Kemal Musić- život istkan nitima kulture i književnosti
Piše:
Božidar Proročić, književnik i publicista
Kemal Musić, predstavlja jednog od najznačajnjih
kulturologa i pisaca na prostorima Zapadnog Balkana. Njegov odnos prema kulturi
i ljepoti pisane riječi čini ga posebnim. Mnoge naučno-kulturološke i društveno-sociološke
aktivnosti Musića kao neumornog neimara ga izdvajajaju i usmjerene na
otkrivanju i potvrđivanju kulture sopstvenog ali i identiteta drugih
nacionalnih zajednica koje su imale istu, sličnu ili drugačiju tradiciju, koje
su koristile određene, a često i iste
životne prostore. I svaka od tih zajednica (crnogorska, bošnjačka, albanska,
srpska i druge) koje su živjele u različita vremena imaju svoje značajne odlike
koje krase njih i epohu vremena u kojoj su živjele. Upravo zbog spleta ovih
okolnosti Kemal Musić, je mudro kao pravi intelektualac i književnik u okviru JU ,,Ratkovićeve večeri poezije ”
pružio i pruža šansu vodeći se samo jednim kriterijumom a to je kvalitet onog
što stvarate. Kroz različite segmente Kemala Musića (proza, osvrti, recenzije, White
Field Jazz Festival, a posebno kroz ustanovu na čijem je čelu) otkrivamo da je to kulturolog
posebne vrste: on umije da
konceptualizuje, da iskorači iz vremena i prostora, da razmatra različite
apstraktne ideje ali iznad svega umije da afirmiše ne samo Bijelo Polje već i
čitavu Crnu Goru koja je tako ,,mala” za sve njegove ideje i percepcije. Kemal
Musić i danas sigurno plovi kroz kulturnu istoriju i u njoj pronalazi uporište
i utočište za potvrdu određenog kulturološkog pojma ili fenomena današnjice. Da li mu je
lako na tom putu nije sigurno da nije. Ali ono što je jedini ekvivalent
njegovom sveukupnom radu su rezultati a on ih ima i ne posustaje, i ne odustaje
poput drevnih Helena i helenske kulture na kojoj počiva moderna i savremena
Evropa. Upravo ta ogoromna energija i rad koji ulaže u JU ,,Ratkovićeve večeri
poezije ” i grad Bijelo Polje je posebni prometejski put on je obrazovan, tolerantan, dostojanstven i
duhovit intelektualac koji se rukovodi zdravim razumom i pripada onim
inetektualcima kakve je opisao Štefan Cvajg.
Kemal Musić vrlo predano prati kulturološke
fenomene naših (Balkanskih) prostora. Retrospektiva njegovog rada je dosadašnji
arhiv kulturološke dimenzije u malom i enciklopedija ljubitelja umjetnosti u
širem smislu značenja to jest u velikom. Impresionirana misaonost, konciznost,
jezgrovitost, jasnoća književnog izraza
i definisanje pitanja kulture kojim se bavi, kao i upornost i adekvatnost. Uspješnost
svega ovoga manifestovala se i u izbjegavanju zamke jednostrane pozitivističke
orijentacije (i dnevne politike) u kulturi našeg vremena, jer je svoja shvatanja kulturnih i književnih dimenzija zasnovao na dubokim misaonim
refleksijama teorijsko-književnih struja. Po temeljnom radu, pedantnosti i brižljivom
izrazu prepoznaju se njegove suptilne književne analize i zapažanja i odmjereni
i uverljivi stavovi. Musićeva književna djela su oslobođena improvizacije,
subjektivizma, te da se njegov stvaralački duh vidi i u idejama koje zastupa. Ako
kažem da je vrstan književni teoretičar, prometejski orijentisan mislilac,(nisam
pogriješio) kao kulturolog i književnik je zadužio našu, pa pa i kulturnu scenu
Zapadnog Balkana, zastupajući humanističke i emancipatorne visoke akademske stavove
u naučnoj misli ali i toplinu, srdačnost
u komunikaciji sa svakim autorom. Kaže se da gradovi imaju kulturološki značaj
kroz prizme njihovih kulturnih graditelja. I zato često gradove doživljavamo
kroz njihove različite forme, fizičke osobine koje gradom dominiraju. Ne
razmišljamo o ljudima o onima koji ga stvaraju, u njemu žive i koji ga čine
takvim. Kemal Musić je sa JU ,,Ratkovićeve večeri poezije ” stvorio ime i
instituciju koja na najljepši način afirmiše onu ljepšu stranu kulture u Crnoj
Gori. Jedino je Kemal
Musić uspio da vrati onu ravnotežu književne strasti, uma i mudrosti da se
jedan takav, kulturološki i sociološki projekat kakve su ,,Ratkovićeve večeri
poezije ” ostvari u Bijelom Polju, nakon godina koje nisu bile nimalo lake i
nakon jednog perioda degradacije. Uz duboku ljubav prema svom zavičaju i
domovini Kemal Musić je razvio čvrsto uvjerenje u smisao i važnost svoga
(sveukupnog) rada, čime se, uz veliku istrajnost i upornost, mogao oduprijeti ,,marginalizovanju”
svega onog što čini i grad Bijelo Polje i kulturu. Ta se dostojanstvenost istinske ljubavi prema domovini i zavičaju te
iskustva i pisana riječ mogla dublje naslutiti i osjetiti u mnogim razgovorima
sa njim. Ako je Ćamil Sijarić proslavio svoj rodni kraj sa ,,Bihorcima” onda je Kemal Musić
sačuvao tu iskonku nit zavičajnih pisaca. Kao čovjek izuzetne širine,
obrazovanja i intelektualne pronicljivosti, Musić umije dobro da prepozna sve
ono što je novo i vrijedno u savremenoj književnosti . ,,Kultura je zbir svih
vidova umjetnosti, ljubavi i misli koja, već vjekovima, omogućava čovjeku da se
osjeća slobodnijim” zapisao je - Andre
Malro. Dok sam pisao
esej o Musiću sjetio sam se drugog eseja sa kojim ću i završiti moje
razmišljanje o ovom izuzetnom kulturologu i piscu. ,,Varvarstvo”, Mišel Anri
(Michel Henry) naglašava prožimanje života i kulture: „Kultura označava
samotransformaciju života, kretanje kojim se on neprekidno mijenja i preobražava,
da bi se manifestovao, realizovao i rastao kroz najviše oblike ostvarenja.
Kultura nije nešto što se ima, ona je život koji se živi. Kultura se ne svodi
na objektivno znanje, odvojeno od sebe, od svog bića. To nije predmetna
erudicija. Kultura se, u svim svojim oblicima, prepoznaje kroz unutrašnji
potres i preobražaj čulnosti, osejćajnosti i inteligencije.
Kemal Musić, master kulturolog,
rođen je u Godijevu kod Bijelog Polja 1972. godine. Objavio je knjige Zasjeda (pripovijetke i
priče); Luda kuća (pripovijetke i priče); Kad su vukovi gladni biće oštra zima
(priče i reportaže); Žig (roman); Priče o malim i velikim čudima (kratke priče
sa Radomanom Čečovićem); Nešto nalik punom mjesecu (roman); Zasjeda i druge
priče (izbor priča i reportaža); Zborno mjesto (izbor iz crnogorske kratke
priče sa Bogićem Rakočevićem); Nedokazive istine Lameka Ćisuma (roman); White
Field Jazz Festival – Potencijali i razvoj kulturnih institucija (studija) i
Inicijali (kratka proza).
Dobitnik je nagrada: Odzivi, Boško
Pušonjić, Avdo Međedović i Specijalna diploma Društva crnogorskih novinara za
zbirke novinarskih reportaža, a bio je u konkurenciji i za nagradu Meša
Selimović u Tuzli sa romanom Žig. Priče su mu prevođene na engleski, francuski,
albanski, slovenački, ruski i azerbejdžanski jezik. Zastupljen je u čitanci za
šesti razred u Crnoj Gori, studijskim programima, antologijama, leksikonima,
rječnicima i izborima proze. Objavljivao
je naučne radove iz oblasti kulturologije u naučnom časopisu Humanistika.
Recenzent je oko 50 knjiga iz oblasti poezije, proze, eseijstike,
dokumentaristike itd, urednik više desetina knjiga iz oblasti književnosti, te
lektor raznih publikacija. Musić je
učestvovao na naučnim skupovima i okruglim stolovima o jeziku, bibliotekarstvu
i uticaju institucija kulture na mlade stvaraoce. Takođe, učesnik je brojnih međunarodnih
festivala književnosti i kulture u zemlji i inostranstvu, kao stvaralac i kao
stručnjak u kulturi, a dugogodišnji je organizator međunarodnih kulturnih
manifestacija Ratkovićeve večeri poezije
i White Field jazz festival. Dugo godina je radio u Opštini Bijelo Polje
u Centru za informacioni sistem, kao službenik za odnose sa javnošću. Bio je
novinar, sekretar redakcije i urednik rubrike za kulturu u bjelopoljskoj Reviji
Polje, pisac reportaže u podgoričkom dnevnom listu Publika, dopisnik
podgoričkog lista Republika, saradnik časopisa Olimpik njuz Crnogorskog
olimpijskog komiteta, dopisnik crnogorske novinske agencije MINA, saradnik
časopisa Mozaik, Forum i Komuna, novinar beogradskog dnevnika Danas, član
Savjeta za kulturu Opštine Bijelo Polje, član Redakcije časopisa za kulturu
Odzivi, urednik edicije Književne paralele JU Ratkovićevih večeri poezije, član
Savjeta Javne ustanove Ratkovićeve večeri pozije, član Savjeta Javne ustanove
Centar za djelatnosti kulture Vojislav Bulatović Strunjo, član Savjeta
Festivala dramskih amatera, član Tima za kreiranje Lokalnog akcionog plana za
mlade (oblast kultura) i član raznih žirija za dodjelu književnih nagrada.
Direktor je JU Ratkovićeve večeri poezije.
1 Komentara
kwtXTH Postavljeno 15-07-2023 13:31:48
Clinical symptoms include fever, fatigue, hyperhidrosis, and joint pain with common complication of osteoarticular involvement non prescription cialis online pharmacy
Odgovori ⇾