Piše: Miodrag Živković (Fejsbuk objava)

Vlada države Crne Gore na čelu sa Dritanom Abazovićem je ušla u usvajanje ugovora sa Crkvom Srbije, a da prije toga nije riješila i preispitala, da li postoje pravni uslovi za jedan takav pravni posao.

Preispitivanje i provjera postojanja pravnih uslova, prije zaključenja bilo kojeg pravnog posla u pravu se zove RJEŠAVANJE PRETHODNOG PITANJA i to je prethodna stepenica u odlučivanju.

Kod nesporne činjenice da Crkva Srbije kao subjekt prava, sa sjedištem u Beogradu i i sve njene filijale - eparhije, pa i one koje činodejstvuju u Crnoj Gori, ne priznaju (jasno i eksplicitno) državu Crnu Goru, crnogorski narod, crnogorski jezik, kulturu, istoriju i činjenicu da smo ikada postojali, kao prethodno pitanje, prije zaključenja bilo kojeg pravnog posla, nameće se rješavanje ovog prethodnog pitanja.

Ovakvim svojim ponašanjem u kontinuitetu i kroz njeno istorijsko djelovanje, od jednog vijeka na prostoru Crne Gore, Crkva Srbije podstiče nacionalnu i vjersku diskriminaciju Crnogoraca i drugih naroda koji u njoj žive i osporava im pravo na postojanje.

Ovakvim svojim djelovanjem crkva Srbije raspiruje i podstiče nacionalnu i vjersku mržnju, netrpeljivost i razdor, vrijeđajući dostojanstvo nacionalnih Crnogoraca i drugih naroda koji žive u Crnoj Gori.

Da bi najbolje razumjeli ovo o čemu pišem, citiraću vam čl. 30 stav 1 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica....

Vjerskoj zajednici može se odbiti upis u jedinstvenu evidenciju ili zabraniti djelovanje, ako :

1) podstiče rasnu, nacionalnu, vjersku ili drugu diskriminaciju i nasilje ili represiju ili podstiče rasnu, nacionalnu, vjersku ili drugu mržnju, netrpeljivost, razdor ili progon ili na drugi način grubo ugrožava ili vrijeđa ljudsko dostojanstvo.

Iz citirane odredbe, više je nego jasno da Crkva Srbije po važećem zakonu nikada nije ni stekla zakonske uslove za registraciju i da je njen upis izvršen, suprotno, jasnim zakonskim odredbama.

Isto je tako jasno da postoje svi uslovi za zabranu djelovanja Crkve Srbije u Crnoj Gori.

Ovo je temeljno i najvažnije PRETHODNO PITANJE, da bi ova država zaključila bilo kakav pravni posao sa Crkvom Srbije.

Valjda se podrazumijeva da država Crna Gora mora voditi računa o svojim državnim i nacionalnim interesima. Ako je to tako, a jeste, Vlada Dritana Abazovića nije imala i nema elementarne uslove za zaključenje bilo kakvog pravnog posla sa Crkvom Srbije, a ne posebno uslove da sa njom potpiše predloženi ugovor kojim se njena diskriminacija legalizuje i odobrava.

Zato je važno da prva normalna vlast u ovoj zemlji ZABRANI DJELOVANJE CRKVI SRBIJE, jer ne ispunjava uslove iz čl. 30 st. 1 Zakona kojeg je, nažalost, sama donijela u crnogorskom parlamentu.

Da bi Crkva Srbije ispunila uslove za svoj rad i opstanak u Crnoj Gori, PRETHODNO mora pružiti nedvosmisleno pokajanje i izvinjenje crnogorskoj državi i crnogorskom narodu za sve ono što je uradila od 1920. godine do danas. Prethodno, takođe morala bi priznati da je do njene okupacije u Crnoj Gori postojala i činodejstvovala Sveta Crnogorska pravoslavna crkva, da prihvate kao realnost postojanje crnogorske države, priznaju Crnogorski, Bošnjački, Muslimanski, Albanski, Hrvatski, Romski i druge narode koji žive u Crnoj Gori i nedvosmisleno priznaju crnogorski jezik, kulturu, tradiciju, istoriju i sve njene druge osobenosti.

Bez ovih prethodnih uslova, sa Crkvom Srbije nema nikakvog razgovora, ni dogovora, a posebno nema i ne smije biti zaključenja bilo kakvih pravnih poslova.

Ko ne prihvata i ne poštuje ove razloge, krši zakone ove zemlje i radi protiv njenih državnih i nacionalnih interesa.