Društvo

I Sinod u Moskvi danas najavio potpuni raskol sa Vaseljenskom Majkom-Crkvom, konačna odluka 15-17. novembr

Sep 25, 2021 0 Komentara

(15 riječi)

Piše: Vladimir Jovanović

 Sinod („crkvena vlada”) Ruske pravoslavne crkve, koji je zasijedao 23-24. septembra u Moskvi, potvrdio je procjene i najave da se Rusi kreću ka konačnome raskidu s Vaseljenskom Majkom-Crkvom i s vaseljenskim pravoslavljem u cjelini.

To je, kako smo izvještavali, 17. septembra najavio patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril Gundjajev. Ruska crkva mogla bi na svom predstojećem Arhijerejskome saboru, tijelu koje okuplja sve ruske episkope, a zasijedanje se najavljuje za 15-17. novembar, da proglasiti vaseljenskoga patrijarha Vartolomeja „nekanonskim".

Zapisnik sa sastanka Sinoda Ruske crkve, objavljen danas na sajtu tamošnje Patrijaršije, potvrđuje ove namjere. U odluci Sinoda naglašava se da je Vartolomej trebalo da zatraži Kirilovu dozvolu za pośetu Ukrajini, drugim riječima da Moskva Ukrajinu smatra svojom crkvenom teritorijom.

Vartolomej je, kako je „Antena M” izvještavala, 20-24. avgusta bio u višednevnoj viziti Kijevu, na poziv autokefalne Pravoslavne crkve Ukrajine i ukrajinskih državnih vlasti, a povodom jubileja 30. godišnjice ukrajinske nezavisnosti.

To je prva vizita Vartolomeja autokefalnoj Crkvi i državi Ukrajini, nakon što je početkom 2019. dodijelo tomos o ukrajinskoj autokefaliji, što je bio razlog Ruskoj crkvi da, do daljnjeg, obustavi kanonske i liturgijske veze s Vaseljenskom Majkom-Crkom. Vartolomej je i sada u ruskim diptisima, no njegovo ime se ne izgovara tokom liturgija.

Paralelno s autokefalnom Crkvom u Ukrajini egzistira i samoupravni ogranak Ruske crkve (UPC-MP, Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije), no taj ogranak topi svoj uticaj i gubi parohijane.

Učesnici zasijedanja Sinoda Ruske pravoslavne crkve sada cijene da je, kako se navodi, „dolazak u Kijev carigradskoga patrijarha Vartolomeja s njegovim pratiocima bez pozivâ Patrijarha moskovskoga i cijele Rusije Kirila i Mitropolita kijevskoga i cijele Ukrajine Onufrija i legitimnih arhijereja Ukrajinske pravoslavne crkve GRUBO KRŠENJE KANONA, naročito 3. kanona Sardikijskoga sabora i 13. kanona Antiohijskoga sabora”.

U saopštenju Sinoda Rusije se dalje navodi:

„Sinod je osudio tekuća ANTIKANONSKA DJELA Carigradskog Patrijarha usmjerena na rušenje jedinstva pravoslavlja, a takođe je primjetio i čisto političku prirodu pośete patrijarha Vartolomeja, koja otkriva njegovu zavisnost od sila van Crkve. Čuvajući zahvalno śećanje na zasluge Svete Carigradske crkve u prosvjetljavanju Rusije svjetlošću Hristove vjere, članovi Sinoda su naglasili da plemenita djela vazda pamtljivih svetih carigradskih patrijarha u prošlosti ne opravdavaju trenutni KANONSKI ZLOČIN patrijarha Vartolomeja, koji je podržavao raskol i stupio u crkvenu zajednicu s licima koja su pravoslavni episkopi, ali nemaju kanonsko posvećenje. Sinod je primjetio da je patrijarh Vartolomej, podržavajući raskol u Ukrajini, izgubio povjerenje miliona vjernika; u uslovima kada većina pravoslavnih vjernika u svijetu nije u crkvenome opštenju s njim, on više nema pravo da govori u ime cijeloga svjetskoga pravoslavlja i da predstavlja sebe kao njegovog vođu”.

Ukoliko Arhijerejski sabor Ruske crkve na predstojećem zasijedanju zaista proglasi Vartolomeja „nekanonskim”, nema sumnje da će Moskva dodatno pritisnuti Crkvu Srbije (SPC) i tražiti da je još jače slijedi u raskolu prema Vaseljenskoj Majci-Crkvi.

Crkva Srbije je 1922. od Vaseljenske Majke-Crkve dobila tomos o autokefaliji, te jurisdikciju nad teritorijama Kraljevine SHS (Jugoslavije) – koja, do daljnjeg, uključuje i Crnu Goru, tj. kanonsku teritoriju naše drevne autokefalne Crkve, 1918-1920. nasilno ukinute.

U pogledu crkvenoga pitanja Ukrajine, a protiv Vaseljenske Majke-Crkve, svojim saborskim i sinodskim odlukama iz 2019. Crkva Srbje je podržala stavove Ruske crkve. Međutim, iako je preporučila svojoj jerarhiji, osobito u dijaspori, da ne saslužuje s vaseljenskom jerarhijom, Crkva Srbije nije prekinula kanonsko i liturgijsko jedinstvo s Carigradom, kako je to jednostrano uradila Ruska crkva.

Novi patrijarh u Beogradu, Porfirije-Prle Perić, po izboru je u svojim intervjuima podržao stavove Ruske crkve protiv Vaseljenske Majke-Crkve. Takođe, Perićev duhovnik, episkop Irinej Bulović, 17. septembra, tokom konferencije u Moskvi, pozdravio je rusku radikalizaciju stavova prema Carigradu.  (antena M)