Sagovornici

Đukanović: Uprkos Putinovoj želji, geopolitički poredak iz vremena Hladnog rata je mrtav

(15 riječi)

Jasno da je euroatlantsko partnerstvo počiva na zajedničkim vrijednostima. Evropa treba da se ujedini, mora se zaštititi i strateški poboljšati svoje partnerstvo sa SAD. Konačno, jasno je da Evropa mora mnogo preciznije definisati svoje strateške politike. Prije svega to su vanjska i bezbjednosna politika, naveo je predsjednik Crne Gore

Izraelski „The Jerusalem Post” objavio je 1. septembra veliki intervju s crnogorskim predśednikom Milom Đukanovićem, koji je u Podgorici napravila novinarka Felis Fridsen iz američke njuz agencije „The Media Line” (themedialine.org).

***

Milo Đukanović je od 1991. bio u više mandata predśednik i premijer Crne Gore, šarmantne zemlje smještene na jadranskoj obali Balkana; takođe je dugogodišnji vođa Demokratske partije socijalista. Poznat je kao arhitekta crnogorske nezavisnosti, jedan je od najdugovječnijih političara u Evropi.

Đukanović, koji je rođen u Nikšiću, drugom najvećem gradu u Crnoj Gori, diplomirao je na državnome Univerzitetu „Veljko Vlahović”, sada Univerzitet Crne Gore. Izabran je u svoj predśednički mandat 2018, pobijedivši s velikom razlikom.

Ali ne ide sve glatko. Aktuelna Vlada Crne Gore pala je nakon izglasavanja nepovjerenja, zbog neslaganja oko sporazuma o regulisanju odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), samo nekoliko mjeseci nakon što je izglasavanje nepovjerenja takođe srušilo prethodnu koalicionu vladu. Sada je na Đukanoviću da imenuje novog premijera, jer ovaj politički veteran vodi zemlju kroz nemirne vode.

The Media Line: Predśedniče Đukanoviću, hvala Vam što ste me primili u svojoj kancelariju, ovđe u vašoj lijepoj Podgorici. Dok izlazimo iz dvije godine COVID-a, koji je uzimao svoj danak u trgovini povezanoj s putovanjima, turistička industrija teško je pogođena novim izazovima, uključujući rusko-ukrajinski rat i cijene goriva. Kako taj sukob utiče na Crnu Goru u turističkom i drugim područjima?

Milo Đukanović: Jasno je da ova geopolitička, ekonomska i energetska pitanja, koja ste pomenuli, imaju uticaja na turistički promet, posebno u zemlji kao što je Crna Gora, s obzirom na veličinu naše ekonomije i udio turizma u našem BDP-u. U razdoblju prije COVID-a, naš BDP iznosio je 4,3 milijarde do 4,9 milijardi eura (4,8 do 5,5 milijardi dolara po prośečnom kursu te godine), od čega je 1,1 milijarda eura stvorena od turizma. Ovo je samo za ilustraciju koliko je turizam važan za naš BDP. Zapravo, veliki je trend turizma u smislu njegove važnosti i udjela u našem BDP-u. I u bivšoj Jugoslaviji turizam je bio važan dio ekonomije te zemlje, ali nije bio dominantan u odnosu na industriju. Danas ima dominantan položaj u odnosu na sve ostale privredne sektore.

Mi smo imali razdoblje kada samo restrukturirali našu turističku ponudu. Jer tada, u vrijeme bivše Jugoslavije, Crna Gora je bila samo još jedna prośečna turistička destinacija. No, Crna Gora je u proteklih 10-15 godina najavljivala mnogo više potencijala na tom području, a zapravo je stvorila ambiciju da se takmiči s najrazvijenijim i najuspješnijim turističkim destinacijama u Europi.

I u tome smo uspjeli: u razdoblju od 2006. do 2019, odnosno od osamostaljenja 2006. do 2019, tj. godini koja je bila početak globalne pandemije. Uspjeli smo Crnu Goru pozicionirati kao novu, uspješnu i razvijenu turističku destinaciju. Tada smo se, naravno, suočili s pandemijom COVID-a. Sada su tu druge, bremenite okolnosti; jer su nam i Rusi i Ukrajinci važni gosti. A Evropa, koja je najvažnije tržište s kojeg dolaze turisti, suočava se sa svojom krizom, pošto sukob u Ukrajini pogađa i Evropu, kao što znate. To stvara energetsku krizu, ali i ozbiljne strahove i nesigurnosti u Evropi.

Uostalom, i u Evropi je vrlo opasna stopa inflacije. Dakle, kada pogledate trenutne privredne perspektive u Evropi i podatke, shvatite zašto i taj dio turističkoga prometa izostaje ove godine. Juče sam imao priliku da pročitam da su cijene industrijskih proizvoda u eurozoni u godinu dana porasle 36,9%. Takođe čitamo da je Njemačka u drugom kvartalu ove godine imala stopu od 0% rasta. Očito postoje ekonomski problemi u Evropi, a to će uticati i na turizam i na investicije.

TML: 1,6 milion bio je broj turista u Crnoj Gori koje sam uočila oko 2019. Imate li kakvu projekciju o tome za ovo razdoblje nakon COVID-a?

Đukanović: To je zapravo bilo 2,6 miliona turista sa 14,5 miliona noćenja. I opet oko 1,1 milijarda eura prihoda. To je bilo 2019, a 2020. imali smo ozbiljan pad. Crnogorski BDP je u 2020. pao za 15%, u 2021. porastao je za 10%. A 2022. je još godina oporavka. No, nažalost, na stopu oporavka utiču inflacija i rusko-ukrajinski sukob.

TML: Je li najgore prošlo?

Đukanović: Pa, ima razloga za bojazan da ovo može trajati još neko vrijeme. Ali opet, nije moguće, niti izvodljivo, niti razumno očekivati da bi se mogao predviđeti opseg i trajanje sukoba u Ukrajini. Cinici bi rekli da ni sam Vladimir Putin ne zna koliko će to trajati. Tako da je teško procijeniti koliko će ovo trajati i reći je li najgore iza nas.

Vrlo smo oprezni u ovom dijelu Balkana. Ono što se događa u Ukrajini vrlo je blizu našeg doma. Imali smo priliku iskusiti svu strahotu Putinove politike. To je 2016. bio pokušaj državnoga udara, a politička pozadina tog pokušaja bila je ista kao i danas u Ukrajini. Tada je Crna Gora bila pred ulaskom u NATO, a Putin je odlučio da nam to ne dopušti.

Na našu veliku žalost, nastojao nas je spriječiti da uđemo u NATO pokušajem prevrata uz potporu nekih njemu lojalnih političkih stranaka u Crnoj Gori. Imao je, naravno, obavještajne agente, ali nije uspio. Pa je vjerovatno poučen tim iskustvom upotrijebio mnogo više moći u Ukrajini; i mnogo više vojske.

TML: Anticipirali ste moje sljedeće pitanje, na koje ste odgovorili, ali, svejedno, moje pitanje glasi: jeste li stvarno mislili da će predśednik Putin ići toliko daleko u pogledu ovog rata u Ukrajini? A neki tvrde da je to povezano s NATO-om, kao i u slučaju Crne Gore.

Đukanović: Moram priznati da to nijesam očekivao. Razgovarao sam i s nizom političkih kolega sa Zapada uoči agresije. Moj argument na tim sastancima je bio da ne vidim zašto bi učinio tako nešto.

Prijetnjama ratom u Ukrajni, želio je možda skrenuti pažnju na važnost Rusije kao globalnog igrača; i u tome je uspio, jer su svi u Evropi i SAD gledali što će se dogoditi. Drugo, to je bilo vrijeme kada je administracija g. Bajdena uklonila sankcije s projekta „Śeverni tok 2” [plinovod od Rusije do Njemačke], što je bila još jedna korist za Putina. I treća korist za njega bila je poskupljenje energije.

Dakle, na temelju svih tih koristi, moglo bi se razumno vjerovati da je on već ispunio svoje ciljeve i da nije bilo razloga da učini to što je učinio. I opet nam je dokazao da smo u krivu. Gledajući s ove tačke u vremenu, čini mi se da on zapravo pokušava prekrojiti istoriju. On želi gurnuti svijet natrag u eru Hladnoga rata i iskoristiti „specijalne operacije”, poput one u Ukrajini, kako bi vratio Rusiji onaj nivo važnosti koju je Sovjetski Savez imao u eri Hladnog rata.

Nepotrebno je reći da mislim da se to ne može dogoditi. Ne možete se vratiti u prošlost. A je li moguće da će ovo što se događa uspostaviti neku novu geopolitičku strukturu? Vjerojatno da, ali ako me pitate hoće li se vratiti stari geopolitički poredak iz vremena Hladnog rata, mislim da neće.

TML: Imate odnos s obje strane, i s Ukrajinom i s Rusijom. Smatrate li da bi Crna Gora mogla biti mjesto za pomoć, za premošćivanje jaza i njihovo zbližavanje? Svakako je potrebno.

Đukanović: Da, u pravu ste, imamo odlične odnose i s Rusijom i s Ukrajinom. Prije nekog vremena proslavili smo tri stoljeća službenih, međudržavnih odnosa Rusije i Crne Gore; ali od tada smo na popisu neprijateljskih zemalja koji je Rusija formirala. Geopolitički poremećaji su otišli malo predaleko; a bojim se da za njihovo prevazilaženje neće biti dovoljan uticaj zemalja Zapadnog Balkana i malih država poput Crne Gore.

TML: Zašto?

Đukanović: Odgovor na to bi zahtijevao dubinsku analizu. Ovo sam već rekao: po mom mišljenju, okidač za ovaj rat bila je nerealna ambicija gospodina Putina da prekroji istoriju. To je bez sumnje najvažniji dio krize. Dopuštite mi da podśetim da je ova kriza prva u posljednje vrijeme u kojoj se otvoreno prijeti upotrebom nuklearnoga oružja.

Ali u isto vrijeme vjerovatno ovo nije cijelo objašnjenje sukoba. Od Hladnog rata do danas, postojala je potreba mnogo pažljivijeg balansiranja geopolitičkih odnosa, što nažalost nije bio slučaj.

Dakle, moraćemo pokazati novi senzibilitet, svi mi, u narednom razdoblju. Zato sam rekao da sam siguran da se nećemo vratiti na globalni poredak kakav smo imali u doba Hladnog rata. Ali razviće se novi. I naravno, za mene, kao Evropljanina, najvažnije je pitanje mjesta Evrope u tom novom geopolitičkom poretku?

TML: Đe će ono biti?

Đukanović: Nadam se da ćemo izvući važnu lekciju iz ruske agresije na Ukrajinu. Vjerujem da smo konačno uspjeli dobro shvatiti da je to – agresija na evropski sistem vrijednosti. I nadam se da smo time shvatili da je potrebno dovršiti proces ujedinjenja Evrope. To posebno iz perspektive Zapadnog Balkana kao jedne od regija geografske Evrope. U proteklih 10-15 godina imali priliku da svjedočimo o nedostatku odlučnosti prema pitanju integracija Zapadnog Balkana.

Takođe vjerujem da je ovo iskustvo dodatno ukazalo na važnost euroatlantskog partnerstva. Lako ćete se śetiti poruka od prije par godina s obje strane Atlantskoga okeana koje su u suštini ukazivale na nebitnost NATO-a; što je besmislica sama po sebi.

Jasno da je euroatlantsko partnerstvo počiva na zajedničkim vrijednostima. Evropa treba da se ujedini, mora se zaštititi i strateški poboljšati svoje partnerstvo sa SAD. Konačno, jasno je da Evropa mora mnogo preciznije definisati svoje strateške politike. Prije svega to su vanjska i bezbjednosna politika. Dakle, Evropa mora imati puno više senzibiliteta za svoje suśedstvo: Rusiju, Bliski istok i Śevernu Afriku.

TML: Gospodine Predśedniče, sada razmotrimo Crnu Goru i njezin odnos sa Amerikom. Imali ste dvostrane odnose sa SAD tokom godina, što znači da su mnogi američki funkcioneri dolazili ovamo, a imali ste i odbrambene relacije sa SAD. Vidite li da će odnosi ojačati? Što je potrebno? Što nedostaje?

Đukanović: Vrlo pozitivno i afirmativno gledam na naše odnose i saradnju sa SAD. To dolazi iz razdoblja kada su Zapadni Balkan i bivša Jugoslavija bili glavni prioritet američke vanjske politike, u vrijeme Klintonove administracije. U tom razdoblju SAD su nam neizmjerno pomogle u zaštiti mira i naše multietničke zajednice. To nam je pomoglo da se zaštitimo od agresije [Slobodana] Miloševića; da mudro izaberemo vanjskopolitičke prioritete, poput euroatlantskih integracija. I pomogla nam je snažna američka podrška našem članstvu u NATO-u.

A onda je, kao što znate, Amerika s vremenom razvila važnije vanjskopolitičke prioritete, poput borbe protiv terorizma. I kod nas u regiji ostale su neke nedovršene stvari. Jer Bosna i Hercegovina je još nefunkcionalna država. Śeverna Makedonija ostala je u sukobu prvo s Grčkom, a sada s Bugarskom. A Srbija je i dalje u problematičnoj situaciji zbog Kosova. Imali smo manjak pozornosti SAD. A imali smo i manjak inicijative i odlučnosti s evropske strane, na što bih se htio vratiti. Uglavnom, nijesu bili voljni preuzeti vodeću ulogu u integraciji Zapadnog Balkana u Evropsku uniju.

A kao što znate, u geopolitici nema vakuuma. Dakle, ako nema EU i SAD, doći će neke treće zemlje. Prije svega, Rusija. I kao što sam rekao, Rusija je počela snažno infiltrirati svoju antizapadnu politiku u regiju još od 2016. i pokušaja državnoga udara u Crnoj Gori. Da skratim priču, čini mi se da SAD još uvijek imaju idealizovanu sliku stanja u zemljama Zapadnog Balkana.

Može biti da je to neka geopolitička taktika. Štoviše, mogao bih to pretpostaviti, jer ako im je indo-pacifičko područje glavni prioritet, a ako im je drugi prioritet rusko-ukrajinska situacija, bilo bi razumno očekivati da neće imati isti fokus i pažnju za Zapadni Balkan, za svakodnevno upravljanje onim što se kod nas događa. Ali bila bi velika pogreška previđeti i ne prepoznati na vrijeme da se ono što se događa u Ukrajini odražava i na Zapadnom Balkanu.

TML: Vaša mala nacija ima bilateralne odnose s brojnim zemljama Bliskoga istoka, uključujući Izrael, Tursku i UAE (Ujedinjene Arapske Emirate). U 2020. godini najavljeno je otvaranje crnogorskoga konzulata u Istanbulu, a Turska je imenovala počasnoga konzula u Crnoj Gori. U 2020. u Crnoj Gori je bilo registrirovano više od 2.000 turskih poduzeća. A Turska predstavlja Crnu Goru u mnogim zemljama u kojima nema diplomatskih odnosa. Što je zajednička veza?

Đukanović: U regiji Zapadnog Balkana postoji duga, dobro utemeljena tradicija Otomanske carevine. Uz to, postojali su i migracioni tokovi stanovništva, uključujući i iz Crne Gore u Tursku. Direktna posljedica tih odnosa i tih migracija ogleda se u broju počasnih konzula o kojima ste govorili, a s kojima sam se nedavno imao priliku susresti u Istanbulu.

U nekoliko područja u Turskoj imate visoku koncentraciju imigranata iz Crne Gore. Zato nastojimo s njima održati dobre odnose i omogućiti im da zadrže vezu sa svojom domovinom. I moram reći da je taj odnos jako dobar. Naravno, Turska je zainteresovana za cijeli region, a ne samo za Crnu Goru. To je velika, jako velika zemlja u odnosu na sve zemlje u našoj regiji, privredno je zanimljiv partner, a i partner Albanije, Śeverne Makedonije i Crne Gore u NATO-u. Tako da bih te odnose s Turskom definisao kao dobre.

Naravno, sva globalna događanja imaju odraza i kod nas. Kao veliki igrač na međunarodnoj sceni, Turska pokušava pronaći malo prostora za sebe. Rekao bih da nije zadovoljna stepenom pažnje u Evropi. I rekao bih da se intenzivno pokušava repozicionirati na Bliskom istoku.

TML: Ujedinjeni Arapski Emirati takođe imaju ambasadu u Crnoj Gori, a 2020. postali su važan trgovinski partner, s ukupnom vrijednošću trgovine koja raste. Koje je najveće područje ulaganja danas?

Đukanović: Imamo tradiciju dobrih odnosa s Ujedinjenim Arapskim Emiratima još iz vremena bivše Jugoslavije i Pokreta nesvrstanih. Trudili smo se da ih njegujemo i imali smo brojne inicijative za taj dio svijeta. To dolazi od iskustva osobe koja je sedam puta bila premijer; tražio sam dobre razvojne partnere. Dakle, ovo je početno objašnjenje kada su u pitanju naši dobri odnosi s Emiratima.

U međuvremenu smo razvili prijateljstvo između naših zemalja. Imamo odlične odnose s Abu Dabijem i vladajućom porodicom Al Nahyan. Takođe smo razvili vrlo dobre odnose s vladajućom porodicom u Dubaiju, Al Maktoum. I sada su u Crnoj Gori prisutni kao dobri investitori. Moram reći da s njima kao investitorima imamo samo najpozitivnija iskustva.

TML: Evropsko jevrejsko udruženje u Briselu 2019. dodijelilo Vam je prvu evropsku nagradu Kralj David za očuvanje Jevrejske zajednice u Crnoj Gori. Otkud pozitivan odnos prema Jevrejskoj zajednici u Crnoj Gori raste, dok je antisemitizam, u mnogim evropskim nacijama, izvan kontrole?

Đukanović: Da, dobio sam tu nagradu i bila mi je velika čast da je dobijem. I ovo je za mene bila prilika da na ceremoniji dodjele upoznam neke jevrejske vjerske vođe iz Zapadne Evrope. Na primjer, sa holandskim rabinom [glavnim rabinom Binyominom Jacobsom]. Razgovarali smo o rastućem antisemitizmu. Pričao mi je koliko je oprezan u obavljanju svojih dužnosti i životu u Holandiji, te o naporima koje je ta država uložila kako bi osigurala bezbjednost zajednice i njegovu ličnu.

U Briselu su su tada bili i drugi vjerski poglavari iz Crne Gore, uključujući i poglavara Jevrejske zajednice u Crnoj Gori. I govorili su meni i holandskom rabinu da zapravo nikada nijesu ośetili taj stepen nesigurnosti i potrebu za mjerama zaštite u Crnoj Gori koje su imali u Holandiji. Opet, u Crnoj Gori nikada nije postojala velika jevrejska zajednica. Ali jako je važno i to da nikada nijesu bili ugroženi, nikada.

Zapravo, imali smo više Jevreja u Crnoj Gori na kraju Drugog svjetskog rata nego na početku. Naša zemlja ima dugu tradiciju multietničkog i multireligijskog sklada. Śetićete se ranih 1990-ih u bivšoj Jugoslaviji da su ti sukobi na kraju ispali vjerski ili etički motivisani. To je i vrijeme posljednjeg zabilježenog genocida u Evropi. Kao izrazito multietnička država, Crna Gora je tada primila prognanike i izbjeglice u broju od 20% našeg stanovništva. Ponovno smo potvrdili naš multietnički, multireligijski sklad.

Biće vam zanimljivo znati da, kada smo imali referendum o nezavisnosti 2006. godine, bošnjačka, albanska, hrvatska, jevrejska, sve te manjinske zajednice – podržale su nezavisnost. Bio je to gest povjerenja u državu Crnu Goru. Naravno, svjesni smo rastućeg antisemitizma na koji ste ukazali, što nas zabrinjava i o čemu otvoreno govorimo. Čini se da cijeli svijet i Evropa idu udesno. Nažalost, tendencija je da se možda ulije neka nova energija u najmračnije ideologije 20. stoljeća.

TML: Pa đe to vodi? Jer s jedne strane govorite o jačanju savezništva u Evropi, a s druge strane govorite o jednom od najmračnijih razdoblja u Evropi.

Đukanović: Desno nije nešto što je ekskluzivno za Evropu. I drugi dijelovi svijeta idu udesno. Imamo problem, globalni problem ozbiljnog pada kvaliteta politike. Imamo nepodnošljivu količinu populizma, jer je politika postala stvarnost u najgorem smislu te riječi, poput reality TV. Jednostavno više nije u stanju privući kvalitetne ljude. Crna Gora je primjer; jer sada imamo veliki broj potpuno nekompetentnih ljudi na političkim mjestima odlučivanja.

Naravno, problem opet nije prisutan samo kod nas u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu. Globalno posmatrano, kvalitet politike i političara tone kao kamen u vodu. Ovo bi trebao biti imperativ za sve nas da to promijenimo. Zbog negativnih procesa, o kojima smo govorili, ako ih ne uspijemo zaustaviti, može se pretvoriti u nešto što će biti nezaustavljivo. Nadam se da ćemo to uspjeti. I onda bi ova vizija Evrope, koju sam prije podijelio s vama, došla kao rezultat našeg zaustavljanja populizma i pada kvaliteta politike.

TML: Godine 2012. Jevrejska zajednica i Vlada Crne Gore potpisale su akt o međusobnim odnosima kojim je judaizam priznat kao četvrta službena religija. Rabin Ariel Edelkopf, kasnije imenovan prvim glavnim rabinom, otvorio je prvu sinagogu uz potporu Vaše vlade. Koji je najveći rezultat tog dogovora i priznanja?

Đukanović: Akt koji smo potpisali još 2012. godine, a na koji se pozivate, jedan je od akata koje smo potpisali sa svim vjerskim zajednicama, po uzoru na razvijene demokratije kada je u pitanju uređenje odnosa između države i vjerskih zajednica.

U nekim slučajevima smo uspjeli, u nekima nijesmo. Kao što znate, mi se mučimo s tim istim ugovorom sa SPC. To što muku mučimo s potpisivanjem takvog sporazuma s njima opet je refleksija globalnih odnosa o kojima sam govorio. Jer nažalost i SPC i Ruska pravoslavna crkva su samo alati ili instrumenti u rukama Putinove politike.

Ali da to ostavimo po strani; naši odnosi sa Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori motivisani su otvorenom i prijateljskom ambicijom da nastavimo razvijati dobre odnose s Jevrejima, kako u zemlji tako i u inostranstvu. Izuzetno poštujemo postignuća i vrijednosti koje njeguje jevrejska zajednica na globalnom nivou. Nekoliko puta sam putovao u službenu pośetu Izraelu. Imao sam izvrsne odnose sa svim izraelskim čelnicima proteklih godina i čvrsto vjerujem da Crna Gora treba da nastavi s njegovanjem dobrih odnosa s državom Izrael, što bi opet moglo dovesti do prenošenja nekih dobrih iskustava koja će pomoći Crnoj Gori da se razvija brže.

TML: Vi i Izrael ste imali odnose u području odbrane, u turizmu. Ali isto tako znam da u oblastima poljoprivrede nešto fali Crnoj Gori. Je li Izrael mjesto koje biste tražili u smislu rasta vaših malih farmi?

Đukanović: Apsolutno. Kao što ste naveli, u odbrani i bezbjednosti već imamo odličnu saradnju. A takođe već imamo dobru saradnju u turizmu. No, turistički razvoj treba nadopuniti proizvodnjom hrane. I to je područje u kojem Izrael ima izuzetno iskustvo koje nam može pomoći. I još jedno područje, to su tehnološki startups, tu bi nam Izrael mogao puno pomoći jer je u tome globalni lider.

TML: Zašto se to još nije dogodilo?

Đukanović: Ja sam o tome razgovarao s premijerom Netanjahuom, možda mjesec dana uoči ove serije izbora u Izraelu; i tu smo se zapravo dogovorili. Očekujem, nakon što konsolidujemo političku situaciju u Crnoj Gori, da naša vlada nastavi razgovore s izraelskom kako bismo radili na tom prijenosu iskustva.

TML: Snažne veze između Izraela i Crne Gore nijesu pretočene u službeni status. Kada predviđate da će Izrael i Crna Gora otvoriti ambasade?

Đukanović: Da, u pravu ste; interese Izraela u našoj državi zastupa ambasador iz Beograda. Imamo i našeg nerezidentnog ambasadora u Izraelu. Ali imamo vrlo marljivog počasnog konzula u Tel Avivu koji uspijeva da se nosi s ogromnim opterećenjem kada su u pitanju odnosi među državama. I siguran sam da ćemo u bliskoj budućnosti širiti našu diplomatsku mrežu, a naravno da će Izrael biti jedan od glavnih prioriteta.

TML: Vaš odnos s vlastima Palestine takođe datira iz 2006. godine, kada su one priznali nezavisnost Crne Gore. Crna Gora je zauzvrat priznala Palestinu rezolucijom Generalne skupštine UN-a. Može li Vaša mala zemlja imati uticaj možda kao posrednik kod nas, između Izraela i palestinskih vlasti?

Đukanović: Dobro ste primijetili; mi imamo dobre odnose s palestinskim vlastima, opet kao tradiciju i nasljeđe koje dolazi iz vremena bivše Jugoslavije. I zaista se trudimo da budemo što konstruktivniji, pragmatičniji i slijediti politiku u tom pogledu Ujedinjenih nacija i ključnih zapadnih partnera. Dakle, ako postoji ikakva mogućnost da Crna Gora igra ulogu u tom regionu, a to je nešto što bi koristilo objema stranama, mi bismo to rado dopuštili.

TML: 2018. bila sam u Crnoj Gori i nakon toga objavila posljednji intervju s Jašom Alfandarijem [pokojni čelnik Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, prim] o njegovoj nevjerovatnoj misiji pronalaska svakog Jevrejina koji živi u Crnoj Gori, Albaniji i na Kosovu. One-man bend koji je zaslužan za pokretanje Mahara, godišnje regionalne konferencije na Balkanu iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske. Što je Mahar donio Crnoj Gori i da li je neko došao na Jašino mjesto?

Đukanović: Nije lako doći na mjesto gospodina Alfandarija, s obzirom na njegov senzibilitet i njegovu viziju. Mi naravno nastavljamo saradnju sa svim njegovim nasljednicima, na ovaj ili onaj način nastojeći da unaprijedimo interese jevrejske zajednice. Ali generalno, g. Alfandari nam nedostaje. I to ne samo zbog odnosa države Crne Gore sa ovdašnjom Jevrejskom zajednicom, nego zato što je bio istinski i pošteni prijatelj Crne Gore, vrlo kompleksna ličnost. I mogao sam s njim razgovarati o mnogo različitih pitanja. Ali šta god da je u pitanju, uvijek sam u njemu i njegovim stavovima prepoznavao dobre namjere koje je imao i njegovu odgovornost za Crnu Goru.

TML: Jedan ste od najdugovječnijih evropskih političara, što Vas motiviše da ostajete na vlasti?

Đukanović: Dobro pitanje. Iskreno govoreći, nijesam ovo očekivao. Nijesam planirao da ću toliko dugo ostati u politici. Jer sam mislio da ću u politici biti samo kratko vrijeme. I uvijek sam se želio vratiti u poslovni sektor, kao izazov. Ali, nažalost, u proteklih 30 godina moje političke karijere bilo je toliko događaja da bi mogli ispuniti jedno stoljeće.

U početku smo imali rat u bivšoj Jugoslaviji, pa se neko trebao pobrinuti da u Crnoj Gori imamo mir. Uspjeli smo u tome. I uspjeli smo sačuvati naš multietnički sklad. A onda je došlo na dnevni red pitanje ekonomske održivosti Crne Gore. Uspjeli smo osigurati takvu održivost i dodatno je unaprijediti. Onda nas je Milošević uveo u rat s NATO-om. Neko se trebao pobrinuti da Crna Gora ne bude toliko bombardovana. Uspjeli smo i u tome.

Odlučili smo se da obnovimo nezavisnost Crne Gore; Srbija je bila žestoko protiv toga, ne samo u Miloševićevo vrijeme, nego i za vladavine [Vojislava] Koštunice. Uprkos tome uspjeli smo da vratitimo svoju nezvisnost, bez ratova, bez nestabilnosti, što nije tako uobičajeno na Balkanu. Zapravo, to je bio jedini takav primjer.

Takođe smo se odlučili za ulazak u NATO. I uspjeli smo. A u međuvremenu smo realizovali neke vrlo skupe investicije. Danas čekamo da postanemo dio Evropske unije i ispred smo svih drugih kandidata.

Ono što pokušavam reći je da smo imali kontinuitet u proteklih 30 godina, kontinuitet izazova. Ośećao sam određene ternutke, tokom proteklih 30 godina, da je pravo vrijeme da politiku ostavim iza sebe, da se posvetim poslu. Ali, nažalost, to su bili kratki periodi; jer čim bih otišao, neke važne vrijednosti ili neka važna postignuća su se počela ljuljati ili postajati nestabilna. Stoga sam se ponovno morao vratiti u politiku kako bih bio siguran da će Crna Gora ostati stabilna.

Sada smo i mi u protekle dvije godine imali zanimljivo iskustvo koje je bilo neizbježno. Kao što znate, vlast se promijenila prije dvije godine, što je naravno ne samo neizbježno nego i poželjno u demokratskom društvu. Opet su se pokazale neke slabosti. Ali sve te vrijednosti i postignuća o kojima sam govorio uspjeli su ustrajati i ostati na snazi.

Velikosrpski nacionalizam je napadao i oštro se protivio crnogorskoj samostalnosti, ali Crna Gora opstaje kao nezavisna država. Različiti politički pogledi iz regije takođe su pokušali pokvariti naše dobre odnose sa suśedima, ali nijesu uspjeli.

Vrijedilo je truda, rekao bih. Jer imamo postignuće, kapital iza sebe. I vjerujem da ćemo ovu stratešku politiku uspjeti reafirmisati kada konsolidujemo novu vlast; i da ćemo uspjeti uvesti Crnu Goru u Evropsku uniju. 



3 Komentara

TucuZRIR Postavljeno 11-08-2023 20:36:28

remember everything affects people differently, this is just how it effected me can you buy cialis online Tap into the office on my sperm injection, such as an increase your clomid should you strip from god

Odgovori ⇾

BtTaiRxiV Postavljeno 09-07-2023 00:49:33

10 786, 610, entitled Aminoheteroaryl Compounds as Protein Kinase Inhibitors, filed Feb buy cialis 5mg daily use

Odgovori ⇾

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.