Politika

Timonije: Nacionalističke snage u regionu opstaju i predstavljaju prepreku za pomirenje

Maj 03, 2021 0 Komentara

(15 riječi)

Zemlja ne može napredovati u procesu pridruživanja Evropskoj unljiako ne priznaje međunarodno pravosuđe. Tim prije što Evropski parlament priznaje postojanje genocida u Srebrenici. Za dobro zemlje i naše saradnje možemo samo da poželimo da se ova tužna stranica okrene, što je prije moguće, putem širokog parlamentarnog konsenzusa, rekao je u intervjuu za Dnevne novine ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije.

Ambasador Francuske ističe da se, od kako je došao u Crnu Goru, sastaje sa predstavnicima različitih zajednica koji su mu prenijeli da su zabrinuti i tražili da pažljivo prali poštovanje ljudskih i manjinskih prava.

“Poznato mi je koliko su različite religije i tradicije duboko ukorijenjene u identitetu ove zemlje. Njihovo poštovanje i učešće njihovih predstavnika u zajedničkom i mirnom građanskom životu uslov je za stabilnost, napredak i nacionalni razvoj. Važno je da se u vezi sa ovim pošalju dobri signali. Zbog pripadnosti jednoj ili drugoj zajednici ne smije biti diskriminacije, marginalizovanja ili privilegovanja bilo koga. To je jedini pristup koji omogućava napredak na evropskom putu. Pažljivo ćemo pratiti ovaj suštinski aspekat vladavine prava, koji je osnovni uslov za članstvo u Evropskoj uniji”, poručio je ambasador Timonije.

Govoreći o situaciji u regionu, ambasador ocjenjuje da nacionalističke snage, pothranjene toksičnim idejama, opstaju i predstavljaj u prepreku za pomirenje.

Kako Vam danas izgledaju odnosi Crne Gore i Francuske i u kojim oblastima vidite prostor za snažniju saradnju? Šta će biti Vaš fokus tokom diplomatske misije u Crnoj Gori?

TIMONIJE: Francusko-crnogorska saradnja za koju se veže 140 godina diplomatskih odnosa ide u susret novom razvoju. Nedavna posjeta Parizu ministra vanjskih poslova, gospodina Đorde Radulovića, otvara nove perspektive. Posjeta je bila u znaku Evrope, zahvaljujući susretu od suštinskog značaja sa našim državnim sekretarom za evropske poslove, gospodinom Klemanom Bonom (Clement Beaune), tokom koga su konstatovani jednaki pogledi, naročito na novu metodologiju za članstvo u Evropskoj uniji, i odlučna podrška Francuske evropskoj perspektivi Crne Gore.

Drugi dio posjete bio je posvećen snažnijoj saradnji i potpisivanju tri sporazuma sa Francuskom razvojnom agencijom, od kojih se jedan odnosi na podršku crnogorskim preduzećima u iznosu od 50 miliona eura. Radi se o prvom sporazumu ovog lipa koji je Francuska razvojna agencija potpisala u regionu, na inicijativu predsjednika Emanuela Makrona.

Zatim, sastanak sa parlamentarnima i sastanak u Predsjedništvu Republike bili su prilika da se istakne koliko francuska strana cijeni angažovanje Crne Gore u pogledu njenog potpunog usklađivanja sa spoljnom politikom i politikom zajedničke bezbjednosti. Sastanak sa ministarkom za visoko obrazovanje, istraživanje i inovacije dao je novi impuls našim odnosima u ovoj oblasti, kao i frankofoniji u Crnoj Gori. Na kraju, susret sa predstavnicima glavnih francuskih preduzeća bio je prilika da se, u svijetlu održivog razvoja, razgovara o novim oblastima saradnje, kao što je poljoprivredno-prehrambena oblast ili turizam. Druge ministarske posjete koje su u perspektivi i koje su motivisane konkretnim projektima za saradnju daju povoda da se pozdravi istinski novi zamah u našim odnosima, kako na bilateralnom nivou, tako i na evropskom.

Veliku pažnju javnosti izazvalo je negiranje genocida u Srebrenici od strane ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića. Njegovo razrješenje koje je pokrenuo premijer još se nije našlo pred poslanicima u parlamentu. Kakvu poruku aktuelna vlast šalje građanima i međunarodnim partnerima relativizacijom ovog slučaja i odugovlačenjem sa adekvatnom reakcijom?

TIMONIJE: Te riječi su naišle na strogu reakciju koja je rezultirala jasnim stavom predsjednika Vlade. Zemlja ne može napredovati u procesu pridruživanja Evropskoj uniji ako ne priznaje međunarodno pravosuđe. Tim prije što Evropski parlament priznaje postojanje genocida u Srebrenici. Za dobro zemlje i naše saradnje možemo samo da poželimo da se ova tužna stranica okrene, što je prije moguće, putem širokog parlamentarnog konsenzusa. Srebrenica nije tema za mediokretske rasprave. S druge strane, toliko toga čeka u sudskim reformama. Za sve Crnogorce privržene evropskom putu bilo bi šteta ukoliko bi se sa tim previše odlagalo.

U aktuelnoj Vladi nema pripadnika nacionalnih manjina, što je prvi put u istoriji višestranačja u Crnoj Gori. Sa druge strane, vlast uporno poziva na pomirenje. Kako Vi vidite odnos vlasti prema manjinama?

TIMONIJE: Od kako sam došao u Crnu Goru sastajem se sa predstavnicima različitih zajednica. Neki su me upoznali sa svojom zabrinutošću i tražili da pažljivo pratim poštovanje ljudskih i manjinskih prava. Poznato mi je koliko su različite religije i tradicije duboko ukorijenjene u identitetu ove zemlje. Njihovo poštovanje i učešće njihovih predstavnika u zajedničkom i mirnom građanskom životu uslov je za stabilnost, napredak i nacionalni razvoj. Važno je da se uvezi sa ovim pošalju dobri signali. Zbog pripadnosti jednoj ili drugoj zajednici ne smije biti diskriminacije, marginalizovanja ili privilegovanja bilo koga. To je jedini pristup koji omogućava napredak na evropskom putu. Pažljivo ćemo pratiti ovaj suštinski aspekat vladavine prava, koji je osnovni uslov za članstvo u Evropskoj uniji. On isključuje svaki poziv na mržnju i diskriminaciju. U ovom trenutku, konstatujemo odlučnost crnogorskih vlasti da sačuvaju harmoniju koja je sastavni dio pozitivne slike koju imamo o Crnoj Gori.

Da li je u Crnoj Gori ugrožen koncept građanske, multietničke i sekularne države?

TIMONIJE: Došlo je do prve demokratske smjene u posljednjih trideset godina. To ide u prilog vašoj političkoj zrelosti i to ne treba posmatrati ni kao uzurpaciju ni kao revoluciju, već normalnu institucionalnu epizodu. Istina, trebalo je da prođe jedan vijek da bi Francuska postigla taj rezultat. Sljedeća etapa vašeg političkog sazrijevanja će biti postizanje minimalne saglasnosti u pogledu pitanja od nacionalnog interesa. Više od tri četvrtine građana žele napredak zemlje na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. To podrazumijeva građanski koncept, prihvatanje različitosti i sekularizam. I u tom smislu očekivano ponašanje na svim nivoima odgovornosti.

Kako ocjenjujete situaciju u regionu? Gdje su glavni izazovi po bezbjednost?

TIMONIJE: Zahvaljujući Evropskoj uniji kao prvom donatoru i investitoru, region je mnogo napredovao u pravcu evropskog modela kome teži njegovo stanovništvo. Ipak, sve traume od raspada Jugoslavije nijesu još uvijek prevaziđene. Nacionalističke snage, pothranjene toksičnim idejama, opstaju u čitavom regionu i predstavljaju prepreku za pomirenje. Njihovo izbijanje na površinu je zabrinjavajuće za one koji se sjećaju tragedija iz ne tako daleke prošlosti. Vladavina prava je i dalje često nepotpuna, a nejednakost je sve veća, uz korupciju i organizovani kriminal.

Omladina Balkana, s pravom nestrpljiva, snosi posljedice i traži sreću na drugom mjestu. To ostavlja plodno tlo za sve one snage sa strane koje imaju neprijateljski stav prema evropskoj perspektivi regiona. Ekonomske i socijalne posljedice aktuelne pandemije prijete da još više doprinesu ovoj osjetljivoj situaciji. Stoga će se, s pravom, Evropska unija intenzivnije angažovati u godinama koje dolaze, uz snažnu podršku Francuske, koja je sama odlučila da se ponovo aktivira u regionu. Akcenat će biti na ubrzanju procesa ekološke tranzicije, poboljšavanju infrastrukture i povezanosti, kao i otvaranju perspektiva za mlade ljude. Bolja saradnja između svih država regiona, kultura kompromisa, i unutrašnjeg! spoljašnjeg, moraju da prate proces evropskih integracija. To je ključ napretka od koga će svako imati koristi.

FINALNI TEKST TUŽILAČKIH ZAKONA NE SMIJE DA POČIVA NA KADROVSKOJ LOGICI

Aktuelna vlast saopštila je da će se o tužilačkim zakonima u Skupštini raspravljati 11. maja. Umjesto Vlade, predlog su podnijeli poslanici vladajuće većine, čime je izbjegnuta široka javna rasprava, odnosno dijalog, na čemu EU insistira, kao i opozicija i civilni sektor u Crnoj Gori. Međutim, i dalje ostaje nejasno da li je nova vlast ispoštovala preporuke EU, prije svega usaglašavanje ovih zakona sa Venecijanskom komisijom. Da li se nova vlast na ovaj način poigrava evropskim putem Crne Gore?

TIMONIJE: Dobili smo jasna uvjeravanja da će tekst biti u skladu sa komentarima Venecijanske komisije. Konstatovali smo da postoje neke nedoumice u vezi sa pitanjima praktične prirode, ali bez obzira na to finalni tekst ne smije da počiva na kadrovskoj logici, već logici konsolidacije vladavine prava. To će pažljivo analizirati Evropska komisija i, naravno, naša strana. Zarad dobra pravosuđa i njegove neophodne stabitnosti potrebno je da postavljeni kadrovi zavređuju poštovanje koje počiva na njihovoj stručnosti i političkoj neutralnosti.

Koliko nova metodologija može uticati na budući tok pregovora sa EU i šta Crna Gora mora da uradi da što skorije postane članica EU? Ima li šansi da to bude do 2025. godine?

TIMONIJE: Nova metodologija je podstaknuta željom Francuske i drugih država članica da se izbjegne situacija koja bi paralizovala proces pridruženja usljed konfuznih tumačenja ili još gore proširenja koja ne bi bila u skladu sa stvarnim reformama. To je ono što je predstavljalo prijetnju za evropski projekat na Balkanu. Htjeli smo, najprije, da vladavina prava i njena konsolidacija zauzmu centralno mjesto u okviru procesa, od njegovog početka pa do samog kraja, jer to zahtijevaju i naši i vaši građani. Takođe, grupisanjem poglavlja u klastere, kako predviđa nova metodologija, željeli smo da doprinesemo boljoj koheziji procesa. Najzad, insistirali smo da se i napredovanje i nazadovanje uzmu u obzir. Namjera je da se građanima pruži mogućnost da prosuđuju o postignutim rezultatima, bilo da su oni uspješni ili ne. Nadamo se da će se ovo jasno i efikasnije pravilo igre potvrditi ovog ljeta. Neophodno je ponovo nadahnuti dinamiku evropskog projekta, kako ovdje tako i drugdje. To je konstantna perspektiva predsjednika Makrona. U ovim uslovima važan je realni slijed puta.

Francuska tome doprinosi pružanjem ekspertske podrške visokog nivoa crnogorskoj Kancelariji za evropske integracije. Vladin program reformi, tačnije borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, otvara obećavajuće perspektive. Njegova realizacija bi sigurno ubrzala proces integracije u EU.