Politika

Vujović: Zapad neće podržati ulazak DF-a u Vladu

Okt 04, 2021 5 Komentara

(15 riječi)

Krivokapić i Abazović su time što su bili kandidati za poslanike bili političari, koji su zauzeli političke funkcije. Sve ostalo je bio pokušaj traženja modela koji će ostaviti DF ljude van Vlade – istakao je Zlatko Vujović

Ukoliko bi se ostvarila inicijalna ideja sporazuma dvije najveće koalicione partije na vlasti kojom bi predstavnici Demokratskog fronta ušli u Vladu, ona ne bi imala podršku zapadnih partnera – ocijenio je u izjavi za Pobjedu politički analitičar Zlatko Vujović.

On smatra da bi se udaljavanje sadašnje vlasti u odnosu na zapadne partnere nastavilo i produbljivalo.

"Ne vjerujem da će spoljni veto igrači dati podršku sadašnjem dogovoru Demokrata i DF-a koji podrazumijeva ulazak DF kadrova u Vladu, i ako se isto već desilo na nižim nivoima", kazao je Vujović.

Dogovor Demokrata i DF-a, čija je suština ulazak političara u Vladu kroz rekonstrukciju, a koji bi trebalo da dovede do kraja parlamentarne i krize izvršne vlasti, podržao je i premijer Zdravko Krivokapić. On je u petak i subotu obavio prvi krug razgovora sa predstavnicima partija parlamentarne većine, a iz njegovog kabineta poslata je poruka da je tom prilikom pokazana spremnost i saglasnost da se putem dijaloga pronađe najbolji model kojim će se unaprijediti rad Vlade.

Ohrabrujuća poruka stigla je od poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića koji je ocijenio da je napravljen novi korak naprijed u pregovorima i konstatovao da 38 od 41 poslanika parlamentarne većine podržava predloženu rekonstrukciju.

Predstavnici DF-a, koji su odustali od prvobitne zamisli formiranja nove vlade na čelu sa novim premijerom i pristali na rekonstrukciju, nakon razgovora saopštili su da ukoliko ne dođe do dogovora rješenje su novi izbori. Za njih je neprihvatljivo aktuelno stanje.

Međutim, njihovim najmanjim koalicionim partnerima Građanskom pokretu Ura, koji se odmah po objavljivanju dogovora usprotivio predloženoj rekonstrukciji, odgovara aktuelno stanje što je, nakon razgovora sa Krivokapićem, i istakao funkcioner Miloš Konatar. Ponovio je stavove ove partije da je rekonstrukcija moguća samo na principima ekspertsko-nestranačkog modela, ali i kazao da na njoj ne treba insistirati, jer Vlada funkcioniše i treba joj dati podršku.

Komentarišući ekspertski model, Vujović je istakao da aktuelna Vlada nikad nije bila samo ekspertska, već je time što su na njenom čelu bili nosioci dvije od tri pobjedničke liste, predsjednik Ure Dritan Abazović na poziciji potpredsjednika, i premijer Krivokapić koji je predvodio koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, predstavljala kombinovani model.

"Krivokapić i Abazović su time što su bili kandidati za poslanike bili političari, koji su zauzeli političke funkcije. Sve ostalo je bio pokušaj traženja modela koji će ostaviti DF ljude van Vlade", istakao je Vujović.

Taj model, dodao je, bio je neprirodan, jer je u sebi podrazumijevao da Vladom upravljaju oni koji nemaju legitimitet dobijen na izborima.

"Modeli tehničkih, administrativnih vlada su mogući, ali ako imaju ograničeno trajanje. Stoga i ne čudi da ova Vlada nikad nije bila stabilna, odnosno osuđena na neuspjeh", ocijenio je on.

Na konceptu ekspertske Vlade pri njenom formiranju insistirala je, kao i sada, Ura, koja je, kako je tada govorio njen lider Dritan Abazović, iz pozicije „gejmčejndžera“ uspjela da ga nametne, pravdajući tako neprirodnu koaliciju sa partijom sa kojom se i ideološki i programski ne podudaraju.

Zato je, Abazović, skoro i ocijenio da bi rekonstrukcija sa političarima predstavljala novi momenat i istakao da bi u tom slučaju bili potrebni novi pregovori.

Vujović navodi da Ura i sada kontroliše izuzetno veliki broj veoma značajnih resora.

"Abazović je u pravu da su potrebni detaljni pregovori, jer bi tada bila riječ o novoj vladi. Novi koncept, novi ljudi, a zašto da ne u tom slučaju i novi premijer", kazao je Vujović.

On kao najrealnije rješenje za aktuelnu krizu vidi formiranje tehničke, ekspertske vlade, sa članovima koji ne bi bili funkcioneri parlamentarnih partija i koji bi u vremenski ograničenom mandatu radili na stvaranju uslova za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.

"Izbori bi bili najbolje rješenje za sadašnju situaciju. Birači treba da odluče u kome smjeru treba da ide Crna Gora. Najbolje vrijeme za te izbore bi bio početak aprila naredne godine, paralelno sa izborima koji se održavaju u Srbiji", zaključio je Vujović.

Demokrate i Ura „tvrde pazar“

Sukob Demokrata i Ure zbog sporazuma koji je Bečićeva partija postigla sa DF-om, a u kojem su koalicioni partneri oštro napadali jedni druge, Vujović komentariše kao odmjeravanje snaga pred rekonstrukciju koju očekuju.

On smatra da ambicije i jedne i druge partije prevazilaze isključivo ministarske pozicije.

"Nema ničega značajnog u njihovom ponašanju osim da se ovome pristupi kao „tvrđenju pazara“, odnosno slanju poruka da su neki kandidati na nekim mjestima nepoželjni, ali i pravljenju odstupnice ako do dogovora ipak ne dođe, usljed nerealnih ambicija, ali i pritiska spoljnih veto igrača", ocijenio je Vujović.

Debata oko izbora članova Tužilačkog savjeta besmislena

Osim ulaska političara u rekonstruisanu Vladu Uri je, po objavljivanju sporazuma DF-a i Demokrata, zasmetala i najava kompletiranja Tužilačkog savjeta na prvoj sjednici Skupštine. Oni su istakli da članovi TS-a ne mogu biti birani na osnovu partijskih ucjena i kalkulacija.

Demokratama koji su izbor članova ovog tijela iz reda uglednih pravnika blokirali u julu zbog, kako su tada kazali, partijski obojenog kandidata kojeg su Ura i DF podržali, bio je čudan ovaj zaokret od partnera koji ih je ljetos optuživao za opstrukciju.

Debata Ure i Demokrata oko ovog pitanja, smatra Vujović, je potpuno besmislena, jer se u suštini i jedni i drugi zalažu da samo njihovi lojalisti mogu da sjede u takvim ili sličnim tijelima.

"Ne postoji primjer da su u nekom tijelu glasali, izabrali nekoga ko se otvoreno ne slaže sa njihovom politikom", kazao je Vujović.

Dodao je i da je vladajuća koalicija u svim organima na čiji izbor utiče birala predstavnike po partijskim kvotama, što, kako je kazao, znači da je isti princip bio primijenjen i u ovom slučaju.

"Problem je u konceptu/pristupu, a manje u pojedincima. Ako je partijska lojalnost ključni kriterijum ko će sjedjeti u Savjetu, manje je važno ko su njegovi članovi", rekao je.

Smatra da je potrebno ispoštovati preporuke Venecijanske komisije, izmijeniti postojeći zakon i Savjet birati na bazi stručnosti, a ne partijske podobnosti.