Kako je sveštenik Luka I. Lopičić 1900. godine pisao o CPC mitropolitu Mitrofanu Banu
Brojni su crnogorski sveštenici koji su kroz istoriju bili oličenje ugleda svešteničkog poziva, odani Crnoj Gori, vjerni njenoj državnoj i nacionalnoj slobodi i koji su prononsirali hrišćansku etiku, kao i ime i autoritet autokefalne Crnogorske crkve. Među njima je i Luka I. Lopičić sa Ceklina
Autokefalna Crnogorska crkva (Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, Crnogorska mitropolija, Mitropolija Crnogorska, Cetinjska mitropolija, Jerarhija Crnogorska) bila je u Knjaževini (1852-1910) i Kraljevini Crnoj Gori (1910-1920) državna crkva. Aktivno pravo izbora njenog poglavara pripadalo je suverenoj državnoj vlasti - najprije Crnogorskom Senatu, a onda neprikosnoveno Knjazu/Gospodaru kao inokosnom nosiocu najviše državne centralne vlasti.
U tom smislu, poglavare Crnogorske pravoslavne crkve (Mitropolije Crnogorske) birali su svojim odlukama, najprije, knjaz Danilo I Petrović-Njegoš i potom knjaz Nikola I Petrović Njegoš. Nakon toga su oni po crkvenim pravilima uvođeni u episkopska zvanja i bili hirotonisani u inostranstvu od strane poglavara i članova Sinoda drugih crkava (konkretno u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, odnosno, Petrogradskoj mitropoliji).
Vremenom, u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori poglavar Crnogorske crkve, njen episkopat i sveštenstvo, pored duhovne samostalne misije i položaja unutar crkve, postali su i državni činovnici i službenici, odnosno, primali su platu propisanu državnim odlukama, zakonskim regulama i unutrašnjim crkvenim aktima. Pored toga, poglavar, mitropolit Crnogorske crkve bio je i virilni (po položaju) poslanik Crnogorske narodne skupštine, kao što su bili i barski nadbiskup i muslimanski muftija.
Knjaževina Crna Gora je 1900. na posebno zauzimanje i pregnuće mitropolita Mitrofana Bana, odlukom zakonske snage uredila svešteničke plate. Knjaz Nikola je udovoljio molbama i prijedlozima da se zakonski regulišu plate sveštenicima i tako osigura stabilnost njihovih materijalnih prihoda i zarada za svešteničku službu, koju su redovno i savjesno obavljali.
Ta odluka i zakonsko regulisanje godišnjih svešteničkih plata prirodno i razumljivo izuzetno je obradovalo cjelokupno sveštenstvo Crnogorske crkve (Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, Mitropolije Crnogorske), jer se na taj način jasno uredio i znatno poboljšao njihov materijalni status.
Cetinjski manastir
U tom smislu je arhiepiskop Cetinjski i Mitropolit Crnogorski Mitrofan Ban u ime Mitropolije Crnogorske uputio Okružnicu (broj 280), sa Cetinja, 24. februara 1900, cijelom parohijalnom sveštenstvu, kojom je obznanio da su sistematski uređene godišnje plate sveštenstvu i to u sporazumu sa knjaževskim Ministarstvom prosvjete i crkvenih poslova i ministrom vojvodom Simom Popovićem. Na osnovu saglasnosti Državnog savjeta Knjaževine Crne Gore taj zakonski projekat je upućen na odobrenje knjazu gospodaru Nikoli I Petroviću Njegošu, koji ga je razmotrio i konačno odobrio.
Kralj Nikola
Tako je na osnovu saglasnosti knjaza Nikole i njegove odluke sa zakonskom snagom riješeno;
- da jerarhijsko parohijalno sveštenstvo, počevši od 1. januara 1900. i ubuduće ima primati godišnju sistematsku državnu platu preko knjaževskog Ministarstva prosvjete i crkvenih djela;
- da se narod u Crnoj Gori ubuduće oslobodi plaćanja godišnjih birova, za vjenčanja i pogrebe sveštenicima koji su ih obavljali, a što je do tada plaćao;
- da se od naroda za potrebe crkve i sveštenstva kupi precizno određena dacija i izvjesni prirez, umjesto dotadašnjih birova koji su plaćani itd.
Tu Okružnicu sveštenstvu, Mitrofan Ban završava riječima:
"Pored mnogijeh drugijeh, korisnijeh i naprednijeh ustanova, koje je Njegovo Visočanstvo, naš Uzvišeni Gospodar Knjaz Nikola I, narodu svome darovao, i ova nova ustanova, jedan je dokaz suviše Njegove vladalačke brige za dobro svete Pravoslavne crkve; njezinih služitelja-sveštenika-dragoga i vjernoga mu naroda.
Zato, cijeneći ovakve mislosti Uzvišenoga našega Vladara, svi skupa, najtoplije molitve prinosimo nebesnome Prijestolu, za dugi i sretni život Njegovog Visočanstva Gospodara i Njegov Uzviseni Dom". ("Glas Crnogorca", Cetinje, broj 9 od 4. marta 1900, str. 1, Zvanični dio).
Sveštenstvo Crnogorske mitropolije-Pravoslavne crkve u Crnoj Gori, dakle Crnogorske autokefane crkve - bilo je posebno zadovoljno ovim rješenjem sa snagom zakona, koje je bilo na korist naroda i njegovu korist, i uputilo je brojna pisma zahvalnosti, koja su objavljena u svesci V lista "Prosveta", zvanične publikacije Ministarstva prosvjete i crkvenih poslova Knjaževine Crne Gore za 1900. godinu.
Ovom prilikom izdvajam pismo koje je sveštenik Luka I. Lopičić sa Cetinja 2. marta 1900. uputio mitropolitu Mitrofanu Banu, u kome eksplicitno pominje Pravoslavnu Crnogorsku crkvu, čiji je bio ugledni i uticajni sveštenik-paroh.
To pismo sveštenika crnogorskog Luke I. Lopičića u cjelosti glasi:
„Njegovom visokopreosveštenstvu gospodinu Mitrofanu, mitropolitu crnogorskom, Cetinje.
Pročitavši Vašu okružnicu od 24. februara 1900, broj 208, upućenu područnom Vam sveštenstvu, pobuđen vašim pastirskim zauzimanjen od kad ste god, po milosti Božjoj, na upravi naše crkve, učinili ste veliki korak za blago sv. crkve i ugled područnog Vam sveštenstva, te i ja, kao područni Vam sveštenik, u ovo nekoliko redova, izjavljujem Vam duboku blagodarnost na tako plemenitom i uzvišenom Vašem radu.
Vaše Visokopreosveštenstvo!
Vaš trud i pastirsko staranje svagda su bili od neocijenjene koristi, a sve po želji i volji uzvišenog Gospodara otkad god ste, promislom Božjim, zauzeli katedru mitropolita crnogorskog, te uz najrevnosniji rad, uvidjevši dobra Vašim bistrim okom i pronicateljnim umom, teško materijalno stanje crnogorskog sveštenstva pa, da ne bi to i ubuduće po crkvu i narod štetno bilo, nađoste pravilni i umjesni način da se sveštenstvu odredi državna plata.
Taj vaš umjesni i pravilni predlog nađe potpunog odziva u srcu našeg uzvišenog Gospodara, te danas su, kako sveštenstvu tako i narodu Vaše jerarhije, date velike olakšice sa materijalne strane. Otklonjen je svaki spor u kome je sveštenstvo dolazilo u svojim parohijama odnosno naplate svešteničkih obreda.
Vaše visokopreosveštenstvo!
Danas je našem sveštenstvu, s neocijenjenom očinskom brižljivošću uzvišenog nam Gospodara i neumornim trudom Vašeg visokopreosveštenstva i vinogradu Gospodnjem, povećan ugled među pravoslavnim sveštenstvom, što će ostati zapisano zlatnim slovima u povijesnici pravoslavne crnogorske crkve.
Vaše visokopreosveštenstvo!
Ova Vaša značajna naredba, očito se vidi, učiniće blagotvorni uspjeh u Vašoj jerarhiji, te, kako je sveštenstvu znatno poboljšano materijalno stanje ostaje ono vječito blagodarno uzvišenom našem Gospodaru, a takođe i Vašem visokopreosveštenstvu.
Vaše visokopreosveštenstvo!
Prilikom obnarodovanja Vaše okružnice, crnogorsko sveštenstvo u narod držalo je blagodarenja i prinosilo srdačne molitve pred prestolom svevišnjega Tvorca za zdravlje i dug život uzvišenog gospodara knjaza Nikole I, za njegov dom, a takođe i za zdravlje Vašeg visokopreosveštenstva.
Ljubeći Vašu sv. desnicu
Cetinje, 2. Marta 1900.
Luka I. Lopičić, sveštenik Marinskog instituta i katihet Gimnazije“. (Navedeno prema: "Sabrana djela Mitropolita Mitrofana Bana", knjiga 1, "Mitropolit Mitrofan Ban-Životopis ili uspomene iz života", priredio: prof. dr Vuk Minić, "Obod", Cetinje, 1999, str. 318-319).
Ugledni i revnosni sveštenik i patriota crnogorski, pripadnik jerarhije Crnogorske crkve, Luka I. Lopičić mnogo je plemenitih djela uradio za dobrobit države Crne Gore i crnogorskog naroda kojima je pripadao, a, nadasve, crkvi u kojoj je kao uzoran čovjek i hrišćanin nekoliko decenija služio.
Rođen je na Ceklinu (Riječka nahija, okolina Cetinja) 12. januara 1855. godine. Opredijelio se za poziv crkveni i u službu matične crkve stupio je 8. septembra 1874.
Potom je službovao kao sveštenik ceklinske parohije punih četrnaest godina (1874-1888). Zatim je radio, takođe, dugi niz godina kao učitelj vjere, odnosno, nastavnik vjeronauka (katiheta) u Đevojačkom institutu na Cetinju (1889-1913).
Takođe, bio je istovremeno i vjeroučitelj u Gimnaziji na Cetinju i bogoslovsko-učiteljskoj školi od 1890. do 1904. godine. Kad je Crna Gora stupila u Balkanski rat (1913) protiv Osmanskog Carstva sveštenik Luka I. Lopičić bio je brigadni sveštenik Riječko-Lješanske brigade crnogorske vojske.
Taj položaj je zauzimao i u Prvom svjetskom ratu od 1914, u kome je Crna Gora učestvovala protiv Austro-ugarske i Njemačke, i na tom položaju sveštenika u brigadi bio je do kraja života. Preminuo je iznenada 21. oktobra 1915. godine na Cetinju.
(Vidi o biografiji Luke I. Lopičića i rad mr. Predraga Vukića pod naslovom „Kratak istorijat crkava u Gornjem Ceklinu“, objavljen u knjizi: Janko K. Lopičić, „Lopičići-bratstvo u Ceklinu (Crna Gora) 1450-2001, Beograd, 2001, str. 140). izvor: portalanalitika
0 Komentara