ANASTAZIJA MIRANOVIĆ - DECENIJE POSVEĆENE KULTURNOJ BAŠTINI CRNE GORE
Piše:
Božidar Proročić, književnik i publicista.
Anastazija Miranović pripada onoj
plejadi žena koje su snagom svog intelekta, ličnosti i obrazovanja godinama
gradile i gradi ljepšu, bogatiju i bolju Crnu Goru kroz prizmu kulture. Takve
žene se naprosto samo jednom rode sa sudbinskom misijom da zablistaju, ne samo
na nebu Crne Gore, jer ono je malo za takve heroine, već mnogo šire. Pratio sma
njen rad duži niz godina, njene aktivnosti, vanvremensku energiju i harizmu
koja je krasi. Njen dosadašnji profesionalni angažman možda bih najljepše
opisao riječima legendarne francuske fizičarke Marije Kiri, koja je jednom zapisala; ,,Život nikome
nije lak, i šta ćemo sad? Moramo da prije svega vjerujemo u sebe i da ostanemo
prisebni. Moramo da verujemo da nam je predodređeno nešto veliko i da to moramo
da dostignemo.” Anastazija Miranović je utkala sebe u najljepše
kulturno-istorijske niti zastave Crne Gore, dajući joj onaj prepoznatljivi
zlatni vez umjetničkih niti. Ona jednostavno pokazuje svoj univerzalni
kreativni potencijal u svakom trenutku
gradeći savršeni spoj između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Anastazija
Miranović pripada redu onih savremenih žena koje grade moderni svijet i po
kojima nas u tom svijetu prepoznaju.
Iz njene bogate biografije i
blistave profesionalne karijere odabrao sam ono što je nesumljivo predstavlja
kao jednu od najznačajnih žena savremene Evrope. Anastazija Miranović, rođena je u Kotoru gdje
završava osnovnu i srednju školu, kao i Školu za osnovno muzičko obrazovanje. U
Beogradu diplomira na Filozofskom fakultetu, na grupi za istoriju umjetnosti
kod prof. Jerka Denegrija. Magistarsku, a potom i doktorsku tezu brani kod
akademika CANU prof. Rajka Vujičića i
prof. Aleksandra Čilikova. Ima zvanje istraživača i muzejskog savjetnika, što
je
posljedica
dugogodišnjeg rada u galerijskoj i muzejskoj djelatnosti i relevantnog broja objavljenih
stručnih tekstova iz oblasti kulturne baštine i likovnih umjetnosti. U Kotoru
je radila kao direktorica Centra za kulturu „Nikola Đurkovi“, potom radi kao
upravnica Galerije „Velimir A. Leković“ Kulturnog centra Bar. Takođe, u Kotoru
je bila honorarno angažovana par godina na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo
Univerziteta CG, kao saradnica prof. dr Rajka Vujičića na predmetu istorija
umjetnosti i kulture. Bavi se likovnom kritikom i sarađuje sa časopisima koji
se bave problematikom i tretmanom likovne umjetnosti i kulturne baštine.
Selektorka je i autorka mnogih značajnih izložbi u CG i inostranstvu, učesnica
brojnih stručno-naučnih konferencija-simpozijuma, seminara u zemlji i insotranstvu,
kao i članica respektabilnih stručnih žirija i komisija iz domena likovnih
umjetnosti i kulturno-istorijskog nasljeđa. Selektorka i komesar 2015.
nacionalne postavke Crne Gore na najprestižnijoj svjetskoj smotri likovnih
umjetnosti - Bijenalu likovne umjetnosti u Veneciji. Glavna je i odgovorna
urednica stručno-naučnih časopisa iz domena istorije umjetnosti i kulturne baštine
- Starine Crne Gore i Glasnik Narodnog muzeja Crne Gore, kao članica redakcija
stručnih časopisa. Autorka je brojnih umjetničkih projekata i izložbi savremene
umjetnosti i kulturne baštine, kao i stručno-naučnih tekstova u raznim
publikacijama od kataloških do monografskih izdanja. Dugogodišnja je selektorka
likovnog programa kulturno-umjetničkog festivala Barski ljetopis. Predsjednica je
Savjeta za kulturu Opštine Bar. Od 2013. do 2018. radno je angažovana na
Cetinju kao direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore.
Od maja 2018. je direktorica Narodnog muzeja Crne Gore na Cetinju. Od
2008. godine aktivan je sudionik crnogorske modne scene. Kolekcije su tematski
vezane za kulturu i kulturnu baštinu, istoriju i tradiciju Crne Gore, ali i za
šire istraživačko i kreativno polje istorije umjetnosti. U tom kontekstu kroz
tematske kolekcije i modno-umjetničke performanse doprinosi, pored
profesionalnog angažovanja, afirmaciji i promociji crnogorske kulturne baštine,
njenih značajnih kulturnih dobara, autora i djela svjetske i crnogorske likovne
umjetnosti, kao i crnogorskog kulturnog turizma. Bila je članica Nacionalne
komisije za UNESCO, članica upravljačkog Savjeta Prirodnog i
kulturno-istorijskog područja Kotora, članica je Upravnog odbora Fondacije
Petar Lubarda, članica nacionalnih ICOM-a i ICOMOS-a, Članica Odbora za arheologiju
i istoriju umjetnosti CANU, članica Matice crnogorske itd.
POSVEĆENOST I DOPRINOS NARODNOM MUZEJU CRNE GORE
Na
mjestu direktorice Narodnog muzeja Crne Gore postavljena je 25. 05.2018. godine, a razriješena je sa funkcije
direktorice 9. 09. 2021. godine posle tri godine i tri mjeseca. O blistavim
rezultatima za vrijeme mandata istoričarke umjetnosti, dr Anastazije Miranović kojima bi
pozaviđeli i mnogo poznatji muzeji u Evropi, izdvajamo da je Narodni muzej Crne
Gore:
-
Završio prvu sveobuhvatnu reviziju muzejskog materijala i muzejske dokumetacije
od osnivanja (1926) do danas;
-
Omogućeno je po prvi put u istoriji NMCG zvanično zaduženje kustotsa zbirkama;
-
Ostvarena je najveća posjeta/profit NMCG od osnivanja do danas;
-
Unaprijeđeno i inovirano elektronsko/digitalno/virtuelno predstavljanje
muzejskih postavki i sadržaja ( 3D animacije, promo filmovi i sl);
-
Modernizovan rad NMCG i intenzivirana medijska vidljivost u kulturnom prostoru
zemlje i regiona;
-
Urađena nova dokumentaciona baza NMCG;
-
Realizovane desetine edukativnih programa, izložbi, arheoloških kampanja i
drugih kulturno-umjetničkih domaćih i međunarodnih sadržaja i programa;
-
Otvorene nove suvenirnice sa autentičnom ponudom;
- Dobijeni
značajni i vrijedni pokloni iz zemlje i inostranstva vezani za
kulturno-istorijsku prošlost Crne Gore;
-
Potpisani i realizovani brojni sporazumi saradnje sa relevantnim istitucijama
obrazovanja, kulture i umjetnosti Crne Gore i regiona;
-
Objavljena kapitalna izdanja iz domena kulturne baštine i likovne umjetnosti
Crne Gore;
-
Osvojene nagrade na međunarodnim sajmovima knjiga...
Kao poseban rezultat ističe se da je JU NMCG ušao
za Anastazijinog mandata u najuži izbor za dodjelu prestižne nagrade Evropske
muzejske akademije (EMA ) sa sjedištem u Hagu, čije se proglašenje očekuje u narednim
danima.
Anastazija
Miranović, je voljom političkih ,,moćnika” smijenjena bez obzira na sjajne
rezultate i profesionalnu karijeru. Ona pripada vizionarkama koje samostalno i
hrabro koračaju kroz svijet. Njen doprinos kulturi, istoriji, umjetnosti i
arheologiji Crne Gore predstavlja njenu svjetlost i arhetipsku snagu. Kako je
njena ljubav vezana i prema Lovćenu i Njegoševom Mauzoleju na njemu kao simbolu crnogorskog identiteta i
duhovnosti, nju možemo smatrati jednom od savremenih karijatida koje su duboko
vezane za taj crnogorski krš, ali i ponos koji nose u sebi. Poput Klare Cetkin
ili Roze Luksemburg, Anastazija Miranović je svojim primjerom pokazala koliko
savremena žena može da da doprinos jednom društvu i da ga unaprijedi. Naročito
je upečatljiva njena erudicija, širina i dubina u promišljanju stvari, ona je
oličenje elegancije i stila. Anastazija Miranović će nesumljivo i u budućem
periodu biti žena-liderka koja će na najljepši način reprezentovati crnogorsku
kulturnu scenu.
Svoj esej o Anastaziji Miranović završiću riječima,
autorke knjige: ,,Žene na ivici vremena” američke književnice i pjesnikinje
Mrdž Pirsi (1936) koja je jednom
zapisala: ,,Jaka žena je ona koja je odlučila napraviti nešto što su
drugi odredili da neće biti učinjeno.”
0 Komentara