Politika

Završna čistka u Obavještajno-bezbjednosnom sektoru

Mar 17, 2021 6 Komentara

(15 riječi)

Ministarka odbrane Olivera Injac donijela je 1. februara ove godine rješenje o postavljenju penzionisanog zastavnika Miodraga Jokanovića za ovlašćeno lice u Obavještajno-bezbjednosnom sektoru, flagrantno kršeći odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima i bez neophodnih bezbjednosnih provjera, piše Pobjeda.

Prvi dan nakon aktiviranja iz penzije ministarka Injac je zastavniku Jokanoviću potpisala još tri rješenja, osim onog o obračunu osnovne zarade. Pa su lična primanja Jokanoviću više puta uvećana ekspresnim štancovanjem novih rješenja: o uvećanju zarade od 30 odsto po osnovu “uslova rada, značaja poslova i odgovornosti”, pa dodatno uvećana za 10 odsto na osnovnu zaradu zbog “realizacije preventivnih aktivnosti prema nosiocima aktivnosti povezanih sa špijunažom, diverzijom i sabotažom”, da bi trećim u nizu Jokanoviću bio omogućen beneficirani radni staž – da mu se za 12 mjeseci rada upiše 16, što će reći četiri mjeseca pride.

Čime je zastavnik Jokanović zaslužio takvu naklonost ministarke nije poznato, ali je izvjesno da je, makar što se plate tiče, vrednovan kao osoba od posebne važnosti za strategiju crnogorske odbrane.

Toliko važna ličnost da je ministarka Injac svjesno ignorisala zakone.

Prema članu 34, stav 7, Zakona o državnim službenicima i namještenicima izričito je napomenuto da “u državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju”!

Jokanović je tako od 1. februara istovremeno postao i “obavještajac” u Ministarstvu odbrane i vojni penzioner!

Pedesetdvogodišnji zastavnik I klase, nekadašnji samostalni referent u Odsjeku za planiranje, aprila 2019. je uz “častan otpust” napustio Vojsku Crne Gore i penzionisao se.

Ali, nije baš mnogo časno što je, odmah nakon aktiviranja, krenuo u akciju da nekako prikrije neregularne radnje ministarke: Jokanović je 22. februara pokušao da, preko Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja, izdejstvuje obustavu penzije, ne shvatajući da se, retroaktivno, ne može nezakonito rješenje – ozakoniti.

Zastavnik Jokanović još jedan je na listi onih čija su postavljenja bila nezakonita, ili predmet vrlo tendenciozne procjene vrha Ministarstva odbrane.

Potpukovnik Mališić je svojevremeno postavljen, mimo zakona i Ustava Crne Gore, kao aktivni oficir vojske na mjesto državnog sekretara.

Majori Simonović i Čović “lansirani” su u centar OBD-a bez valjanih bezbjednosnih provjera.

Kasnije se ispostavilo, kako je Pobjeda izvijestila, da su obavještajci NATO svojevremeno identifikovali majora Čovića kao osobu koja je “kompromitovala klasifikovane podatke” tokom priprema u Poljskoj za odlazak u misiju u Avganistan…

Uz takve “reference” major Čović bi možda mogao da nastavi službovanje u vojsci, ali nikako ne bi smio biti prekomandovan u OBD, mjesto gdje se nalaze najstrože čuvane tajne i klasifikovani podaci o NATO.

Uz prethodno opisane slučajeve, povlačenje iz penzije zastavnika Jokanovića nedvosmisleno upućuje na zaključak da je prva dama MO, uz prethodni dogovor sa nekim važnim ljudima iz vrha Vlade Crne Gore, osmislila akciju “čišćenja” Obavještajno-bezbjednosnog direktorata.

Zato je bilo neophodno da se sa vrha OBD-a ekspresno ukloni posljednja prepreka – vršilac dužnosti Aleksandar Šaranović. U skandaloznoj akciji njemu je u petak 12. marta bilo naređeno da napusti kancelariju, a kasnije čak i zabranjeno da se vrati po vlastitu vjetrovku i kišobran?!

Aleksandar Šaranović je čovjek sa višedecenijskim iskustvom u sektoru bezbjednosti, još od vremena zajedničke države Srbije i Crne Gore, kada je radio u kontraobavještajnoj službi, sve do višegodišnjeg načelničkog staža u civilstvu, u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Za vršioca dužnosti prvog čovjeka OBD-a nije postavljen voljom sadašnje ministarke odbrane, već su ga zapadni partneri preporučili Dritanu Abazoviću kao “najbolje prelazno rješenje” na osjetljivom mjestu direktora Obavještajno-bezbjednosnog direktorata.

Inače, OBD je ključno mjesto gdje su pohranjeni strategijski važni podaci o NATO, od kretanja brodova i podmornica Alijanse u crnogorskim teritorijalnim vodama, do mnogih drugih klasifikovanih podataka.

Zato su vrlo detaljno obavljane provjere ljudi koji treba da se angažuju za rad u Obavještajno-bezbjednosnom direktoratu i, prema izvještajima NATO, taj je sektor zaista vođen uz poštovanje svih vrlo strogih bezbjednosnih pravila.

To je bio zaključak i Šaranovića, koji je kao prvi čovjek OBD-a trebalo da napravi akt o sistematizaciji. Tu je nastala kolizija Šaranovića sa ministarkom Injac koja nije blagonaklono gledala na “specijalnu” poziciju OBD-a i htjela je da taj direktorat bude neka vrsta servisa Ministarstva.

Prvi otvoreni sukob nastao je zbog jedne fotografije uništenog vozila OBD-a, slika koja je kasnije volšebno dospjela u medije.

Ministarka Injac je tražila da se OBD-u oduzme svih deset automobila kojim je direktorat raspolagao, a Šaranović se usprotivio toj namjeri i obavijestio direktno Abazovića o ,,problemima u komunikaciji“.

Iza ovih sitnih incidenata krile su se mnogo bitnije stvari: Šaranović se oštro suprotstavio namjeri ministarke da članovi njenog kabineta budu glavni igrači unutar OBD-a.

Sukob je pokušao da sanira potpredsjednik Vlade Dritan Abazović 19. februara, razgovarajući prvo sa Šaranovićem u Vladi, potom sa Injac u Ministarstvu odbrane, na sastanku kojem je prisustvovao i Šaranović. Izgledalo je da je sukob zamiren, da se odustalo od “rekviriranja” vozila OBD-a.

Idila nije dugo trajala. U jeku izborne kampanje pojavila se čudna informacija, odnosno optužujuće saopštenje Demokrata Alekse Bečića da je njihovu stranačku kolonu pratilo vozilo OBD-a. Ta je epizoda ostala “u magli”, nikada nije bilo – ni posrednih dokaza – o učešću ekipe OBD-a u praćenju vođstva Demokrata, što navodi na zaključak da je sve smišljeno radi kompromitacije “nereformisanog vrha” OBD-a.

I sve je, gotovo idealno, poslužilo vrhu Vlade za žestoki obračun sa Šaranovićem, koji je odstranjen iz direktorata u petak 12. marta.

Ministarka Injac je tom smjenom dobila važnu bitku – uklonila je posljednju prepreku, čovjeka koji je imao razgranate veze sa službama NATO i koji je tvrdio da je OBD vrlo sređena služba, sa visokokvalitetnim, profesionalnim i obučenim ljudima.

U međuvremenu je preko svojih lojalnih ljudi – državne sekretarke Sandre Bulatović, Predraga Lučića, Ratke Ćirović, kao i već pomenutih Veljka Mališića, Miodraga Jokanovića, majora Čovića i Simonovića – uspostavila punu kontrolu.

Ne samo nad strategijom odbrane, već i nad uplivom u klasifikovane podatke preko svojih ljudi koji imaju njima pristup. Da su prethodno obavljene istinske bezbjednosne provjere, svakako bi ministarka Injac mogla da primijeti političke stavove ljudi koje je izabrala, ali i kod mnogih čvrstu vezanost za Srpsku pravoslavnu crkvu, uz pogledivanje ka “majčici Rusiji”.

Zato mora da začudi jučerašnja optimistička izjava potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića tokom posjete centrali NATO u Briselu.

“Crna Gora ostaje privržena politikama i vrijednostima Alijanse i spremni smo za jačanje doprinosa Crne Gore aktivnostima NATO-a”, kazao je koordinator svih bezbjednosnih službi.

O smjeni i uklanjanju Šaranovića i razbijanju strukture Obavještajno-bezbjednosnog direktorata – nije bilo ni riječi u zajedničkom saopštenju.

Što su mu, iza javnih kulisa, sve otkrili partneri iz NATO, kakva su upozorenja poslali nakon niza skandala u Ministarstvu odbrane, možda će Abazović progovoriti na parlamentarnom saslušanju 19. marta.

Naravno, ukoliko skupi hrabrosti da iskreno progovori, za što su za sada vrlo male šanse, jer bi time ugrozio i vlastitu poziciju u Vladi čiji je potpredsjednik, a koja sve više, umjesto na Zapad, osluškuje vjetrove sa Istoka.

Kontingent od milion i po metaka – za sport?

Prema informacijama Pobjede, donedavni vršilac dužnosti Aleksandar Šaranović nije dao pozitivnu bezbjednosnu procjenu za jedan sumnjivi reeksport oružja i municije preko crnogorske teritorije.

Legalni posao reeksporta uvijek je pod lupom zapadnih partnera, pa je u svim državama NATO stroga procedura davanja saglasnosti, kao i provjera kompanija koje posreduju u transportu naoružanja.

Pokazalo se da je bilo slučajeva da neko oružje, umjesto država Afrike ili Latinske Amerike, završi na ilegalnom tržištu, u rukama moćnih mafijaških klanova.

Stoga je u Crnoj Gori, za odobrenje reeksporta oružja, neophodna, osim MUP-a i pisana saglasnost Direktorata za obavještajno-bezbjednosne poslove.

Kada je početkom februara kod Šaranovića stigla dokumentacija o reeksportu municije, preko jedne sumnjive kompanije koja ima dobre poslovne veze u Srbiji, prvi čovjek OBD-a je naložio dodatne provjere. Ispostavilo se da je kontingent od milion i po metaka velikog kalibra namijenjen za izvoz u treću zemlju u cilju obezbjeđivanja municije za – sportsko streljaštvo, navodno za vježbanje pred Olimpijske igre u Tokiju.

Međutim, ta količina municije bila je dovoljna za deset Olimpijada, kompanija posrednik je bila pod sumnjom, pa je OBD dao – negativnu bezbjednosnu procjenu.

To je bio i neposredni povod za definitivno uklanjanje Šaranovića sa mjesta prvog čovjeka OBD-a jer je očito udario u interese lobija trgovaca oružjem. Da li su neki ljudi u Vladi imali i ličnih interesa da reeksport bude izveden, nije poznato.

U međuvremenu je, prema informacijama Pobjede, dozvolu za reeksport potpisalo Ministarstvo ekonomije Jakova Milatovića, iako je to nezakonito, mimo utvrđenih procedura.