Politika

Laković-Drašković: Vanredni izbori su jedini izlaz iz krize

Okt 22, 2021 4 Komentara

(15 riječi)

Nakon objavljivanja Izvještaja Evropske komisije, te komentara koje smo imali priliku da čujemo od evropskih zvaničnika, nadam se da je sada već svima jasno da je situacija u Crnoj Gori došla do nivoa koji zahtijeva vanredne parlamentarne izbore u što kraćem roku – ocijenila je za Pobjedu advokatica i osnivačica NVO Institut za evropsku perspektivu Marijana Laković-Drašković.

Smatra da će jedino rezultati vanrednih izbora dovesti do smanjivanja tenzija i posvećenosti Vlade i svih političkih aktera životnim pitanjima građana i građanki, odnosno usvajanju evropskih vrijednosti, što, kaže ona, u godini koja je za nama apsolutno nije bio slučaj.

Danas smo, ističe Laković-Drašković, mnogo udaljeniji od Evropske unije nego u oktobru prošle godine.

OZBILJNO NARUŠEN SLUŽBENIČKI SISTEM

- U dijelu političkih kriterijuma EK je primijetila prisustvo nepovjerenja i tenzija između vlasti i opozicije, što je negdje i bilo očekivano, posebno kada je riječ o postizbornom periodu. Konstatovana je i nezapamćena eskalacija i podjele unutar vladajuće većine, kao i u istoriji nezapamćeni bojkot parlamenta od strane najveće političke partije parlamentarne većine. Dodatno, reforme nijesu mogle biti sprovedene ni zbog nepovjerenja i usijanih odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti – kaže Laković-Drašković, bivša šefica pregovaračkih poglavlja 23 i 24.

Naglašava da je EK upozorila da je izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima i njegovom primjenom ozbiljno narušen službenički sistem, da nedostaje institucionalna memorija, kao i stručnost kadra koji bi odgovorio zadacima integracionog procesa.

- Izmjene ovog važnog zakona rađene su bez konsultacija sa EK, uz javnu podršku univerzitetskog profesora, kao i nevladine organizacije koja se bavi reformom javne uprave, što dovoljno govori kako o nedostatku kapaciteta, tako i o lošoj namjeri u odnosu na one kadrove koji su predano i profesionalno radili svoj posao, a koji su prema njihovom mišljenju bili dio prethodne vlasti – konstatuje ona.

Evropska komisija je, dodaje ona, primijetila i da se Vlada samo deklarativno bavi integracionim procesom.

- Vlada za godinu dana nije uspjela da kompletira pregovaračku strukturu. Podsjećanja radi, Vlada je neodgovorno, revanšistički, bez prethodne procjene, razriješila mnoge članove pregovaračke grupe, kao i šefove radnih grupa, dok su neki od njih podnijeli ostavke, što je bio, u malom broju slučajeva, njihov izbor, a u većem broju slučajeva su bili prinuđeni da to učine. Crna Gora već godinu nema pregovarača za poglavlja 23 i 24, a od napretka u tim poglavljima zavisi dalji tok pregovora. Bez ispunjavanja privremenih mjerila u ova dva ključna poglavlja Crna Gora neće moći da uđe u završnu fazu pregovora, odnosno u proces zatvaranja ostalih poglavlja – podsjeća bivša šefica za ova pregovaračka poglavlja.

Evropska komisija, ističe ona, prvi put je konstatovala stagnaciju u pravosuđu.

- Ovo treba da bude razlog za veliku zabrinutost. Od 2015. do danas EK je iz godine u godinu konstatovala određeni, odnosno u posljednjem izvještaju za 2020. godinu, ograničen napredak. Ranijih godina napredak je bio zahvaljujući dobrom zakonodavnom okviru i njegovoj dobroj implementaciji, prvenstveno u Ministarstvu pravde – kaže Laković-Drašković.

KRŠENJE PROCEDURA

Sagovornica Pobjede upozorava da kada je pravosuđe u pitanju izvještajnu godinu karakterišu dva ključna problema - zakoni se rade uz kršenje procedura za njihovo donošenje i činjenica da su sve pravosudne institucije u „v.d. stanju“.

- Usvajaju se zakoni koji nijesu usaglašeni sa mišljenjima relevantnih tijela Savjeta Evrope, kao što je slučaj sa Zakonom o državnom tužilaštvu. Za „v.d. stanje“ u pravosudnim institucijama ne snose odgovornost samo te institucije, već je to odgovornost i parlamenta, odnosno primarno predsjednika Skupštine od kojega se očekuje da inicira dijalog kako bi se izabrao vrhovni državni tužilac, četiri ugledna pravnika u Sudskom, pet u Tužilačkom savjetu, kao i dvoje sudija Ustavnog suda – kaže Laković-Drašković.

Smatra da su neustavno konstatovani prestanci mandata za više od 20 sudija i sutkinja, te nefunkcionalnost Sudskog savjeta doveli do neefikasnog pravosuđa i neuporedivo dužeg čekanja građana i građanki na pravdu, što, dodaje ona, značajno utiče na naš evropski put. Primjera radi, kaže Laković-Drašković, od ukupno 18 sudija, Vrhovni sud danas ima šest sudija, a slična situacija je i u ostalim sudovima.

Laković-Drašković ocjenjuje i da ova vlada za godinu nije učinila ništa na polju suzbijanja borbe protiv korupcije.

- EK smatra da je korupcija rasprostranjena u mnogim oblastima i izaziva zabrinutost, te da je potrebna snažna politička volja primarno izvršne vlasti da bi se ovo pitanje efikasno riješilo. Ključne zakone koji su bili predizborno, a i postizborno obećanje građanima, Vlada nije ispunila. Zakon o porijeklu imovine, na primjer, čiju izradu je Ministarstvo pravde tek počelo. Izmjene zakona o sprečavanju korupcije, radi usaglašavanja sa novom Direktivom o zaštiti zviždača iz 2019. godine, nijesu se našle ni u Programu rada Vlade, ni u Programu pristupanja Crne Gore EU za trogodišnji period. U Programu rada Vlade nijesu se našle ni izmjene Zakona o sudskom savjetu i sudijama kako bi on bio usaglašen sa GRECO preporukama (Grupa zemalja za borbu protiv korupcije - tijelo Savjeta Evrope) – zaključuje Laković-Drašković. 

Politizacija policije

Bivša pregovaračica Crne Gore za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković-Drašković ističe da je Evropska komisija, kada je donošenje zakona u pitanju, primijetila da je Zakon o unutrašnjim poslovima, koji je rađen duže od četiri godine, u potpunosti politizovao Upravu policije, kao organ koji treba da bude potpuno operativno nezavisan, bez bilo kakvog upliva politike.

- Prethodna Vlada je veoma pažljivo, u saradnji sa ekspertima Evropske komisije i najboljim praksama, izradila kvalitetan Nacrt zakona, koji je aktuelna Vlada finalizovala i predložila Skupštini. Nažalost, vladajuća većina je amandmanski djelovala i usvojeno je rješenje da Skupština Crne Gore na prijedlog Odbora za bezbjednost i odbranu mora dati pozitivno mišljenje što je uslov za izbor direktora Uprave policije. To jasno ukazuje na namjere vladajuće većine – kategorična je ona.