Društvo

Sisojev: Neće biti više guranja predstavnika CG, podrška procrnogorskim i prozapadnim snagama

Nov 12, 2020 2 Komentara

(15 riječi)

“Postoje dva elementa koja odslikavaju odnos Amerike prema Crnoj Gori. Prvi iz 2015. godine kada je na Minhenskoj konferenciji Džon Keri, državni sekretar u administraciji Obama – Bajden, rekao da je “Crna Gora sada na liniji vatre između Rusije i Zapada”. Takvim stavom i tom rečenicom direktno je uticao na brži put Crne Gore u NATO”, rekao je Sisojev.

Džo Bajden je pobijedio na američkim izborima čime je, makar za naredne četiri godine, poslao najkontraverznijeg domaćina Bijele kuće, Donalda Trampa, u istoriju. Tramp je za svoga mandata značajno promijenio odnose SAD sa ostatkom svijeta. Njegovu nepredvidljivost neki su cijenili, nekome je odgovaralo, dok su drugi to doživljavali kao realnu opasnost za svoje ekonomije, političke ciljeve i vrijednosti. U regionu za Trampom su najviše “suza prolili” Vučić i Dodik, dok je ostatak Balkana bio zadovoljan. Sagovornik Standarda, geopolitički analitičar i dopisnik ruskog Komersanta za Zapadni Balkan, Genadij Sisojev smatra da je Bajdenova pobjeda povratak Amerike tradicionalnim vrijednostima i tradicionalnoj politici.

 

On je, citirajući gradonačelnicu Pariza koja je nakon izbora kratko rekla “Ameriko, dobro došla natrag”, rekao da povratak SAD politici tradicionalnih vrijednosti, ciljeva i postizanja tih ciljeva u svijetu važi i za Crnu Goru.

CRNA GORA NA LINIJI VATRE IZMEĐU RUSIJE I ZAPADA

“Postoje dva elementa koja odslikavaju odnos Amerike prema Crnoj Gori. Prvi iz 2015. godine kada je na Minhenskoj konferenciji Džon Keri, državni sekretar u administraciji Obama – Bajden, rekao da je “Crna Gora sada na liniji vatre između Rusije i Zapada”. Takvim stavom i tom rečenicom direktno je uticao na brži put Crne Gore u NATO”, rekao je Sisojev.

On je takođe podsjetio da su se 2016. godine poklopili crnogorski i američki zbori, te da se tada izborna kampanja skoncentrisala na miješanje Rusije u izbore u SAD, a ne na Crnu Goru.

”Od strane Trampa to skoro nijednom nije pomenuto”, podsjeća naš sagovornik.

Prema njegovom mišljenju, odnos SAD prema Crnoj Gori u vrijeme Trampove administracije sublimiran je u događaju sa samita NATO-a, kada je američki predsjednik odgurnuo premijera Markovića, nakon čega je u intervjuu rekao da Crna Gora i Crnogorci vole da ratuju, te da ako se desi da SAD štiti članicu NATO može izbiti treći svjetski rat.

“Faktički je poručio da bi možda trebalo preispitati prijem CG u NATO”, zaključuje Sisojev.

POBJEDA U DRUGOM GEOPOLITIČKOM POLUVREMENU

U jednoj od ranijih analiza sagovornika Standarda, objavljenih na našem portalu, rečeno je da će se oko izbora u Crnoj Gori igrati dva geopolitička poluvremena. U prvom su Zapad i Rusija igrali u jednom pravcu i rezultat je bio neriješen, a u drugom će neko morati da pobijedi.

“Insistiranje na tome da svi bezbjednosni resori u novoj vladi pripadnu snagama koji su lojalni Zapadu pokazuje da drugo poluvrijeme dobija Zapad. Prošlog petka u reakciji ruskog MIP-a kritikuje se miješanje američe ambasade u formiranju nove vlade u Crnoj Gori. To je jedan jedini komentar Rusije nakon izbora”, podsjeća Sisojev.

On smatra da je SAD, kao i Evropa, zainteresovana i neće odustati od podrške tranziciji vlasti, ali bez poremećaja u strateškom opredjeljenju crnogorskog puta. To znači, logicira Sisojev, bez podrške ili čak marginalizaciju stranaka i sila koje su prosrpske ili proruske, misleći prije svih na DF.

“Neće biti više onog guranja premijera, kao što je to uradio Tramp Markoviću, i neće biti ad hok politike. Trampa je zanimalo sve, ali samo kao sredstvo za zadovoljenje unutrašnjih političkih stvari. Najbolji primjer za to je sporazum Beograda i Prištine u kojem se našao i Izrael. Kakve veze to ima jedno s drugim ili trećim, to niko ne zna i kome to treba osim Trampu”, kaže Sisojev.

POVRATAK NA POLITIKU PRIJE 2016.

Na pitanje da li postizborna posjeta Đukanovića Njemačkoj i Bajdenov povratak u Bijelu kuću može ojačati poziciju crnogorskog predsjednika, geopolitički analitičar i sagovornik podsjeća da se posjeta Đukanovića Njemačkoj desila dan uoči uručivanja mandata Krivokapiću.

“Vratio se sa jasnom porukom njemačkog predsjednika Štajnmajera koji je rekao da je Đukanović zadužio Crnu Goru pristupom i ponašanjem u vrijeme tranzicije vlasti, ali je i odao priznanje prethodnom djelovanju Đukanoviću kao predsjednika CG i DPS-a. Značaj te posjete je važna i zbog toga što je ta poruka stavila tačku na sve priče o tome da su izbori poraz Đukanovića, a ne samo DPS-a. Evropa je kroz Štajnmajera rekla – samo promjena vlade, sve drugo ostaje isto – zacrtani put CG, predsjednik CG, vrijednosti….”, smatra Sisojev.

Bajdenova pobjeda, kaže Sisiojev, je u najmanju ruku povratak politici koja je bila prisutna do 2016. godine, a sjetićemo se da je ta politika i stav SAD ključno doprinijela da u komplikovanoj političkoj situaciji CG bude primljena u NATO.

 

“Uticaj SAD i nove politike vašingtonske administracije biće vidljiv sljedeće godine kada, najvjerovatnije, slijede novi izbori. Prije toga će se desiti pomjeranja na unutrašnjoj političkoj sceni Crne Gore. I sa jedne i sa druge strane. U crnogorskom bloku će se formirati pokreti i udruženja, koji će na kraju prerasti u jedan crnogorski front. Slična prepozicioniranja desiće se i na drugoj strani. DF teško može da eliminiše svoj prosrpski i proruski imidž, pa će zato i od strane Zapada i SAD biti podržano stvaranje neke nove snage koja neće biti nacionalistička i vezana za Beograd i Moskvu. Biće to podrška nekoj umjerenoj desničarskoj ili konzervativnoj stranci, kao na primjer toj koja se pominje oko Zdravka Krivokapića – Demohrišćanskoj stranci”, analizira Sisojev.

BEZ VELIKE PROMJENE POLITIKE PREMA KOSOVU I SRBIJI

Osvrćući se na eventualne promjene u regionu nakon pobjede Bajdena, Sisojev kaže da na relaciji Srbija – Kosovo neće biti nekih spektakularnih pomjeranja.

“Čak mislim da će pažnja Amerike biti pojačana zato što su Demokrate, koje kontrolišu Donji dom Kongresa raspoložene za tu podršku i uticaj. Predsjednik spoljnopolitičkog odbora Donjeg doma Kongresa Eliot Endžel naklonjen je Albancima, tako da će stvari biti manje-više iste”, smatra Sisojev.

On dodaje da Amerika neće imati ništa protiv da normalizaciju odnosa Beograda i Prištine preuzme Evropa, a Lajčak je tu bio jasan – da nema odugovlačenja, uz rok od godinu.

ZA BOSNU ĆE SE TRAŽITI FUNKCIONALNIJI OKVIR

“Bosna je interesantna. SAD je kreirala okvire Bosne devedesetih godina i Dejton je bio nužnost. Sada svi sada znaju da taj okvir treba da se koriguje, da bi Bosna bila funkcionalnija i tu je američko angažovanje presudno. Naravno glavna prepreka je Dodik. Jasno je da Dodik ne funkcioniše samostalno, te bi eventualni pritisak Zapada na Dodika značio i pritisak na Vučića. Zato bi predsjednik Srbije mogao da se nađe pod istim onim pritiskom pod kojim se našao Milošević devedesetih godina u vrijeme Holbruka i Klintona. Tada je na stolu bilo – ili se odrekni Karadžića i Mladića ili gubiš podršku SAD. Mogla bi se ponoviti istorija, pa da Vučić bude natjeran da bira između Dodika i podrške SAD”, kaže naš sagovornik.

RUSIJI BILO DOBRO DOK JE AMERIKA BILA U SUKOBU SA EVROPOM

Osvrćući se na odnose SAD i Rusije i uticaja Bajdena na promjenu tih odnosa, Sisojev kaže da će ta pobjeda za Moskvu imati i pozitivnih strana.

“Jedan plus je taj što postoje šanse da budu spašeni ključni ugovori o strateškom naoružanju. Taj ugovor ističe u februaru sljedeće godine i nova administracija će imati samo dvije nedjelje da ga makar produži godinu. Tramp je taj produžetak uslovljavao”, kaže Sisojev.

On dodaje da je Rusija ipak navijala za Trampa bez obzira što je bio nepredvidljiv.

“Za vrijeme Trampa SAD i Evropa su bila dva različita pola koja nijesu koordinisala niti sarađivala. Sa Bajdenom će biti drugačije. Nije slučajno to što Rusija još nije čestitala pobjedu Bajdenu, i to govori u prilog nekog razočarenja rezultatima izbora”, zaključio je na kraju geoplitički analitičar i dopisnik ruskog Komersanta sa Balkana, Genadij Sisiojev.