Društvo

Bajdenov poziv na jedinstvo podijeljenoj naciji u krizi

Jan 21, 2021 6 Komentara

(15 riječi)

Novi predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) u inauguracionom govoru otvorio je novo poglavlje Amerike suočene s devastirajućom pandemijom i nizom kriza, pozivima na jedinstvo i prevazilaženje dubokih podjela koji su uobičajeni u ovakvim prilikama, ali koji možda nikada nisu bili potrebniji od američkog Građanskog rata, pišu svjetski mediji.

‘Krenimo ispočetka’

Bajden je u srijedu, 20. januara, položio zakletvu kao 46. predsjednik SAD, obraćajući se naciji ophrvanoj pandemijom i nasilnim upadom u Kapitol, pozivom na jedinstvo, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Na ceremonija polaganja zakletve bez mnogo uobičajene pompe usljed zdravstvenih i bezbjednosnih briga, Bajden je od duboko podijeljene nacije tražio da prevaziđe međusobne razlike, ali i, ukazuje list, nastojao je da istakne kontrast u odnosu na bivšeg predsjednika Donalda Trampa (Trump), koji je za svoje četiri godine na čelu SAD imao ratoboran pristup politici i poslije izbora dovodio u pitanje ishod glasanja.

“Krenimo ispočetka, svi mi. Počnimo ponovo da slušamo jedni druge”, rekao Bajden i poručio da “bez jedinstva nema mira”.

Bajden je takođe tražio od onih koji su se protivili njegovoj kandidaturi da mu daju šansu, rekavši da će biti predsjednik “svih Amerikanaca” i, kako ističe Volstrit džurnal, obećao da će se boriti protiv podjela u zemlji, ukazujući na “porast političkog ekstremizma, belačke supremacije, domaćeg terorizma”.

Bajden preuzima dužnost dok pandemija izazvana korona virusom hara Amerikom s više od 400.000 prijavljenih smrtnih slučajeva i rasta nezaposlenosti, ukazuje list, dodajući da je novi predsjednik predložio plan od 1,9 hiljada milijardi dolara kako bi Amerikancima pomogao da prebrode ekonomski šok pandemije i ulože više novca u testiranje i distribuciju vakcina.

Poslije napada na Kapitol prije dvije nedjelje (6. januar), na inauguraciji su bile pojačane bezbjednosne mjere s najmanje 20.000 pripadnika Nacionalne garde razmeštenih u Vašingtonu. Umjesto oko 200.000 ljudi koliko obično prisustvuje inauguracijama, u srijedu je na prostoru ispred Kapitola postavljeno toliko američkih zastava.

Kontrast u odnosu na Trampove događaje

Bajden je počeo novi dan za Ameriku pozivom da se okonča “necivilizacijski rat” u zemlji i zaliječe duboke rane toksičnog političkog tribalizma, bol koji nanose pandemija i rasni razdori, piše Tajms (The Times).

Bajden je istakao da je “demokratija prevladala” poslije napada na Kapitol pristalica predsjednika Trampa prije dvije nedjelje, ali i jasno stavio do znanja da Ameriku vidi kao podijeljenu zemlju kao što je bila poslije Građanskog rata.

On je zaključio govor pozivom da istina prevlada laži koje su podstakle mržnju i podjele u burnom kraju Trampove ere, rasplamsane, kako navodi londonski list, neosnovanim napadom bivšeg predsjednika na legitimitet izbora.

Tramp je izbjegao inauguraciju, pa je dosadašnji potpredsjednik Majk Pens (Mike Pence) bio najviši član prethodne administracije koji je prisustvovao na ceremoniji na kojoj je, ističe Tajms, svaki gost nosio masku za zaštitu od korona virusa, što je bio vidljivi kontrast u odnosu na predsjedničke događaje iz Trampove ere.

Tramp je četvrti predsjednik koji je propustio inauguraciju svog nasljednika i prvi od 1869. Nekoliko bivših predsjednika je prisustvovalo polaganju zakletve – Bil Klinton (Bill Clinton), Barak Obama (Barack) i Džordž Buš mlađi (George W. Bush), kao i bivši potpredsjednik Den Kvejl (Dan Quayle) iz vremena predsjednika Džordža Buša starijeg. Bivši predsjednik Džimi Karter (Jimmy Carter) koji ima 96 godina nije mogao da prisustvuje zbog krhkog zdravlja.

Istorijski, ali i nadrealan trenutak

Bajden je polaganjem zakletve stupio na dužnost u trenutku dubokih ekonomskih, zdravstvenih i političkih kriza uz obećanje da će tražiti jedinstvo poslije burne četiri godine koje su pocijepale tkanje američkog društva, piše Njujork tajms (The New York Times).

Prije Bajdena zakletvu je kao potpredsjednica položila Kamala Haris (Harris), čime je postala prva žena s najvišim položajem u istoriji SAD, ali i prva Afroamerikanka i prva osoba s porijeklom iz južne Azije koja je došla na drugu najvišu funkciju u SAD.

Bajden je u inauguracionom govoru poručio da je “demokratija prevladala” pošto je, kako ističe Njujork tajms, prethodni predsjednik Tramp stavio sistem na probu nastojeći da poništi rezultate izbora, a zatim ohrabrio svoje pristalice da upadnu u Kapital prije dvije nedjelja da bi spriječili konačno brojanje elektorskih glasova.

Novi predsjednik je pozvao Amerikance da ostave po strani svoje duboke i mračne podjele kako bi se okupili u suočavanju s pandemijom COVID-19, ekonomskim problemima i pošastima rasizma.

“Moramo da okončamo ovaj necivilizacijski rat – crvene naspram plavih, ruralno naspram urbanog, konzervativce naspram liberala”, rekao je Bajden u 21-minutnom obraćanju.

Bajden je više puta koristio riječ “jedinstvo”, rekavši da zna da to “nekima može zvučati kao glupa fantazija”, ali je insistirao da su Amerikanci i ranije prevazišli polarizacije i da to mogu ponovo.

Bajdenova inauguracija je, ocjenjuje Njujork tajms, bila istorijski ali nadrealan trenutak koja je ilustrovala američke nevolje. U strahu od novog nasilja, Vašington je pretvoren u vojni kamp s 25.000 pripadnika Nacionalne garde koji su s hiljadama policajaca blokirali veliki dio centra američke prijestonice.

Obnova američke republike

Makar od vremena Abrahama Linkolna (Lincoln), inauguracioni govori američkih predsjednika su sadržali pozive na jedinstvo, ali su rijetko kada od tada oni bili toliko centralna ili često ponavljana tema kao u Bajdenovom govoru, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times) u uredničkom komentaru uz konstataciju da je takođe rijetko kada američka demokratija djelovala krhko kao danas.

Bajden je pozvao na novi početak, ali je to, ističe britanski list, ipak bio poziv na povratak – istini i pristojnosti, poštovanju slobode, institucijama i vladavini zakona koji su dugo bili izvor izvanredne američke dinamičnosti i njenog položaja u svijetu.

Zadaci 46. predsjednika razlikuju se od zadataka velikog broja njegovih prethodnika po samom svom obimu, ocjenjuje Fajnenšl tajms, navodeći da bi pandemija koja je odnijela 400.000 života i donijela ekonomske probleme milionima, bila dovoljno teška za većinu predsjednika.

Ali i sam Bajden je priznao da je teret odgovornosti s kojima se suočava još teži – da ublaži duboke društvene podjele, popravi američku republiku i vrati joj moralni ugled, ističe list, ukazujući da će ti poduhvati nadživjeti njegov mandat, ali da će Bajdenovi rezultati odrediti i da li oni mogu uspjeti.

Baš kao što je Trampov inauguracioni govor spominjanjem “američkog krvoprolića” postavio ton njegovom predsjedavanju, tako se treba nadati da će Bajdenov apel za okončanjem “necivilizacijskog rata” definisati njegov mandat, ističe Fajnenšl tajms, dodajući da su pritisci i očekivanja od novog predsjednika neizmjerni, ali da se treba nadati da će uspjeti pošto Amerika i svijet ne mogu da si priušte neuspjeh.

Delikatan trenutak kontinuiteta

Za rascepkanu naciju, inauguracija je bila delikatan trenutak kontinuiteta, ističe Asošiejtid pres (Associated Press), ukazujući da poslije četiri godine bučnog i razmetljivog predsjedavanja, može biti nešto utješno, pa čak i inspirativno, u ispunjavanju procedure koja šalje poruku da republika i dalje postoji.

Možda ni u jednom trenutku u proteklih 150 godina tako očekivan i rutinski proces tranzicije nije smatran toliko neophodnim, ocjenjuje AP, dodajući da je detaljno insceniran trenutak, mada s pozadinom mjera zatvaranja i hiljada naoružanih vojnika, ponovo postao lijepak nacije.

Momenat tranzicije vlasti su personifikovali američki lideri koji su po završetku visokih funkcija otišli kući – od Dena Kvejla do Baraka Obame ali i poslednjeg potpredsjednika Majka Pensa – a u srijedu mirno zauzeli svoje mjesto na bini da prate polaganje zakletve. Taj proces je, ukazuje AP, otjelotvoren i kada je zakletvu koju je prije 231 godine položio Džordžu Vašingtonu (George Washington) izrekao i Bajden.

Taj proces je izražen muzikom kada je Lejdi Gaga (Lady Gaga) otpjevala himnu, i kada je Dženifer Lopez (Jennifer Lopez) otpjevala “This Land Is Your Land”, koju je napisao Vudi Gatri (Woody Guthrie) koji je na svojoj gitari napisao “Ova mašina ubija fašiste”.

Dio procesa i procedure, ali i takođe nešto nevjerovatno svježe i novo, bila je i 22-godišnja Amanda Gorman koja je uzela mikrofon kao najmlađa pjesnikinja koja je čitala pjesmu na inauguraciji, ocjenjuje AP.

Moć zvijezda

Pjevači Lejdi Gaga, Gart Bruks (Garth Brooks) i Dženifer Lopez donijeli su moć zvijezda emotivnoj i multikulturnoj Bajdenovoj inauguraciji, obilježenoj diverzitetom i pozivima na jedinstvo, ističe Rojters (Reuters).

Pored Lejdi Gage koja je i ranije podržavala Bajdena, i Dženifer Lopez koja je poslije pjevanja poslala poruku na španskom, na Kapitolu je nastupio i kantri pjevač, republikanac Gart Bruks (Garth Brooks) koji je otpjevao a kapela verziju “Amazing Grace”.

Kulturni događaji povezani s inauguracijom nastavljeni su kasnije tokom dana uz prenos na šest televizijskih mreža i društvenim medijima. Domaćin programa je bio glumac Tom Henks (Hanks) koji je poznat kao “Američki tata”.

Događaji, koji su okupili neke od najvećih bijelih, afroameričkih i latino zvijezda, označavaju, kako ocjenjuje Rojters, oštar kontrast s Trampovom inauguracijom 2017. godine, koja je bila tanka s nastupima zvijezda.

Televizijski specijal “Slavljenje Amerike” (Celebrating America) okupio je zvijezde među kojima su Brus Springstin (Bruce Springsteen), Keti Peri (Katy Parry), Lin-Manuel Miranda, Džastin Timberlejk (Justin Timberlake), Demi Lovato i Džon Ledžend (John Legend).