Istorija

Njegošev testament: Je li tražio da ga sahrane na Lovćenu?

(15 riječi)

Piše: Vladimir Jovanović

 Na gornjoj slici je svetopetrovska crkva na Lovćenu. Njegoš je za života podigao, a Srbi je 1925. porušili, te na istome mjestu sagradili potpuno novi objekat, „kapelu”, a ne crkvu. Gornja je slika, u stvari, razglednica, iz epohe Kraljevine Crne Gore, 1910. godina, na kojoj je sa strane sljedeći natpis: „CRKVICA na vrhu Lovćena, gdje počiva Petar II. Petrović Njegoš”.

Je li Njegoš ikad i želio da se sahrani na Lovćenu? O takvom, ne samo za tradiciju Istočno-pravoslavne Crkve neoubičajenome poduhvatu – da se jedan arhijerej pokopava na vrhu planine – nešto bi možda moralo biti zapisano u njegovome testamentu; ili u drugome, naročitome aktu.

A što je tačno Njegoš pisao u testamentu? Pretražujući internet o tome je teško doznati – cjelokupan prekucani i transkribovani sadržaj testamenta nije lako dostupan, ako je kao takav uopšte objavljen. To svakako nije slučajnost. Njegoš testamentarno pominje isključivo – CRNOGORSKI NAROD.

Za ovu priliku, razmotrimo dilemu: je li Njegoš testamentarno sebi odredio grobnicu na Lovćenu? Odgovor je – NIJE. Njegoš lokaciju svoje grobnice, na Lovćenu ili bilo đe drugo, uopšte ne pominje, ni u testamentu, ali ni u oko 2.000 drugih vlastoručno potpisanih akata i pisama; niti o tome, za njegova života, postoje drugi pouzdani izvori.

Uoči smrti, 19/31. oktobra 1851, Njegoš je nekolicinu rođaka, državnih i crkvenih ličnosti, upoznao sa sadržajem testamenta, koji je 20. maja 1850. napisao u Prčanju kod Kotora, u kući pomorskoga kapetana, katolika Mata F. Lukovića, a kopije dostavio na čuvanje konzulu Ruske carevine u Dubrovniku…

 

Nastavljajući s uobličavanjem kulta Svetoga Petra Cetinjskoga – koga je autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva 1834. kanonizovala – Njegoš je na Jezerskome vrhu, drugome po visini na Lovćenu (1.657 m), 1840-ih dao da se sagradi prva Svetitelju posvećena crkva. To je jedina bogomolja sagrađena za Njegoševa arhipastirstva; i NIJE PODIGNUTA ZA NADGROBNI SPOMENIK.

Po smrti, Njegoš u neđelju 21. oktobra 1851. nije pokopan na Lovćenu, nego u Cetinjskome manastiru, u grobnicu svoga strica i prethodnika na vladičanskome prijestolu Petra I – Svetoga Petra Cetinjskoga.

Nova Njegoševa sahrana je organizovana četiri godine docnije. Po naredbi sinovca mu i nasljednika na državnome prijestolu, knjaza Danila Petrovića, Njegoševa grobnica u Cetinjskome manastiru je otvorena 26. avgusta 1855, pa su, uz veliku crkveno-narodnu ceremoniju, njegovi posmrtni ostaci pohranjeni u svetopetrovsku crkvu na Lovćenu śutradan, 27. avgusta 1855. godine.

Pošto je bio mitropolit i arhiepiskop – pravoslavni vladika, po crkvenim običajima se Njegoš trebalo pokopati u manastiru u kojem mu je bila katedra. Tako se i desilo 1851. godine.

Međutim, ostaje činjenica kako Njegoš nikad nije zapisao da želi biti sahranjen na Lovćenu, niti o tome ima tragova na drugim mjestima i u izvorima za njegova života, a to se kasnije ipak desilo. Takođe, ni neko od nesporednih svjedoka posljednje ure Njegoševe, nije ostavio poznati pisani trag da je sahranu na Lovćenu Njegoš možda tada zatražio – o tome imamo samo neka posredna i utoliko nepouzdanija svjedočenja.

Uostalom, nijesu ispunjeni ni Njegoševi zahtjevi iz pisanoga testamenta; konkretno, onaj najznačajniji: da njegov nasljednik, Danilo, takođe postane arhijerej – vladika. Njegoš je testamentarno zavjetovao da Danilu „ostavljam vladičestvo, kako je od starine uzakonjeno u Crnu Goru”, no to se nije obistinilo, jer je, na tradicijama drevnoga knjaževstva Crnojevića, proglašena Knjaževina Crna Gora, a Danilo za knjaza.

Njegoševu svetopeterovsku crkvu na Lovćenu su Srbi (Aleksandar Karađorđević) porušili do temelja i 1925. podigli „kapelu” – koja, uostalom, nije ni posvećena Svetome Petru Cetinjskome.

Drugim riječima, Njegoševu „zavjetnu crkvu” na Lovćenu, srušili su srpski okupatori, koji su prethodno, 1918. godine, uništili i Njegoševu crnogorsku državu i autokefalnu Crkvu. Takođe, Srbi su detronizovali Njegoševe nasljednike, Petroviće-Njegoše.

O posljednjoj uri Njegoševoj, docnije, 1896. godine, pisao je i crnogorski državnik dr Lazar Tomanović (Lepetane, Tivat 1845 – Jošice, Herceg-Novi, 1932). Njegoševe su posljednje riječi, nakon što se pričesti i skide kapu, glasile:

„O, veliki Samostvoritelju! Pomozi jadnome no junačkom CRNOGORSKOM NARODU; održi ga u slozi i u poštenju!”

Njegošev testament je saačuvan i nalazi se u muzeju na Cetinju. Slijedi cjelokupan transkribovani sadržaj Njegoševa testamenta…

***

Slava Tebje, pokazavšemu nam svjet!

— Hvala ti Gospodi, jer si me na brijegu jednoga tvojega svijeta udostojio izvesti i zrakah jednoga tvojega svijeta divnoga sunca blagovolio napojiti. Hvala ti Gospodi, jer si me na zemlji nad milionima i dušom i tijelom ukrasio. Koliko me je od moga đetinstva tvoje nepostižimo veličestvo topilo u gimne – u gimne božestvene radosti, udivlenija i veleljepote tvoje, toliko sam bjednu sudbinu ljudsku sa užasom rasmatrao i oplakivao. Tvoje je slovo sve iz ništa stvorilo, tvome je zakonu sve pokorno. Čovjek je smrtan i mora umrijeti. Ja sa nadeždom stupam k tvojemu svetilištu božestvenom, kojega sam svijetlu sjenku nazrio jošte s brijega, kojega su moji smrtni koraci mjerili. Ja na tvoj poziv smireno idem, ili pod tvojim lonom da vječni san boravim, ili u horove besmrtne da te vječno slavim.

Ako mi se dogodi sada da umrem, ovaj način poslije sebe ostavljam:

— 1-vo. Nasljednika mojega ostavljam Danila, Stankova sina, a mojega sinovca, kojemu ostavljam vladičestvo, kako je od starine uzakonjeno u Crnu Goru. Istome Danilu svekoliko moje dvižimo imuće, što imam u Crnu Goru, ostavljam; i preporučujem mojemu bratu Peru, da Danila u svačemu, kako svojega sina, nastavlja, doklena se Danilo učini sposoban narodom upravljati.

— 2. Novci, koji su mi u ekonom. banki u Peterburgu, od kojijeh su obligacije u ministra inostranijeh djela, njih ostavljam NARODU CRNOGORSKOME, to jest: da su narodnji, a dobit od njih, da prima vladika, koji bio, i za istu dobit da im kupuje praha da brane svobodu, a u gladne godine, da kupuje za iste novce žito, i bez pare i dinara da ga dijeli sirotinji CRNOGORSKOJ I BRDSKOJ, ali nikada da ne može rečene novce iz banke izvaditi, no vječno u nju da ostanu, samo dobitkom da se polzuju.

— 3. Za novce, koji su mi u Beču, 50 hiljada florina — u barona Sine, a 50 hiljada u gosp. Tirke, dobit s ove stotinu hiljada florinah ostavljam roditeljima i dvjema sestrama, da istu dobit uživaju, dok su oni četvero živi, a pošto mi se prestave i roditelji i sestre, onda pare ostaju za NAROD CRNOGORSKI na isti način, kako i oni, što su u Peterburgu. Za isto molim i ministarstvo mojega pokrovitelja, kako bih se ja prestavio, da primi obligacije od ovijeh novaca u Beču i da prenese iste novce kod onijeh novacah u Peterburgu, da ne bi poginuli jadnom NARODU CRNOGORSKOMU.

— 4. 50 hiljada florinah od računa od žita, koji su mi u mojega brata Pera, neka ih moj brat Pero razdava narodu (po zajmu i u pomoć) i neka ji kupi od naroda na onaj laki način, kako sam ja uredio, a po smrti mojega brata Pera neka se spreme u Peterburg u banku, đe su i proči moji novci, pa neka se dobitkom istijeh postupa po načinu gorerečenom za proče novce; ali, u glavu, ni od jednijeh novacah ovijeh da niko ne smije taći; no da vječno u banki stoje, da bi koliko toliko priskočilo u nuždi kukavnome, no u isto doba i vitežkomu NARODU CRNOGORSKOMU.

— 5. 40 hiljada florinah, te su u gvozdenoj kasi na Cetinju, ono neka se za nužde narodne troše, kako vide moj nasljednik Danilo i moj brat Pero.

Ko išta iz ovoga ovđe upisatoga preinači, bio mu crn i obraz pred ljudma i jarostni se sud Božij nad njime izvršio za tu grdnu nepravdu, koju bi pred licem neba i zemlje učinio.

— Ovaj testamenat u originalu ostavlja se u konsulat ruski u Dubrovnik za veliku sigurnost i točnost.

Na Prčanju, 20. maja 1850. god.

Vladika crnogorskij P. P. Njegoš

***

Uvodni fragment Njegoševa testamenta poslušajte i u audio verziji…




Povezani članci...

2 Komentara

pHRXpdOCW Postavljeno 20-07-2023 08:02:33

cialis coupons Be careful and be sure to specify the information on the section Preclinical safety data in the instructions to the drug Tamoxifen Nichi iko directly from the package or from the pharmacist at the pharmacy

Odgovori ⇾

floache Postavljeno 05-05-2023 14:31:46

These conditions include breast cancer, cancer of the uterus, ovarian cancer, a painful uterine disorder endometriosis, or non- cancerous growths of the uterus uterine fibroids generic propecia for sale

Odgovori ⇾

Ostavite komentar

• Redakcija zadržava puno pravo izbora komentara koji će biti objavljeni. • Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi, kao i netolerancija svake vrste neće biti objavljeni. • Prilikom pisanje komentara vodite računa o pravopisnim i gramatičkim pravilima. • Nije dozvoljeno pisanje komentara isključivo velikim slovima niti promovisanje drugih sajtova putem linkova. • Komentari u kojima nam skrećete na slovne, tehničke i druge propuste u tekstovima, neće biti objavljeni, ali ih možete uputiti redakciji na kontakt stranici portala. • Komentare i sugestije u vezi sa uređivačkom politikom ne objavljujemo, kao i komentare koji sadrže optužbe protiv drugih osoba. • Objavljeni komentari predstavljaju privatno mišljenje autora komentara, i nisu stavovi redakcije portala. • Nijesu dozvoljeni komentari koji vrijedjaju dostojanstvo Crne Gore,nacionalnu ,rodnu i vjersku ravnopravnost ili podstice mrznja prema LGBT poulaciji.