Priredio: Vladimir Jovanović

Prije tačno 100 godina, okupacione vlasti Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u Crnoj Gori su sačinile popis crnogorskih ustanika u bivšim srezovima Andrijevica i Kralje – boraca Za Pravo, Čast, Slobodu i Nezavisnost. Nazivaju ih „odmetnicima” i pozivaju na predaju.

Više od dvije godine od Božićnoga ustanka, dakle, naoružani komiti su u šumama na prostorima sadašnjih opština Andrijevica, te Plav i Berane.

Iz dokumenata s kraja marta 1921. se vidi da su ti komiti iz selâ: Prisoja, Gračanica, Košutići, Konjuh, Cecuni, Seoca, Prljanija, Murino, Trepča, Mašnica, Kralje, Slatina, Marsenića Rijeka, Šipovica, Šekular.

Opšti narodni ustanak u Vasojevićima je spriječen krajem 1919, kada su okupcione vlasti uhapsile i utamničile u Beogradu đenerala Radomira Vešovića (1871-1938), rodom iz Lijeve Rijeke (Lopate), bivšega ratnoga komandanta i ministra vojnoga Kraljevine Crne Gore, docnije istaknutoga člana Crnogorske (federalističke) stranke.

Iz objavljenih dokumenata za period 1919-1920. i kasnije doznaje se da su u kampovima crnogorske kraljevske vojske u Italiji, ili „na vezi” u domovini, ustanički oficiri, podoficiri i vojnici Vasojevići:

Simo Čukić, Stevan Lekić, Milutin Radonjić, Tomica Lekić, dr Vasilije Popović, Đoko Račić, Bogdan Laban, Vidak Babović, Tomo Garčević, Radule Bubanja, Radisav Bandović, Novica Perović, Gavro Čukić, Baca Protić, Mileta Komatina, Mirko Stiljović, Boško Vojvodić, Maksim Stamatović, Gavro Jokić, Milutin A. Šoškić, Milo Aleksić, Radule Ostojić, Bogić Jovović, Bogdan Jovović, Radoje Milošević, Staniša P. Delić, Radivoje Đukić, Đoko Milošević, Milovan Stojanović, Jovan I. Nikolić, Lako Šoškić, Periša Tomović, Drago I. Bojović, Joko Babović, Božo Ćulafić, Drago Ralević, Milisav Gudović, Radisav Aković, Ilija Babović, Stojan Malević, Blagoje Trifunović, Vuk Bajić, Nikola Popović, Panto T. Saičić, Jefto Zečević, Vaso Delević, Mileta Veljić, Bogdan Raičević, Milivoje Obradović, Radule Bubanja, Ilija Nišavić, Vuk Vuković, Milan Vešović, Lazo Dašić, Nikola Đukić, Veko Beloica, Vuko Vuković, Jevrem Đurović, Nikola Bulatović, Mujo Šutović, Veko Raičević, Milo B. Protić, Vlado Vulić, Radonja Vulić, Jovan Ćulafić, Jagoš Vasović, Milija Šekularac, Danilo Vešović, Miloš Babović, Stevan Tmušić, Miljan Orović, Radoica Orović, Milo Orović, Petko I. Vulević, Vuko Golubović, Vuk Golubović, Đuro Dašić, Boško Boričić, Mihailo Milikić, Mojaš Tomović, Radonja Pešić, Radun Jelić, Vukajlo Lutovac, Mihailo Janković, Dragoje Vukić…

Premijer crnogorske kraljevske vlade u egzilu Jovan Plamenac 5. jula 1920. naredbom br. 120 unprijeđuje u oficirske činove 13 Crnogoraca, među njima u čin pješdijskih potporučnika i ove podoficire iz Vasojevića:

Marka Kikovića, Mitra Kikovića, Lazara Čukića, Šaka Vešovića, Radosava Rmuša, Mitra Lakušića, Panta Asovića, Krsta Raketića.

Otprilike u to vrijeme, izvještaji okupcionih vlasti Kraljevstva SHS, navode da „ima puno bandita, u okruzima: … Beranskom 400, Kolašinskom 400… Andrijevičkom 573 lica”.

Odbor Crvenoga krsta Zetske oblasti, na čelu sa mitropolitom Gavrilom Dožićem i dr Nikom Martinovićem 1924. izvještava da je u Vasojevićima 31 „zelenaški zatvorenik” (ne računaju se Vasojevići u podgoričkoj Jusovači).

Na prostoru Gornjih Vasojevića, najpoznatiji komita je Vukalica Marković. Junački gine 18. marta 1923. u borbi protiv srpskih žandarma u Dolcu, nadomak Berana.

Manje je poznato da je u Donjim Vasojevićima – u Kraljama, komita od austrougarske okupacije, Milonja Mimović, još 21. oktobra 1918. ubio lokalnoga kvislinga O.R. koji je, dok je srpska „saveznička” vojska prodirala u već oslobođenu Crnu Goru, „počeo propovijedati ideju ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom i o odbacivanju dinastije Petrović sa crnogorskog prestola”.

Komita Mimović se nalazi i na spisku „odmetnika” Načelstva Okruga Andrijevičkoga s kraja marta 1921. godine. U to vrijeme Okrug Andrijevički imao je četiri sreza: Andrijevički, Kraljski, Ljevoriječki, Plavsko-gusinjski.

Načelstvo Okruga Andrijevačkoga, na osnovu čl. 9 Zakona o javnoj bezbjednosti, a prema aktima br. 1410 i 1491 i rješenjima br. 1455 i 1463 Uprave okružne varoši Andrijevice od 30-31. marta 1921, te na osnovu akta načelnika Sreza Kraljskoga br. 1275 i rješenjem br. 1406. od 28. i 30. marta 1921, poziva poimenično crnogorske komite da se „u roku od 20 dana”, kako navode, prijave „najbližoj policijskoj vlasti ili prvostepenom Okružnom sudu, što ako u ostavljenom roku ne učine, Načelstvo će ih na osnovu čl. 10 Zakona o javnoj bezbjednosti, oglasiti za hajduke i biće slobodno svakom UBITI IH, pošto u njihovoj radnji stoji djelo hajdukovanja”.

Na popisu su, uz generalije i lične opise, sljedeći Crnogorci iz Donjih Vasojevića:

·     MILO P. PROTIĆ (25), iz Prisoja, Andrijevica

·     LJUBOMIR-LJUBO DEDOVIĆ (26), iz Gračanice, Andrijevica

·     BOGDAN G. LABAN (30), iz Murina, Plav

·     BOGIĆ V. JOVOVIĆ (26 godina), iz Košutića, Andrijevica

·     SAVO A. MIŠKOVIĆ (35 godina), iz Konjuha, Andrijevica

·     VUKAŠIN ĐUKIĆ (60), iz Cecuna, Andrijevica

·     MILOVAN V. ĐUKIĆ (35), iz Cecuna, Andrijevica

·     IVAN V. ĐUKIĆ (30), iz Cecuna, Andrijevica

·     DRAGO GUBERINIĆ (25), iz Seoca, Andrijevica

·     ĐURO JOVOVIĆ (35), iz Košutića, Andrijevica

·     LJUBO ĐERKOVIĆ (30), iz Košutića, Andrijevica

·     MILUTIN M. RADONJIĆ (45), iz Prljanije, Andrijevica

·     JOVAN KATIĆ (22), iz Murina, Plav

·     NIKODIM KOČANOVIĆ (25), iz Murina, Plav

·     ĐOKO LALIĆ (25), iz Trepče, Andrijevica

·     RADOVAN JANKOVIĆ (25), iz Mašnice, Plav

·     LJUBOMIR J. KRDŽIĆ (25), iz Mašnice, Plav

·     PETAR NIKOLETIĆ (25), iz Mašnice, Plav

·     STEVAN B. LEKIĆ (35), iz Kralja, Andrijevica

·     TOMICA B. LEKIĆ (…), iz Kralja, Andrijevica

·     DRAGO T. LEKIĆ (…), iz Kralja, Andrijevica

·     ĐOKO R. RAČIĆ (26), iz Slatine, Andrijevica

·     ŠAKO Đ. VEŠOVIĆ (35) iz Marsenića Rijeke, Andrijevica

·     MILONJA S. MIMOVIĆ (34), iz Šipovica (iznad Kralja), Andrijevica

·     GAVRO P. JAŠOVIĆ (22), iz Šekulara, Berane

·     VUKOTA V. LEKIĆ, iz Šekulara, Berane

(Izvor za gornji popis: Mile Kordić, Mijajlo Ašanin, „Crnogorska buna i odmetnički pokret 1918-1924”, Nova knjiga, Beograd, 1985, 276-279)