Politika

Sto dana Vlade koju ne želi ni parlamentarna većina

Mar 10, 2021 0 Komentara

(15 riječi)

Vlada premijera Zdravka Krivokapića u prvih sto dana rad djelovala je u “neprijateljskom” okruženju, doživljavajući žestoke i kontinuirane napade.

Oni su stizali kako od opozicije, tako i od dominantnog dijela vladajuće koalicije, čijim glasovima je izabrana prije tri mjeseca u Skupštini Crne Gore.

Vlada Zdravka Krivokapića održava se na vrlo tankoj većini. Podržava je 41 poslanik, od njih 81, u Skupštini Crne Gore koje čini pet poslaničkih klubova među kojima je najbrojniji Demokratski front (DF).

Opozicija ima 40 mandata, od kojih je najbrojniji Demokratska partija socijalista (DPS), partija predsjednika države Mila Đukanovića, koja je tri decenije vladala Crnom Gorom, do izbora 30. avgusta prošle godine kada je prešla u opoziciju.

Problem je što Vlada ne uživa snažnu političku podršku neophodnu za sprovođenje teških reformi i bolnih rezova, ocijenila za Radio Slobodna Evropa izvršna direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović-Marković:

“Veću kočnicu u radu Vlade predstavljaju nerealni zahtjevi, suprotni međunarodnim standardima koji dolaze od vladajuće većine. Očigledno je to rezultat frustracije dijela vladajuće većine jer nisu dobili pozicije u Vladi. Konkretnih rezultata vrlo malo možemo da vidimo. Za sto dana ne bi mogli da vidimo veće rezultat čak i da ima veću političku podršku, a ne u ovakvoj situaciji”, kaže Ćalović-Marković.

Kritike vlasti iz redova vlasti

Prilikom sastavljanja Vlade, premijer Zdravko Krivokapić se odlučio da članovi njegovog tima budu “eksperti”, odnosno da ministri ne budu funkcioneri političkih partija koje su pobijedile na parlamentarnim izborima održanim 30. avgusta prošle godine.

Jedini političar u Vladi je potpredsjednik Dritan Abazović predsjednik Građanskog pokreta URA.

Konstrukciji Vlade u kojoj nije bilo njihovih partijskih kadrova oštro su se suprotstavljali iz Demokratskog fronta (DF), najjačeg saveza u vladajućoj koaliciji, ali su ipak u Skupštini podržali Krivokapićev kabinet. Oni su i glavni kritičari rada Vlade.

Ćalović-Marković kaže da su članovi Vlade ušli u nepoznat, čak i neprijateljski nastrojen sistem u kome se ne zna kome se može vjerovati.

“U situaciji u kojoj Vlada treba permanentno da gasi požare i izlazi u susret nerealnim zahtjevima vladajuće većine, nemoguće je ostvariti ozbiljan rezultat. Ja se nadam da će se u narednom periodu doći u poziciju kada ćemo moći da vidimo plan rada Vlade, budžet Vlade … a ne da razgovaramo o tome šta će Vlada da radi kada neka od vladajućih partija predloži zakon koji je suprotan svim standardima i ucjenjuje ih, a istovremeno prozivaju Vladu zbog nesprovođenja reformi”, navodi Ćalović-Marković.

Test tužilačkih zakona

Jedan od najsnažnijih udara na Vladu Crne Gore je bio prijedlog šefova poslaničkih klubova parlamentarne većine, na čelu sa DF-om, o promjeni tužilačkih zakona. Zapadni partneri su ocijenili da bi to bio korak unazad u reformama.

Premijer Zdravko Krivokapić upozorio je na moguću negativnu reakciju Evropske unije, ukoliko ti zakoni budu usvojeni bez konsultacija sa evropskim institucijama. Njihovo usvajanje je trenutno odloženo.

I politički analitičar, izvršni direktor Centra za monitoring (CEMI) Zlatko Vujović saglasan je da, od kad je izabrana početkom decembra prošle godine, Vladu premijera Zdravka Krivokapića gotovo istom žestinom napadaju i opozicija i dio vladajuće koalicije.

Najglasniji vladini kritičari, kako ističe Vujović, su opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS) i vladajući DF.

“Iz DF-a nijesu propustili niti jednu priliku da kritikuju Vladu, od toga kako se zaduživala i da li je tom prilikom poštovala zakonske procedure, do optužbi da u državnoj upravi zapošljava kadar DPS-a. Sa druge strane, iz DPS-a su Vladu najviše napadali zbog nestručnosti i nesnalaženja u upravljanju teškom epidemiološkom krizom u kojoj se zemlja našla. Tako da je zaista teško objektivno sagledati rad Vlade ako na političkoj sceni gotovo da nema političkog subjekta koji će pohvaliti njen rad”, navodi Vujović.

Ima li revanšizma?

Kritičari dosadašnjeg rada Vlade ukazuju i na, kako navode, brojne greške koje su posljedica neznanja, nesnalaženja i nedostatka kompetencija novih ljudi u državnoj upravi.

Vujović kaže da razlog za to leži u pogrešnoj kadrovskoj politici, odnosno postavljanju partijskih ljudi na mjesta po dubini, a sklanjanju činovnika sa višegodišnjim iskustvom i znanjima.

“Vlada je više bila motivisana revanšizmom i sklanjanjem kadra iz prethodne garniture na vlasti nego što su razmišljali kako će da sprovode određene politike. Bilo je očekivano da državne sekretare postavi Vlada, a pozicije koje su izbornog karaktera da popune kadrovi pobjedničke koalicije. No oni su uklonili ljude na nižim funkcijama čime su prekinuli institucionalnu memoriju, a ostali bez ključnih stručnjaka koji su godinama nosili rad ministarstava”, kaže Vujović.

Vlada Crne Gore je izabrana 4. decembra 2020. godine. Nakon preuzimanja Vlade premijer Zdravko Krivokapić i ministri su saopštili da su preuzeli “institucionalni haos” i ambijent “spržene zemlje”, od prethodne vlasti koju je predvodio DPS.

Prvi potezi nove Vlade su bili: emitovanje državnih obveznica u cilju stabilnog finansiranja od 750 miliona eura i gašenje državne avio-kompanije Montenegro Airlines, smjena čelnika institucija “po dubini” i uvođenje u institucije funkcionera iz nove parlamentarne većine.

Zlatko Vujović ističe da nema dovoljno elemenata na osnovu kojih vi se ocjenjivao dosadašnji učinak Vlade jer, između ostalog, Vlada nije uspjela da usvoji rebalans Budžeta za 2020. godinu niti prijedlog Budžeta za ovu godinu.

“Ova Vlada gotovo da nije ništa ni obećala, a pitanje je koliko je i od toga ispunila”, dodaje Vujović.

Uticaj nikšićkih izbora na opstanak Vlade

Lokalni izbori u Nikšiću, inače i rodnom gradu Mila Đukanovića, se održavaju 14. marta i predstavljaju prvi test snage političkih partija nakon parlamentarnih izbora 30. avgusta 2020, uključujući i pojedinačnu snagu partija nove vladajuće većine.

Premijer Zdravko Krivokapić nema partiju i ne učestvuje direktno na nikšićkim izborima. Udruženja koja ga podržavaju, uključujući njegovu savjetnicu, dio su liste Demokratske Crne Gore Alekse Bečića. Njima je na nikšićkim izborima direktno suprotstavljen DF.

Vujović kaže da sudbina Vlade zavisi ne samo od rezultata nikšićkih izbora nego i od toga ko će doći na čelo Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, o čemu će odlučivati Sabor SPC-a u maju.

“Ukoliko se desi da na čelo srpske crkve u Crnoj Gori dođe kadar srpskog predsjednika (Aleksandra) Vučića u toj situaciji DF bi imao privilegovan status i postavlja se pitanje na čiju bi podršku tada Krivokapić mogao da računa. U toj situaciji DF bi imao mnogo snažniju motivaciju da uslovi premijera Krivokapića sa rekonstrukcijom Vlade ili da je sruši i ide na nove izbore. Sve zavisi od rezultata nikšićkih izbora, jer bi u slučaju lošeg rezultata DF-a, te planove vjerovatno odgodio”, kaže Vujović.

DF je politički bliži srpskom predsjedniku Vučiću, nego Zdravko Krivokapić koji je bio favorit mitropolita SPC-a Amfilohija. Sam Amfilohije imao je složeni odnos prema Vučiću, baš kao i sa Đukanovićem, u kojima je bilo i perioda kritikovanja, kao i “nenapadanja”.

Naime, iako javnosti nepoznat, Krivokapić se upravo na prijedlog SPC-a i Amfilohija našao na čelu liste koju je na parlamentarnim izborima predvodio DF. Nakon Amfilohijeve smrti, Crnu Goru čeka izbor novog mitropolita.

Koliko je moguće smirivanje strasti?

Složeni odnosi u vladajućoj koaliciji nameću pitanje mogućnosti vladine rekonstrukcije.

“Vidjećemo da li će nakon nišićkih izbora biti rekonstrukcije Vlade, ili će se smiriti strasti i dozvoliti ovoj Vladi da bar još sto dana radi, ali ne da bude ometana nerealnim zahtjevima i prijedlozima”, kaže Ćalović-Marković.

Pored svih objektivnih prepreka, Vanja Ćalović-Marković smatra da je Vlada mogla da učini više u ovom periodu, kao što je prihvatanje prijedloga koji dolaze iz nevladinog sektora.

“Premijer je rekao da je transparentnost jedan od prioriteta Vlade, a mi smo predložili izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Sve to ide vrlo sporo. Problematično je što prioritete ne određuju samo ministri nego ih određuju i poslanici u parlamentu. Pitanje je do kada će ovakva situacija da traje”, dodaje Ćalović-Marković.

Sve političke partije i koalicije smatraju da izbori u Nikšiću nemaju samo lokalni značaj, već da će se rezultati tih izbora odraziti i na odnos političkih snaga na državnom nivou.