Ekonomija

Privrednici traže analizu efekata i faznu primjenu „EURO modela“, uz snažniju podršku domaćoj proizvodnji

Okt 13, 2026 0 Komentara

(15 riječi)

Održivi rast zarada ne može se zasnivati samo na promjeni poreskog obračuna ili administrativnom određivanju njihovog nivoa, već mora biti praćen stvaranjem uslova za očuvanje proizvodnje, konkurentnosti i radnih mjesta. To je ocijenjeno na zajedničkoj sjednici Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije, Odbora udruženja malih i srednjih preduzeća i Grupacije računovodstvenih agencija.

Poruka privrednika je jasna: rast zarada mora pratiti rast produktivnosti i stvaranje nove vrijednosti, uz uvažavanje realnih ekonomskih mogućnosti privrede. Unapređenje životnog standarda zaposlenih važan je cilj, ali način i dinamika sprovođenja predloženih mjera moraju biti pažljivo definisani kako bi se izbjegle negativne posljedice po poslovanje kompanija, zaposlenost i investicije.

Predsjednik Odbora malih i srednjih preduzeća Aleksandar Minić kazao je da su privrednici veoma zabrinuti zbog najavljenog „EURO modela“, jer smatraju da povećanje zarada nije dovoljno usklađeno s rastom produktivnosti, što bi moglo ugroziti poslovanje preduzeća.

Istakao je da privrednici nijesu protiv povećanja zarada, ali da ono mora biti zasnovano na realnim mogućnostima ekonomije. U suprotnom, upozorio je, postoji rizik od rasta cijena, smanjenja zaposlenosti, gašenja pojedinih malih biznisa i pada investicija.

Minić je naglasio da mala i srednja preduzeća nemaju dovoljno velike kapitalne rezerve da bez ozbiljnih posljedica podnesu dodatna opterećenja. Zbog toga se Odbor zalaže za postepeno povećanje zarada tokom dužeg perioda, uz jasno definisane mjere i precizne informacije o načinu primjene najavljenog modela.

Predsjednik Odbora udruženja metalurgije Boban Stanić ukazao je na specifičnosti metaloprerađivačke industrije i podsjetio da je industrijska proizvodnja imala značajnu ulogu u razvoju Crne Gore.

Prema njegovim riječima, dio današnjih ekonomskih problema upravo je posljedica nedovoljne proizvodnje, zbog čega je neophodno dodatno podstaći razvoj privrede i ojačati proizvodne djelatnosti.

Stanić je kazao da su poslodavci iznenađeni najavljenim modelom i zabrinuti zbog nedovoljno preciziranih detalja, posebno kada je riječ o dodatnim troškovima poslovanja. Zbog toga je naglasio da je neophodno uspostaviti partnerski odnos između države i privrede, uz pravovremeno pružanje informacija koje bi poslodavcima omogućile da procijene posljedice predloženih mjera.

Upozorenje na rast troškova i pad konkurentnosti

Privrednici podržavaju rast zarada i unapređenje životnog standarda zaposlenih, ali smatraju da te ciljeve treba ostvarivati kroz povećanje produktivnosti, konkurentnosti i dodate vrijednosti.

Zbog toga traže da se poslovnoj zajednici predstave analize očekivanih efekata mjera na troškove poslovanja, cijene, zaposlenost, investicije i konkurentnost, uz uvažavanje razlika među sektorima.

Prema njihovoj ocjeni, rast troškova rada mogao bi se preliti na cijene sirovina, repromaterijala i usluga, pojačati inflatorne pritiske i oslabiti konkurentnost domaćih proizvođača. Ovaj rizik posebno je izražen kod izvozno orijentisanih preduzeća, koja povećane troškove ne mogu uvijek prenijeti na kupce na međunarodnim tržištima.

Posljedično, upozoravaju privrednici, postoji opasnost od smanjenja investicija i proizvodnje, kao i gubitka radnih mjesta.

Posebno je ukazano na mogućnost značajnog povećanja ukupnih troškova rada, koji bi u pojedinim sektorima i preduzećima mogli biti veoma visoki. Povećanje minimalnih zarada ne utiče samo na zaposlene koji primaju minimalac već stvara pritisak na cjelokupnu strukturu zarada, uključujući stručni i rukovodeći kadar.

Zbog toga je, kako ističu, neophodno sagledati ukupan finansijski efekat predloženog modela, a ne samo nominalni rast minimalne zarade.

Dodatnu zabrinutost izazivaju moguće lančane posljedice povećanja troškova poslovanja. Rast troškova rada može dovesti do poskupljenja proizvoda i usluga, dodatno podstaći inflaciju, umanjiti kupovnu moć građana i oslabiti položaj domaćih preduzeća u odnosu na uvoznu robu i inostranu konkurenciju.

Posebno su ugrožena mikro i mala preduzeća, koja raspolažu ograničenim finansijskim rezervama i imaju znatno manje mogućnosti da apsorbuju nagle promjene troškova.

Članovi odbora i grupacija upozorili su i na mogućnost smanjenja zapošljavanja, naročito mladih i visokoškolaca, kao i na rizik od odliva kapitala i radne snage. Dodatno je ukazano na položaj malih i srednjih preduzeća i njihovih dobavljača, koji bi mogli biti posebno izloženi posljedicama novih troškova.

Privrednici traže snažniju podršku domaćoj proizvodnji

Privrednici smatraju da povećanje zarada mora biti praćeno širim programom podrške domaćoj proizvodnji, usmjerenim na modernizaciju opreme, automatizaciju, digitalizaciju, energetsku efikasnost, razvoj stručnog kadra i povoljnije finansiranje investicija.

Ukazali su i na potrebu da se sredstva Programa za unapređenje konkurentnosti privrede, koji za 2026. godinu iznosi 3,5 miliona eura, u narednoj godini višestruko povećaju. Prema njihovom stavu, podrška mora biti dovoljno snažna da omogući rast produktivnosti i konkurentnosti domaćih preduzeća, uz definisanje dodatnih instrumenata za podsticanje proizvodnje i investicija.

Upozorili su da bi, bez odgovarajućih korekcija i pratećih mjera, mogli biti ugroženi investicije, razvojni projekti i postojeća radna mjesta. Istovremeno bi se povećao rizik od pada zaposlenosti, prelaska dijela poslovanja u sivu zonu i gašenja najranjivijih privrednih subjekata.

Kao dodatni razlog za oprez navedeni su makroekonomski pokazatelji i međunarodna poređenja, koji ukazuju na potrebu da se nivo zarada posmatra u odnosu na produktivnost, bruto domaći proizvod po stanovniku i ukupnu ekonomsku snagu zemlje.

Održiva politika zarada, poručuju privrednici, mora počivati na realnim mogućnostima stvaranja nove vrijednosti i očuvanju konkurentnosti privrede.

Zahtjev za analizama i faznom primjenom modela

Kao ključni zahtjevi izdvojeni su izrada detaljnih ekonomskih analiza i projekcija uticaja novog modela na privredu i javne finansije, razmatranje mogućnosti fazne primjene mjera i definisanje konkretnih mehanizama podrške privrednim subjektima.

Naglašena je i potreba za jasnijom razvojnom politikom koja će podstaći domaću proizvodnju, povećati izvoznu konkurentnost i smanjiti zavisnost od uvoza.

U tom kontekstu, privrednici su pozvali nadležne institucije da prije konačnog definisanja modela sprovedu detaljne analize i obezbijede otvoren dijalog između Vlade i predstavnika privrede.

Poruka privrednika je jasna: povećanje zarada mora donijeti stvarno i dugoročno poboljšanje životnog standarda, a ne proizvesti dodatnu inflaciju, gubitak radnih mjesta i slabljenje domaćih preduzeća.

Cilj ekonomskih mjera mora biti uspostavljanje ravnoteže između interesa zaposlenih i održivosti poslodavaca, uz stvaranje uslova za rast produktivnosti, nova ulaganja i dugoročnu konkurentnost crnogorske privrede. Bez prethodnih analiza, otvorenog dijaloga i konkretne podrške domaćoj proizvodnji, svako povećanje troškova rada nosi rizik da se željeni rast životnog standarda pretvori u dodatni teret za privredu i građane.