Tribina ''Interkulturalna obzorja'' na kojoj je rasvijetljena uloga i naglašen značaj časopisa "Komuna" u prezentovanju kulturne baštine Crne Gore, afirmaciji multikulturalizma, boljeg međusobnog upoznavanja različitih kulturnih identiteta i prožimajućih vrijednosti crnogorskog društva, održana je sinoć u Narodnoj biblioteci.

Govorili su: prof. dr Radovan Radonjić, mr Sait Šabotić, profesor mr Željko Rutović, publicista i sociolog kulture i mr Amer Ramusović, novinar i publicista.

Prof. dr Radovan Radonjić, govoreći o sebi kao o nekom ko prati kulturu i ko je u stanju da procijeni o kakvom se poduhvatu radi, za “Komunu” je kazao da je riječ o velikom poduhvatu, civilizacijski značajnom, čak i u našim uslovima. Odao je priznanje ljudima koji su anticipirali vrijeme u kome bilo potrebno da se se pojavi časopis kakav je “Komuna”.

“Jer ako je ikad jednom društvu bilo potrebno da ima časopis ovih sadržaja, ovih poruka, ovih učinaka, ove intencije, onda je to ovaj, pogotovo što se ‘Komuna’ nalazi bukvalno usamljena u Crnoj Gori i šire. Pubikacije ovog tipa, sadržaja, filozofije i pogleda na svijet i život, ovog prilaza i onome što čovjek jeste ili bi trebalo da bude – teško da joj može biti ravne. Ona je zaista ‘jedna slamka među vihorove’ i to vihorove koji su spremni da polome nju pa onda i sve oko nje. Veliki izraz i osjećaj zahvalnosti prema takvoj njenoj ulozi i svemu što je učinila i čini”, poručio je prof. Radonjić.

Mr Sait Šabotić smatra da “Komuna” uspijeva jer je njena redakcija svjesna da se nalazimo pred jednim novim vremenom, u kome je potrebno novo čitanje stvarnosti.

“Koliko god ova misao bila shvaćena kao fraza, ipak nam se čini da to nije, a evo i nekoliko razloga zašto nije: Sloboda izražavanja i sloboda medija, kao njen sastavni dio, predstavljaju jedno od osnovnih ljudskih prava i temelj svake demokratske i pravne države. Taj standard ‘Komuna’ je zadovoljila već sa pojavom svog prvog broja, otvarajući vrata svojih odaja svima koji žele, mogu i hoće javno da kažu ono što imaju. Svjedoci smo da je u savremenim medijima danas mnogo onoga što nazivamo ‘govor mržnje’. Poznato je da takav način komunikacije dovodi do polarizacija u društvu, do podjela na ‘nas’ i ‘njih’, što konstantno produkuje unutrašnje konflikte koji mogu da prerastu u otvoreno nasilje”, naglasio je on.

Mr Željko Rutović, poblicista i sociolog kulture istakao je značaj interkulturalizma.

“Afirmisati interkulturalizam znači afirmisati specifične posebnosti identiteta i drugosti pojedinca i zajednice u okviru kojih i sa kojima se izgradnje inkluzivna nova vrijednost tolerancije, razmjene i prihvatanja drugosti kao životnog i kulturološlog principa suprotnog stereotipima i sterilnim iskazima multikulturalizma kao činjenične i prostorne datosti, kao takve same po sebi i ne nužno prožimajuće i interaktivne. Vratiti i živjeti značenjske vrijednosti interkulturalizma znači biti dosljednik principa slobode u okviru koje je svaka kultura kapital zajedničkog dobra društva i države. Biti u ovom obliku kulture znači biti ravnopravnim subjektom zajednice, a ne tek objektom nad kojim se eksperimentišu sterilne forme suživota razlika po bilo kom osnovu”.

Mr Amer Ramusović, novinar i publicista ocjenjenjuje da bez pisanih tragova i afirmacije interkulturalizma kakve mi sa tekstovima u “Komuni” ostavljamo, veliki dio toga izgubio bi svoju autentičnost ili nestao u neumoljivom toku vremena.

“Zato već 11 godina izlaženja ‘Komune’ predstavlja i svojevrsnu misiju registrovanja svih onih pojava i fenomena lokalnih tradicija, čime je omogućen dodatni uvid u međusobna prožimanja različitih kultura na našem prostoru, ali i na interkulturalizam kome svakako pridajemo veliki značaj, iako, na žalost, još uvijek je velik broj pojedinaca koji na druge kulture, odnosno na različitost, gledaju kao na nešto neprihvatljivo i nepoželjno, ne radeći na razvoju i usavršavanju interkulturalnih kompetencija i interkulturalne komunikacije kao najvažnijih segmenata za uspostavljanje ravnopravnih i jednakih pluralnih zajednica”.