Za glasanje o smjeni predsjednika Crne Gore u Skupštini Crne Gore, condition sine qua non je prethodna Odluka Ustavnog suda kojom se konstatuje kršenje Ustava. Bez odluke Ustavnog suda svaka aktivnost Skupštine je ustavnopravno besmislena. No, imajući u vidu dosadašnju parlamentarnu aktivnost djelova crnogorske Skupštine, nije nemoguća, ocjenjuje za Portal Analitika advokat Nikola Martinović.

Kako kaže, slična situacija je i kad su u pitanju optužbe da je predsjednik Đukanović povrijedio Ustav kad nije dao mandat Miodragu Lekiću, kojeg je „stara“ parlamentarna većina odredila da bude na čelu eventualne 43 vlade, bez obavljenih konsultacija s predsjednikom države i s potpisima koji su prikupljeni dan nakon isteka roka za prijedlog mandatara.

Martinović napominje da je u situaciji u kojoj nemamo funkcionalan Ustavni sud nemoguće utvrditi ustavnost određenih odluka.

„Treba imati na umu da se krajnji ciljevi obje inicijative (raspuštanje Skupštine i prestanak mandata predsjednika Crne Gore), mogu jednostavno postići raspisivanjem izbora koji će potvrditi ili osporiti legitimitet izvršne vlasti ili predsjednika Crne Gore. Dakle, onaj ko iskreno zagovara javno iznijete inicijative, ima lakši i jednostavniji put do cilja – izbore”, ocjenjuje sagovornik.

Rušitelji prava i pravde nijesu građani, već političari

Ustavni sud je od sredine septembra bez kvoruma, jer je nakon odlaska sudije Iličkovića u penziju ostalo troje od ukupno sedam sudija. S obzirom na to da prethodni put nijedan kandidat nije dobio potrebnu većinu pred Ustavnim odborom, pokrenut je novi postupak.

Martinović je stava da nesposobnost vlasti da obezbijedi funkcionalnosti ključnih institucija vodi nefunkcionalnosti same države. 

“Nefunkcionalnost Ustavnog suda kao najvišeg sudskog organa, Vrhovni sud bez predsjednika, Vrhovno državno tužilaštvo bez Vrhovnog državnog tužioca, siguran su znak da se pravo i pravda u našem društvu intitucionalno ruše. A rušitelji prava i pravde nisu građani, već političari”, kategoričan je Martinović.

Bez spremnosti za izbor sudija Ustavnog suda

Prema njegovim riječima, teoretski je moguće izabrati sudije Ustavnog suda prije lokalnih izbora u Podgorici i 14 drugih opština koji su zakazani za 23. oktobar ali, kako kaže, vjeruje da do toga ipak neće doći.

“Dosadašnje ponašanje političkih partija ukazuje da nema spremnosti za izbor sudija Ustavnog suda, i to ne zbog nedostatka stručnog kadra, već zbog nemogućnosti vladajuće političke strukture da pronađu dovoljno „politički podobnog“, odnosno poslušnog kandidata”, smatra naš sagovornik.

Pored toga što je bez kvoruma, još jedan problem s kojim se susrijeće Ustavni sud je i veliki broj ustavnih žalbi, oko tri hiljade, koje još nijesu riješene, a što može dovesti do situacije u kojoj bi ih Evropski sud okarakterisao kao nedjelotvoran pravni lijek.

„Već su sada ispunjene pretpostavke da se Ustavna žalba smatra nedjelotvornim pravnim sredstvom, a sasvim je sigurno da će pred Evropskim sudom biti utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku“, navodi Martinović.

Partitokratija i vladavina praznih parola

I pored insistiranja s evropskih adresa da je deblokada pravosudnih institucija prioritet, do toga nije došlo, iako je upravo deblokada pravosuđa jedan od uslova za napredak u pregovorima s EU.

“Posljednje dvije godine pokazale su, bez dileme, da je vlast nakon 30. avgusta 2020. nefunkcionalna i da ne raspolaže ni administrativnim, ni programskim, ni kadrovskim kapacitetima za vođenje politike približavanja EU”, ističe naš sagovornik.

Dosadašnji dometi vlasti su, kako dodaje, udaljavanje od Evropske unije i standard vladavine prava.

“Umjesto vladavine prava imamo partitokratiju i vladavinu praznih parola”, poručio je Martinović.

Izvor: Portal Analitika