đukanovićevog sistema vlasti i uspostavljanju novog sistema koji će kontrolisati popis i nakon toga ići na nove izbore da bi se konstituisala nova većina, sa ili bez Dritana Abazovića, lidera GP URA”. To je govorio akademik SANU-a dr Kosta Čavoški, u septembru 2020. godine nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori, kada je došlo do promjene vlasti.

Dvije godine kasnije u Crnoj Gori dešava se upravo ono što je Čavoški predlagao. Partije koje su formirale vlast 2020. kao da su slijedile savjete akademika SANU-a i projekat Srpski svet se “dobro primio” u Crnoj Gori.

Čavoški je bio ubijeđen da će biti velikih promjena državne orijentacije, ali je savjetovao da se u te promjene ide postupno.

“Nadam se da će na sljedećem popisu broj Srba u Crnoj Gori da se poveća i da će ljudi biti podstaknuti da se izjašnjavaju kao Srbi”, istakao je on.

Konstituisanjem nove parlamentarne većine prvo je promijenjen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, pa potpisan Ugovor sa SPC.

Nakon toga, kada se promijeni nacionalna struktura tokom sljedeće godine, srpski akademik je najavljivao novo izborno odmjeravanje.

“Sve treba postupno raditi, i u jednom trenutku kad se sve to račisti, kada ovi na vlasti shvate da je DPS, ako nije propao, jeste bitno utanjio – raspišu nove izbore. Na kojima bi ta nova većina, sa ili bez Dritana Abazovića, bila neuporedivo veća i moćnija. Pa će onda i neke druge korake da naprave. Jednu po jednu stvar”, govorio je septembra 2020. Čavoški.

Prošle sedmice održali su se lokalni izbori u Glavnom gradu i još 13 opština na kojima je DPS sa koalicionim partnerima izgubio u Podgorici i većini opština, a partija Dritana Abazovića GP URA nikome nije bitna. Vlast u opštinama se može formirati i bez URA-e, mogu je zvati ali i ne moraju.

I 2022. Popis je došao na red. Zakon o popisu naći se se pred poslanicima crnogorskog parlamenta 1. novembra. Juče je većinom glasova Zakonodavni odbor utvrdio da je Zakon o popisu u Skladu sa Ustavom i zakonodavstvom Crne Gore.

Poslanik Demokratskog fronta, Dejan Đurović poručio je da je sprovođenje popisa međunarodna obaveza. Poseban motiv, kako je dodao, imaju pripadnici srpskog naroda.

“Ne želim, kad smo evidentna većina, da na popisu neko nekoga pritiska. Nema ponavljanja grešaka iz prošlosti. Ja znam da je srpski nacionalni korpus većina u Crnoj Gori i da će se preko 50 posto izjasniti da govori srpskim jezikom. To je jedan od uslova za promjenu Ustava Crne Gore. Biće mi čast da se organizuje prvi fer popis nakon 1941. godine, a onda i prvi fer parlamentarni izbori”, rekao je Đurović.

Lider Liberalne partije Andrija Popović smatra da se popis mora sprovesti, ali “ne na ovakav način koji bi izazvao dalje podjele”.

“Ovo je daleko značajnije od redovnog popisa koji se u nekoj demokratskoj državi dešava. Ovo je druga runda borbe za rušenje Crne Gore kao nezavisne države”, smatra on.

Prema njegovim riječima, prva je runda bila usvajanje zakona o slobodi vjeroispovijesti i Ugovor sa SPC.

“Prvu smo rundu izgbili, druga ruda je popis gdje će biti pokušan nacionalni inžinjering kako bi se asimilovali Crnogorci i Crnogorke u rođenoj državi. Kojih nas po posljednjem popisu ima 47 posto. Najbrojniji narod”, kazao je Popović.

I naravno, poručuje, poslije druge runde, išla bi treća – Otvoreni Balkan iz kojega bi Srbija, Crna Gora i Republika Srpska izašli kao jedna državna zajednica, a Albanija i Kosovo kao druga.

“Ovo nadilazi interese Crne Gore i neku demografsku statistiku. Ovo nije normalna zemlja, ne pričamo o nekoj evropskoj, normalnoj državi, nego o jednoj čiji je opstanak upitan ako se sprovede nacionalni inžinjering i asimiluju Crnogorci. Neograničena sredstva su na raspolaganju onima koji će to da urade, desetine miliona eura. Ali ponosnog Crnogorca i Crnogorku ne možete kupiti, nema tih para”, poručio je Popović.

Poslanica DPS Suzana Pribilović je kazala da hrvatski i srpski Zakoni jasno kažu kada se održava popis, što kod datog predloga o kojem se raspravlja nije slučaj.

“Ovaj predlog Zakona nema datum održavanja. Ovdje imamo političku poruku da mi hoćemo ovakvim stavovima da odložimo datum popisa. Mi znamo dobro zašto je odložen 2021. Ali nemojte ako iznesemo primjedbu da DPS ili bilo ko od crnogorskog življa smatra da popis ne treba da se sprovede. Mi ne bježimo od toga to je zakonska obaveza, naglasila je ona.

Poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković smatra da ovako važan zakon ne može biti predložen u tehničkom mandatu vlade.

“Pojedine odredbe ovog zakona nisu u skladu sa Zakonom o strancima i registrima, prebivalištu i boravištu, što znači da za odbor apsolutno nije prihvatljiv i u suprotnosti je sa Ustavom. Mi u SDP smatramo da ovakav predlog zakona se mora naći u Skupštini i nemamo ništa protiv popisa, ali je vrlo važna pretpostavka da zakon sadrži one odredbe koje treba da sadrži kao i da je usaglašen sa Ustavom”, rekla je Vuksanović Stanković.

Vladimir Martinović iz Demokrata, ocjenjuje da temu ne treba politizovati i prestrojavati ljude na Crnogorce i Srbe.

“Mahom i jedni i drugi su, većinom, pravoslavci. Zato ovo ne treba pretvarati u sukob, unutar pravoslavnog bića. S druge strane, mislim da treba da imamo fer i slobodan popis gdje ćemo svi kao odgovorni ljudi da se borimo protiv toga da neko vrši pritisak na izjašnjavanje. To nije ni demorkatski ni evropski niti u interesu građana”, poručio je Martinović, uz ocjenu da je “velika istina da neko želi da napravi ogroman razdor unutar pravoslavnog bića” što se prenosi i na druge.

Podsjećamo, da je u nedjelju nakon što su bili poznati rezultati lokalnih izbore jedan od lidera DF.a Andrija Mandić rekao: “Nakon sunovrata DPS-a stiču se uslovi da počne pomirenje u Crnoj Gori, posebno u okviru pravoslavnog bića Crne Gore”.

Sa ove distance vidi se da su se u Crnoj Gori promjene dešavale onako kako je samo prije dvije godine osmislio Čavoški. Smjene u Javnom servisu RTCG, smjene direktora, budvanski scenario za cijelu Crnu Goru, kontrola popisa i neka nova većina bi mogla da promijeni državno pravni status.

Slučajno? Naravno da nije.

Aleksandra Obradović   - CDM