Martinović: Abazović neprijavljivanjem da mu je nuđen mito rizikuje krivičnu odgovornost
Ukoliko je Dritan Abazović saznao da mu neko nudi novac da bi
učinio nešto nezakonito onda je to morao prijaviti nadležnim organima. Abazović
je sinoć u emisiji "Načisto" saopštio da mu je nuđen 21 milion eura,
ali da bi bilo krajnje neozbiljno da kaže ko je šta nudio. Iz Demokratske
narodne partije danas su poručili Abazoviću da će od njega tražiti u Skupštini
da jasno i glasno saopšti ko mu je nudio novac.
Advokat Nikola Martinović pojašnjava da
Abazović time što nije prijavio da mu je nuđen mito rizikuje krivičnu
odgovornost, a da konačnu riječ daje nadležno tužilaštvo.
"Ako je Dritan Abazović saznao da mu neko nudi novac za vršenje
radnje koju po prirodi svoje pozicije ne smije uraditi, onda je to morao
prijaviti. On rizikuje krivičnu odgovornost, o čemu konačnu riječ daje
tužilac", kazao je CdM-u advokat Martinović.
Martinović pojašnjava da je po Krivičnom zakoniku utvrđeno da je lice
koje je nudilo novac izvršilo ovo krivično djelo davanje mita.
"Djelo je svršeno samim nuđenjem mita, a ne mora biti i dato. Što
znači da je krivično djelo i nuđenje mita i ako nije dato", rekao je on.
Postavlja se pitanje, kaže Martinović, kakav primjer daje Abazović
građanima, kada on kao budući potpredsjednik Vlade i sada poslanik ne
prijavljuje da mu je nuđen mito, a godinama unazad optužuje DPS za korupciju.
Tužilašto bi u ovom slučaju trebalo da postupi po službenoj dužnosti.
Kako trenutno Abazović ima imunitet odobrenje za krivično gonjenje po
članu 247 Zakonika o krivičnom postupku potrebno je pribaviti od Skupštine, jer
zakon kaže:
"Kad je zakonom određeno da je za gonjenje pojedinih lica i
krivičnih djela potrebno prethodno odobrenje nadležnog državnog organa, državni
tužilac ne može donijeti naredbu o sprovođenju istrage niti podići neposrednu
optužnicu, odnosno optužni predlog, ako ne podnese dokaz da je odobrenje
dato".
Po načelu legaliteta krivičnog gonjenja koje je propisano u članu 19
Zakonika o krivičnom postupku Državni tužilac je dužan da preduzme krivično
gonjenje kad postoje osnovi sumnje da je određeno lice učinilo krivično djelo
za koje se goni po službenoj dužnosti.
Šta piše u Krivičnom zakoniku Crne Gore
Neprijavljivanje krivičnog djela i učinioca
Član 386
(1) Ko zna da je neko lice učinilo krivično djelo za koje se po zakonu
može izreći kazna dugotrajnog zatvora ili zna samo da je takvo djelo učinjeno
pa to ne prijavi prije nego što su djelo, odnosno učinilac otkriveni, kazniće
se zatvorom do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1 ovog člana kazniće se i službeno ili odgovorno
lice koje svjesno propusti da prijavi krivično djelo za koje je saznalo u
vršenju svoje dužnosti, ako se za to djelo po zakonu može izreći pet godina
zatvora ili teža kazna.
(3) Za neprijavljivanje krivičnog djela ili učinioca iz st. 1 i 2 ovog
člana neće se kazniti lice kojem je učinilac bračni drug ili sa kojim živi u
trajnoj vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra,
usvojilac ili usvojenik, kao i bračni drug nekog od navedenih lica, odnosno
lice koje sa nekim od njih živi u trajnoj vanbračnoj zajednici, kao i branilac,
ljekar ili vjerski ispovjednik učinioca.
Davanje mita
Član 424
(1) Ko službenom licu neposredno ili posredno da, ponudi ili obeća mito
za njega ili drugog da službeno lice izvrši službenu ili drugu radnju koju ne
bi smjelo izvršiti ili da ne izvrši službenu ili drugu radnju koju bi moralo
izvršiti ili ko posreduje u ovakvom davanju mita službenom licu, kazniće se
zatvorom od jedne do osam godina.
0 Komentara