Kultura

NAŠ GOST: DUNJA DETONI DUJMIĆ

Jun 19, 2020 0 Komentara

(15 riječi)

 U sklopu Crnogorsko-Hrvatske saradnje povodom izlaska panorame savremene crnogorske i hrvatske poezije ,,Odlazak u stihove” i ,,Razlog za pjesmu” koautorskog projekta: dr Željke Lovrenčić iz Zagreba i književnika i publiciste Božidara Proročića sa Cetinja crnogorske pjesnike predstavljamo u hrvatskim medijima dok hrvatske predstavljamo u crnogorskim. Predstavljamo vam:

 DUNJA DETONI DUJMIĆ

 ŠTO NAM JE PREOSTALO

 Naše su more poslali u rezalište,

Ostade samo šutljiv ocean sa zbirkom

Ribljih kostiju, izbuljenim roniocima što lutaju

Podvodnom stazom među sinjim ribaricama,

Puknutim jedrom do krvi otisnutim u kamenu,

Užadi s brodova što su otpuzala iza obzora,

S kopljima smrznutih koralja,

Lijepom Janjom rasplinutom u mreži,

Malim dječjim tijelima što na svaki udarac vesla

Izlete iz kuće u očekivanju,

Nekako sjetno i prokleto nevino.

 

Tiha invazija, DHK, Zagreb, 2010: 34

 

GOLUB U SUPERMARKETU

 

Mislim da me kane smrskati na vratima supermarketa

Ili možda baciti lakim pokretom kovanice u optjecaj

Prije negoli poskoči kurs ili se prevrnu cijene,

A slova postanu brojevi, svjetla se pretoče u sate,

No mogu me i ukrasti poput blistava pladnja,

I skriti iz rešetaka i bižuterije u slijepe TV ekrane.

Odjednom, čitav mi kontinent čestita, wow!

Dobili ste nagradnu igru,

Tamo na polici u šutnji na vas čeka rasprostrta roba

Koju smo samo za vas stvorili, zbrojite ju, umnožite,

Pristanite na razmjenu jezika i kodova,

To je zaliha koja vas može zauvijek promijeniti,

No ako joj se prohtije može vas zakucati u crnu

kutiju

Ili udariti jeftinim grafitom tamo gdje najviše boli.

Vidite, došlo je vrijeme kad treba otkriti

Mehanizam brzog kupovanja,

Onakvoga kojim skidate prašinu

Polako s napuštenih proizvoda,

I praznite police pokretom neke vjeverice,

Pa bez provjere nosite kući u naručju nepoznato biće.

Ipak, da mi je još jedan dan – bila bih golub u supermarketu,

Onaj što se pali i gasi pod svodom neke zračne mete,

I nikad ne kupuje, samo lepeće krilima.

Gost ukucan u svijet.

 

Bili smo Istok i Zapad, DHK, Zagreb, 2014: 51

 

SELSKA CESTA, ZID

 

Cesta ide od imena do imena, preko datuma i žrtvenika,

Od oca, sina, djeteta i smilja, zapisuje, zbraja, oduzima,

Ima smrti, ima rođenja, ne zna se čija je majka

ustala,

Što klizi obrazom, ruje cestom, pazi, zid!

Jesmo li svi na broju,

Stižemo li tamo gdje se ne naplaćuje mnogo,

Tamo gdje padaju godine, kotrljaju se u nedogled,

Zar samo tako, zar uvijek i jedino tamo, pitamo se

tada

Na travnjaku pokraj cvijetka, zazidani.

Selska cesta isparava, postaje stup soli pod naletom

juga,

U moru punom farova i ljudske boli,

Uza zid koji zna kako se vene i nervozno pada.

Sve ostalo je božji posao.

Bili smo Istok i Zapad, DHK, Zagreb, 2014: 61

 

LJUBAV NA TRAPEZU

 

Ona se uvukla u knjigu cirkuskog bestijarija

i zaplovila afričkom divljinom i zapalila pola zoološkog mora

pa se uselila među urođeničke kolibe što viore na

vjetru

pola ih pojela - pola poslala u pučku kuhinju

gdje se prodaju u bescjenje narukvice od bijeloga

ničega

i igrala se s krajem kao koncem od kojega se šiju

košuljice

šiju ih dječje ručice malih akrobata što se njišu na

trapezu

na valovima tsunamija i izvlače konope s lađa

pa kreću na put prema svjetskim cirkusima

i plivaju u ustima oceanskih narvala.

 

Zagreb, 2019.

LJUBAVNI THANATOS

 

Čekam da ona odustane

i ode s posla kući kao mačja roditeljica

kojoj svjetlucaju sjene i oči na crnom

baršunu

no smrt jača mišiće jer želi još i još

ljubavnih ćaskanja sve dok ne ispije zadnju kap

i strpa je u backpack da joj se nađe putem

oblivenim uspomenama koje je ispustilo srce

dok se pitalo

je li moguće

zaviriti u ljubav ili njezino središte

ispletene u mali osunčani vijenac smrti?

 Zagreb, 2019.

 Dunja Detoni Dujmić, pjesnikinja, esejistica,književna kritičarka i leksikografkinja, rodila se uKriževcima, živi u Zagrebu gdje je završila studijknjiževnosti i doktorirala. Autorica je dviju knjigaknjiževnopovijesnih studija i eseja o stvaralaštvu

hrvatskih književnica od početka 19. st. do 2010.godine: Ljepša polovica književnosti (1998.) te Lijepi prostori (2011.); Nagrada za esejistiku Žvane

Črnja). Objavila je četiri monografija o hrvatskimpiscima i pojavama (F. Galović, D. Šimunović, T. Ladan, „Krugovi“) te sedam pjesničkih zbirki: Hajon(1993.), Zbirka listova (1993.), Bluzeri (2006.), Tihainvazija (2010.; Nagrada Tin Ujević), Bili smo Istok iZapad (2014.), Svjetski dan samoće (2018.), Nebeski

grafiti (2019.). Za knjigu književnokritičkih prikaza i interpretacija suvremene hrvatske proze – Malanoćna čitanja (2017.) - dobila je Nagradu Julije Benešić. Znanstvenim i stručnim radovima te esejimajavlja se u domaćim i stranim književnim časopisima i zbornicima. Za leksikografski rad primila jeNagradu Kiklop i Strossmayerovu plaketu.