VIII Festival savremene klavirske muzike “Forte piano”

Osmi po redu festival
savremene klavirske muzike "Forte piano" održaće se 24.
i 25. februara u
KIC-u "Budo Tomović". Tema festivala
je "Muzika
(post)jugoslovenskog perioda".
Prvi
dan festivala, četvrtak,
24.02.
otvoriće učenici muzičkih škola ("Vasa Pavić","Petar II Petrović Njegoš" - Bar i Muzička škola Tivat) u 13 sati. Na večernjoj sceni od 19 sati nastupiće pijanistkinja Vesna Damljanović sa projektom "Žene u muzici" na kojem će predstaviti djela savremenih kompozitorki
(Valentina Dutina, BIH, Isidora Žebeljan, Srbija, i Tatjana Prelević, Crna Gora). Prije koncerta od 18:30 biće organizovana
prezentacija projekta „Žene u muzici“ u okviru kojeg učestvuju Valentina
Dutina, Jelena Jovanović i Vesna Damljanović.
Drugog
dana festivala, tačnije u petak, 25.02. profesor Dragoljub Šobajić održaće predavanje pod nazivom "Klavirska muzika u
Jugoslaviji" u Multimedijalnoj sali KIC-a u 13
sati.
Na večernjem programu su dva
koncerta: pijanistkinja Biljana
Gorunović (redovna profesorica
Univerziteta umjetnosti u Novom Sadu) izvešće koncert pod nazivom "Omaž Miloju Milojeviću" u 19 sati, a nakon toga predstaviće se i pijanistkinja
Marija Mitrović (nastavnica klavira u
Umjetničkoj školi Vasa Pavić") multimedijalnim programom
"Yu-topija" (Vito Žuraj, Slovenija, Dino Residbegović, BIH, Srđan Hofman, Srbija, Margareta Petrić, Hrvatska, Ana Pandevska, Makedonija i
dr.).
Svi
koncerti održaće se u velikoj sali
KIC-a "Budo Tomović" koji je i
organizator festivala.
“Festival savremene
muzike Forte piano nastao je prije osam godina na inicijativu Mire Popović u
okviru Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić“ u Podgorici, sa željom
da se učenicima i nastavnicima ponudi novi repertoar koji bi im omogućio da
zavire u svijet savremene muzike. Muzika za klavir dvadesetog (i dvadest prvog)
vijeka je toliko raznovrsna ali ipak neistražena, čak i zapostavljena kod nas,
kako u muzičkom obrazovanju tako i na muzičkoj sceni. Zbog toga je naša
ustanova podržala ovaj festival, a od ove godine ga organizuje u punom
kapacitetu. Susret sa savremenicima je veoma značajan za muzičare i publiku.
Iako su klavirsku muziku u prošlosti razvijali kompozitori i pijanisti svog
vremena (kroz epohe klasicizma i romantizma naročito) mnoštvo smjerova moderne
i savremene muzike dovelo je do novog klavirskog stvaralaštva koji reflektuje
novo vrijeme i nosi novi umjetnički senzibilitet baš kao i oni koji su za nama
- umjetnost je reflaksija vremena u kojem kompozitori žive, stvaraju i osjećaju
i svijet oko sebe. Nadamo se da će kroz klavir kao medij savremena muzička
estetika osvojiti naš maleni kulturni prostor i omogućiti publici da stekne
nova znanja i iskustva u poimanju i slušanju savremene muzike. “ urednica
muzičkog programa Maja Popović
„(Post)goslovenska savremena
muzika kao dio kulturnog nasleđa jedinstvenog kulturnog prostora u nekadašanjoj
zajedničkoj državi - Jugoslaviji ostavila je bogat i raznovrstan opus djela
brojnih kompozitora koji su otkrivali sebe najprije u "romantičnom
potvrđivanju nacionalnih identiteta" sve do prve polovine XX vijeka. Nakon
II svjetskog rata jugoslovenski kompozitori se brzo uključuju u savremena
razvojna kretanja u muzičkoj avangardi ili se pridružuju nekom od
"neoizama" (nekolasicizam, neoromantizam ili neoimpresionizam). Za
takav tok razvoja jugoslovenske savremene muzike zaslužne su dvije velike
muzičke manifestacije kompozitorskog stvaralaštva: Muzičko bijenale u Zagrebu
(osnovano 1961. godine), koje je bilo usmjereno na avangardnu muziku evropskih
i američkih autora s ciljem da se domaći kompozitori upoznaju sa savremenim
muzičkim jezicima i Jugoslovenska muzička tribina u Opatiji (osnovana 1964.
godine) na kojoj su svake godine učestvovali domaći muzički stvaraoci
različitih provenijencija. Time su se stekli uslovi da vremenom neki od
najuspjelijih domaćih kompozitora učestvuju na međunarodnim festivalima
savremene muzike.
Nakon dezintegracije
Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u ratovima 90-ih godina, ratne
trube su nadjačale plemenite ideje muzičkog stvaralaštva. U tako turbulentnim
vremenima razvoj muzičkog stvaralaštva se nastavlja u novoformiranim državama
(bivšim republikama SFRJ), gdje stasavaju nove generacije kompozitora i nove
ideje. Novostvorene države usmjerene su uglavnom na sebe, a saradnja s drugim
državama bivše Jugoslavije na polju kuture i umjetnosti je bilateralnog
karaktera, nekad i kroz projekte međunarodnih organizacija koji nastoje da
povežu ove države putem kulture i umjetnosti, a u skladu s njihovim politikama
jačanja saradnje i dobrosusjedskih odnosa.
Tema ovog festivala otvara
mogućnost da makar djelimično revalorizujemo jugoslovensku klavirsku muziku,
istovremeno da upoznamo klavirsko stvaralaštvo nastalo u post- jugoslovenskom
periodu s ciljem da damo doprinos obnavljanju kulturnh veza sa državama nekadašnje
zajedničke domovine i postanemo bliži umjetničkim idejama i novoj generaciji
kompozitora u ovom regionu.“ osnivačica i umjetnička koordinatorka
festivala Mira Popović
0 Komentara