Pad Vlade Dritana Abazovića glavna je vijest i u regionalnim medijima. Abazovićeva vlada biće u tehničkom mandatu do izbora nove ili do novih parlamentarnih izbora.

Za opoziv vlade glasalo je 50 od ukupno 81 poslanika. Dio opozicije je uoči glasanja pokušao s Abazovićem dogovoriti rekonstrukciju vlade nakon koje bi u izvršnu vlast ušle sve političke stranke u parlamentu, osim onih koje su podnijele inicijativu za smjenu.

Ipak, opoziciona Demokratska Crna Gora bivšeg predsjednika Skupštine Alekse Bečića, koja ima devet poslanika u parlamentu, nije prihvatila taj poziv već su se njeni poslanici izjasnili za pad vlade.

Pad druge vlade u dvije godine

Zahvaljujući njihovim glasovima pala je i druga crnogorska vlada u manje od dvije godine od održavanja parlamentarnih izbora na kojima je oporba, nakon 30 godina, s vlasti smijenila Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića.

Inicijativu za izgasavanje nepovjerenja Vladi podnijelo je 36 poslanika Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije, Liberalne partije, Socijaldemokrata i Demokratske unije Albanaca, samo nekoliko sati nakon što je Abazović potpisao Temeljni ugovor sa patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Porfirijem.

Abazović je nakon smjene poručio da mu je žao što organizovani kriminal i dalje koristi pipke da i dalje uređuje političke odnose.

Početkom februara smijenjena je Vlada kojoj je na čelu bio Zdravko Krivokapić, a koja je bila bliska Srpskoj pravoslavnoj crkvi, dok je Abazovićeva izabrana krajem aprila, nakon što joj je povjerenje pružilo 46 od 81 poslanika u crnogorskoj skupštini.