NOVI NAPADI I AGRESIJA JERMENIJE KRŠENJE MEĐUNARODNOG PRAVA
Piše: Božidar Proročić
Nova agresija Jermenije prema Azerbejdžanu predstavlja
još jedno očigledno kršenje fundamentalnih normi i principa međunarodnog prava
Oružane
snage Jermenije su, otvoreno kršeći režim prekida vatre, pokrenule još jednu
agresiju protiv Azerbejdžana 27. septembra 2020. godine, intenzivnim napadima
na položaje oružanih snaga Azerbejdžana na liniji fronta, kao i namjernim
artiljerijskim granatiranjem naseljenih područja oblasti Terter, Agdam, Fuzuli
i Džebrail. Sljedećih dana su gusto naseljena područja Šamkir, Bejlagan, Agdam,
Fuzuli, Džebrail, Goranboj, Tartar, Barda, Agdžabadi i grad Gandža bili
izloženi jakom granatiranju, uključujući rakete srednjeg dometa. Kao rezultat,
bilo je žrtava među civilima i vojnim službenicima Azerbejdžana. Ogromna šteta
je nanijeta mnogim kućama i drugoj civilnoj infrastrukturi.
Na
osnovu toga objavljen je “Privremeni izvještaj komesara za ljudska prava (Ombudsmana)
Republike Azerbejdžan o kršenju principa međunarodnog zakona o ljudskim pravima
i međunarodnog humanitarnog prava od strane Jermenije tokom nove oružane
agresije protiv Azerbejdžana u periodu od 27. septembra do 4. oktobra 2020.
godine”
U
izvještaju se navodi da nova agresija Jermenije prema Azerbejdžanu predstavlja
još jedno očigledno kršenje fundamentalnih normi i principa međunarodnog prava,
međunarodnog humanitarnog prava, uključujući Ženevsku konvenciju iz 1949.
godine i njene Dopunske protokole, kao i rezolucije Savjeta bezbjednosti
Ujedinjenih nacija 822, 853, 874, 884 iz 1993. godine koje zahtijevaju trenutno
i bezuslovno povlačenje oružanih snaga jermenije sa okupiranih teritorija
Azerbejdžan.
Od 4.
oktobra ubijeno je ukupno 22 civila, uključujući djecu i starije osobe, 111
civila je ranjeno kao posljedica jakog artiljerijskog granatiranja. Više od 200
kuća i civilnih objekata, poput bolnica, škola, vrtića i groblja uništeno je
kao rezultat trajne agresije. Vozila koja pripadaju civilima postala su
neupotrebljiva, a uništene su brojne male i velike rogate životinje i plastovi
sijena. Nanijeta je velika šteta vodi, energetici i drugoj civilnoj
infrastrukturi. Oružane snage Jermenije ne štede ni kola hitne pomoći i
medicinskih ustanova u očitom kršenju međunarodnog humanitarnog prava, posebno
člana 35 Prve ženevske konvencije iz 1949. godine.
Posebno
zabrinjavajuća je činjenica o lansiranoj teškoj artiljeriji 4. oktobra sa
teritorije Jermenijekoja je pogodila drugi po veličini grad Azerbejdžana, Gandžu, sa
blizu 400.000 stanovništva. Kao rezultat, nanijeta je ozbiljna šteta privatnom
vlasništvu i drugoj civilnoj infrastrukturi. U napadu je među civilima 32
ranjeno, a 1 poginuli. Kako bi suzbile
vojnu agresiju Jermenije i obezbijedile bezbjednost civila i gusto naseljenih
stambenih područja unutar međunarodno priznatih teritorija Azerbejdžana,
oružane snage Azerbejdžana su pokrenule kontraofanzivne mjere.
Azerbejdžan
djeluje na svom suverenom tlu u okviru prava na samoodbranu i preduzima
adekvatne i proporcionalne mjere u potpunosti u skladu sa međunarodnim
humanitarnim pravom kako bi spriječio neposrednu prijetnju prema svom civilnom
stanovništvu i obezbijedio njihovu bezbjednost. Političko i vojno rukovodstvo
Republike Azerbejdžan je u više navrata izjavljivalo od početka
kontraofanzivnih operacija da će biti ciljani samo vojni objekti i da neće
biti ciljani civili koji borave na okupiranim teritorijama, kao ni civilna
infrastruktura na njima. Ministarstvo odbrane je 4. oktobra uputilo zvanični
apel tim civilima pozivajući ih da se drže podalje od zone konflikta, posebno
od vatrenih tačaka, vojnih objekata i vojne infrastrukture oružanih snaga
Jermenije. Ministarstvo je dalje navelo da će biti stvoreni odgovarajući
uslovi za njihovu evakuaciju iz zone konflikta i biće zaštićena sva njihova
prava.
Pored
toga su političke i vojne vlasti izdale nekoliko izjava da Republika
Azerbejdžan nema vojni cilj na teritoriji Jermenije. Kao osnova za
predstavljene podatke u izvještaju poslužile su činjenice koje je prikupilo
osoblje Komesara za ljudska prava (Ombudsmana) Republike Azerbejdžan, informacije
dobijene od Generalnog tužilaštva i informacije iz provjerenih medijskih
publikacija.
U
zaključku se navodi da je nova agresija Jermenije pokrenuta 27. septembra 2020.
godine već dovela do ozbiljnog kršenja ljudskih prava:
1. Jermenija
namjerno, neselektivno i sistematski koristi raketno i artiljerijsko oružje za
ciljanje civilnih naselja i objekata, kao i infrastrukture od vitalnog značaja,
što predstavlja grubo kršenje međunarodnog humanitarnog prava i predstavlja
ratni zločin.
2. Jermenija
krši pravo na život civilnog stanovništva Republike Azerbejdžan (član 2 EKLJP).
3. Namjerni
napadi na civile i civilnu infrastrukturu zasnivaju se na diskriminaciji na
osnovu nacionalnosti i etničke pripadnosti, što predstavlja očiglednu povredu
člana 14. Evropske konvencije o ljudskim pravima. Posebno se primijećuje namjerno
ciljanje IRL, njihovih kuća i druge privatne imovine. Žrtve etničkog čišćenja
od 1991. do 1994. godine koje je počinila Jermenija, postaju meta Jermenije još
jedan put. Ovo predstavlja ratni zločin i zločin protiv čovječnosti.
4. Tokom
vojnih operacija, Jermenija intenzivno koristi oružje i metode zabranjene
međunarodnim humanitarnim pravom. Medicinske ustanove i vozila su takođe
njihova meta što predstavlja kršenje člana 35 Prve ženevske konvencije iz 1949.
5. Namjerni
i neselektivni napadi na obrazovne ustanove predstavljaju kršenje članova 51 i
52 Dopunskog protokola I Ženevske konvencije iz 1949. godine. Ovo je takođe
kršenje prava na obrazovanje školaraca koji borave u ciljanim oblastima, kako
je, između ostalog, predviđeno u članu 13. Međunarodnog pakta o ekonomskim,
socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. godine.
6. Ozbiljna
šteta nanesena je privatnom vlasništvu civila. Kao rezultat toga, njihove
kuće, stoka, vozila i druga privatna imovina su uništene i oštećene, što
predstavlja kršenje njihovog prava na imovinu (čl. 1 Protokola 1 EKLJP).
7. Jermenija
krši svoje obaveze prema međunarodnom zakonu o ljudskim pravima i humanitarnom
pravu u odnosu na civile pod sopstvenom kontrolom. To uključuje, između
ostalih, članove 58 (c) i 77 (c) Dopunskog protokola I Ženevskih konvencija,
kao i član 38 Konvencije o pravima djeteta.
Ovo
istraživanje Ombudsmana Republike Azerbejdžan je daleko od sveobuhvatnog.
Međutim, ono pokazuje opseg, raznolikost i dosljednost kršenja međunarodnog
zakona o ljudskim pravima i međunarodnog humanitarnog pravaod strane Jermenije.
Na kraju
izvještaja se navodi da Jermenija snosi odgovornost za ratne zločine koje čini
po osnovu odgovornosti države u međunarodnom pravu, što uključuje njene agente
i zvaničnike i one koji se smatraju odgovornim na osnovu neposrednih uputstava.
0 Komentara