KEMAL MUSIĆ NAJLJEPŠI REPREZENT CRNOGORSKE KULTURE
Piše: Božidar Proročić, književnik i
publicista.
Crnu Goru kao državu između
mnogobrojnih vrijednosti čini je i njena kultura. U domenu kulture spadaju
brojne oblasti sa kojima se predstavljamo ne samo kod nas već širom Evrope i svijeta.
To je jedan od najljepših načina reprezentovanja svoje države. Kroz dugu
istoriju našu su kulturu oblikovali brojni društveno-politički i
socio-ekonomski odnosi. Kultura u Crnoj Gori nebi bila tako lijepa da ne
predstavlja različite segmente brojnih naroda koji su joj dali posebno lijep
ton i odnos i to je ono što nas čini ne unikatim ali svakako posebnim.
Da li je lako predstaviti sebe na toj
kulturnoj sceni van Crne Gore? Nije ali oni koji sa iskrenom posvećenošću i
ljubavi to rade budu i prepoznati ali često i previše skromni da govore o sebi.
Jedan od najistaknutih crnogorskih proznih pisaca Kemal Musić je kao direktor
JU ,,Ratkovićeve večeri poezije ” uspio da posle duge i istrajne borbe uzdigne
ovu ustanovu u rangu kultne. Francuski pisac Andre Marlo (1901-1976) je
zapisao: ,,Kultura je zbir svih vidova umjetnosti, ljubavi i misli koji, već vjekovima,
omogućavaju čovjeku da se osejća slobodnijim.”Naš način života sistem
razmišljanja moralna i lična odgovornost umnogome doprinosi formiranju kulturne
svijesti. Razlike u kulturi vode ka različitosti među ljudima iz različitih djelova
svijeta, ali i vješto ih spajaju u jednu cjelinu u jedan od mnogbrojnih
fragmenata. Upravo je to Kemal Musić uspio da postigne na čelu ove ustanove. A
njegov put nije bio nimalo lak već posut trnjem.
Savjet Javne
ustanove ,,Ratkovićeve večeri poezije” izabrao je Kemala Musića za vršioca
dužnosti direktora ove ustanove 26 decenbra 2016 godine. Imajući u vidu da je
Kemal Musić bio član Savjeta Ratkovićevih večeri poezije od konstituisanja ove
Ustanove, bio u najužem organizacionom timu manifestacije ,,Ratkovićeve večeri
poezije” i drugih programa ove Ustanove, te da je četiri godine za redom bio
sekretar Žirija za dodjelu Nagrade ,,Risto Ratković” i Nagrade ,,Ratkovićeve
večeri poezije” za pjesnike do 27 godina. Savjet je odlučio da ga imenuje za
vršioca dužnosti direktora ove Ustanove, kazao je tadašni predsjednik Savjeta
,,Ratkovićevih večeri poezije a sada nažalost pokojni cetinjski pjesnik Mladen
Lompar. Iako su ,,Ratkovićeve večeri poezije” od 2000 godine imale pozitivne pomake
u afirmaciji kulture, književnosti, pisane riječi tek značajnji i ozbiljni
pomaci doći će sa Kemalom Musićem na čelu ove ustanove. Kemal Musić je čitav ovaj period radio na
kulturnom povezivanju, afirmaciji, integracij,i međunarodnoj kulturnoj, i književnoj
saradnji kao direktor JU ,,Ratkovićeve večeri poezije” da ova ustanova bude i
ostane prepoznata ne samo na području Zapadnog Balkana đe je ona imala svoju
prepoznatljivost već i u Evropi i svijetu. Da li je uspio apsolutno jeste jer
su ovaj hram kulture pohodila neka od najvećih imena ne samo Balkanske , već i
Evropske i svjetske kulturne scene i miljea. Svake godine je Musić unapređivao
program ove ustanove prezentovao i realizovao brojne kulturne programe,
projekte, manifestacije, izložbe, književne večeri, radionice ovdje bi blo malo
i prostora i vremena da se sve opiše.
Ono što je sigurno i što mogu dati kao svoj iskreni (objektivni a ne
subjektivni zaključak) da JU ,,Ratkovićeve večeri poezije”nisu bile iste prije
Kemala Musića niti će biti iste ako jednog dana ovaj plodni stvaralac i
izuzetan prozni pisac ode sa čela ove ustanove i posveti se u potpunosti
pisanju. Koliko je do sada dao sebe toj ustanovi uzdižući je na nivo kultne i
možda jedine prave reprezentne i referentne što se tiče kultureu Crnoj Gori
(toliko je djelimično i zapostavio svoje stvaralaštvo). Kada ga sagledam iz
književnog ugla uz njegovo ime i renome najbolje bi pristajale čuvene misli:
Buker T. Vašingtona ( 1856-1915 Američki književnik, i prosvjetni radnik) koji
je jednom je zapisao: ,,Uspjeh treba da se mjeri ne toliko položajem do kojeg
je neko dospio tokom života, već preprekama koje je morao da savlada.” Kemal
Musić je savladao brojne prepreke i dan danas ih savladava da njegov iskreni
rad i doprinos kulturi Crne Gore i njenom multietničkom skladu bude jedna od
najljepših ideja i zvijezda vodilja koju je on kao pripadnik bošnjačkog naroda
prezentovao i postao ime za ponos i poštovanje svih nas koji dijelimo iste
kulturološke vrijednosti.
JU ,,Ratkovićeve večeri poezije” je
uspjela svojim izutetnim programima, pjesnicima, književnicima,
umjetnicima i manifestacijama da
nesebično da doprinos i oblikovanju evropskog kulturnog identiteta. Prošla
godina u kojoj je proslavljeno pet decenija postojanja ,,Ratkovićeve večeri
poezije” je vrijedan dragulj u kulturnoj baštini Crne Gore. Kultura predstavlja
jedno veoma kompleksno, važno a često i veoma složeno pitanje za funkcionisanje same države.
Demokratski kapaciteti koje je Kemal Musić izgradio i ugradio u sklopuJU
,,Ratkovićeve večeri poezije” su vrijedan pokazatelj kako multikulturalnarazličitost
se spajau njenim najljepšim književnim okvirima. Bijelo Polje kao grad koji
baštini dugu tradiciju pisane riječi je sa Kemalom Musićem i JU ,,Ratkovićeve
večeri poezije” ali i Crna Gora kao država stala rame uz rame sa sličnim ustanovama
i manifestacijama kulture od : Beograda, Beča, Atine, Zgreba, Sarajeva, Pariza,
Berlina itd. Ta promocija i značaj koju imaju JU ,,Ratkovićeve večeri poezije”
donijela joj je na međunarodnoj kulturnoj sceni zavidni renome.
Da li je to imalo težininu za samog Kemala
Musića jeste iako je kao plodni prozni pisac preveden na brojne jezike i
zastupljen u školskoj literaturi zapostavio je djelimično svoje stvaralaštvo
jer ogrmnu energiju ulaže u samu ustanovu. No iskreno se nadam da će uskoro
izaći njegova nova knjiga kako bi čitalačka publika imala to zadovoljstvo da
nas ovaj pripovjedač tajni Karverovskog duha (kako sam ga nazvao u svom ranijem
eseju) iskreno obraduje. Malo je onih velikana čije knjige mijenjaju našu svijest,
savjest i poglede, koji definišu kulturu i trude se da oblikuju čitave generacije i da ih vrate
kulturu. Takvi poslenici kulture poput Kemala Musića čitav svoj životpredano posvete i žrtvuju za
svoju misiju i svoje ideale i žive svoju umjetnost pa su njihovi životi često
nevjerovatni koliko i životi njegovih junaka kojima je on utkao pečat Ćamila
Sijarića. Možda Kemal Musić neće nikada biti ministar kulture, (jer je u Crnoj
Gori sve relativnoiz razloga naših,
često tragičnih podjela, identitetskih, ideoloških, političkih, moralnih, pa i
estetskih) ali će zauvjek biti jedan od najljepših reprezenta naše kulturne
baštine i JU ,,Ratkovićeve večeri poezije.”Kultura je jedan od najizraženjih
instrumenata za moralno ali i duhovno integrisanje jedne države i pravi
pokazatelj koji definiše veličinu jedne nacije ili njen pad. Kemal Musić kao
nosioc plemenite kulturne misije pokazao je samo jedan i jedini (pravi) način a
to je kultura i umjetnost JU ,,Ratkovićeve večeri poezije” koja odskače od
svakog političkog čina. Današnja Evropa je raskošni mozaik različitih kulturnih
epoha, prostora i vrijednosti.Kultura je ako ne jedan od glavnih a ono jedan od
osnovnih ljudskih imperativa. To je kultura u koju uključujemo svoju sopstvenu
borbu za slobodu, vidovi borbe su različiti kao i pogledi. Kemal Musić je
svojom ličnom borbom i upornošću prevazišao sve savremene streotipe, no Musić
je svakako i odličan književnik ispod čijeg pera i rada stoje i brojna priznaja
i nagrade. Noseći u lijevoj ruci knjigu a u desnoj ruci svoje pero probijao sa
na uvjek teškim i surovim crnogorskim raskršćima na kojima nema praštanja ali
ni predaje. Zbog svojih univerzalno postavljenih normi Kemal Musić će i dalje
biti jedinstveni i nesumljivo najplodni
poslenik kulture i javne riječi i uzor mnogima u savremenom društvu a to mu sa
punim pravom i pripada.
Kemal Musić,
rođen 1972. godine u Godijevu kod Bijelog Polja. Završio jeakademske master
studije kulturologije u Beogradu. Objavio je romane ,,Žig“, ,,Nešto nalik punom
mjesecu“ i ,,Nedokazive istine Lameka Ćisuma“, zbirke priča, pripovijedaka i
reportaža ,,Zasjeda“, ,,Luda kuća“, ,,Kad su vukovi gladni biće oštra zima“,
,,Priče o malim i velikim čudima“ (sa Radomanom Čečovićem), izbor ,,Zasjeda i
druge priče“, te izbor iz crnogorske kratke priče ,,Zborno mjesto“ (sa Bogićem
Rakočevićem) i studiju ,,White Field Jazz Festiva“l – potencijali i razvoj
kuturnih institucija, a uskoro će mu izaći iz štampe knjiga proze ,,Inicijali.
“ Bio je dugogodišnji urednik rubrike za kulturu i novinar Revije „Polje“, u
najužem uređivačkom timu revije „Mozaik“ novinar i pisac reportaže u
beogradskom „Danasu“, podgoričkih listova „Publika“ i „Republika“, novinar
crnogorske novinske agencije MINA i drugih crnogorskih i srbijanskih medija.
Deset godina je radio u Kancelariji za odnose sa javnošću Opštine Bijelo Polje.
Dobitnik je nagrada ,,Avdo Međedović“, ,,Boško Pušonjić“, Odzivi i Nagrade
Društva crnogorskih novinara za knjigu reportaža ,,Kad su vukovi gladni biće
oštra zima“. Priče su mu prevođene na engleski, francuski, slovenački, ruski i
albanski jezik. Zastupljen je u čitankama za osnovnu školu u Crnoj Gori,
studijskim programima, leksikonima, antologijama i izborima proze. Bio je član
Savjeta Javne ustanove ,,Ratkovićeve večeri poezije“, JU Centar za kulturu
,,Vojislav Bulatović Strunjo“ – Bijelo Polje, Festivala dramskih amatera Crne
Gore, te član Savjeta za kulturu Opštine Bijelo Polje. Član mnogobrojnih žirija
za književne nagrade i žirija za dodjelu opštinskih priznanja. Direktor je
Javne ustanove ,,Ratkovićeve večeri poezije. “
0 Komentara