STEGA SVETOG PETRA CETINJSKOG: 230 GODINA OD ZAVJETA O SLOBODI, ZAJEDNIŠTVU I ČASTI
Od roda do roda: Kako je 1796. godine nastao dokument koji je postavio temelje zajedničke odgovornosti Crnogoraca i Brđana
Stega Svetog Petra Cetinjskog, potvrđena na Opštem crnogorskom zboru 6/17. avgusta 1796. godine, nije bila samo zakletva protiv izdaje i obaveza na zajedničku odbranu. Bila je pokušaj da se u pisanom obliku učvrste vrijednosti na kojima je trebalo da počiva zajednica: vjera, riječ, čast, zajedništvo, sloboda i odgovornost.
Danas, 230 godina kasnije, njen tekst predstavlja dragocjeno istorijsko svjedočanstvo o vremenu u kojem je opstanak Crne Gore zavisio od spremnosti plemena i nahija da svoje pojedinačne interese podrede zajedničkom cilju.
⸻
ŠTA JE BILA STEGA?
Stega je bila kraći pravni i politički akt koji je nastao u vrijeme Petra I Petrovića Njegoša, Svetog Petra Cetinjskog.
Crna Gora i Brda tada su bili izloženi stalnom pritisku Osmanskog carstva. U takvim okolnostima bilo je potrebno učvrstiti međusobne odnose i jasno definisati obavezu zajedničkog djelovanja.
Zato Stega počinje zakletvom.
Njena osnovna poruka glasi: pleme ne smije izdati pleme, nahija ne smije ostaviti nahiju, a zajednica se mora braniti zajedno.
Stega ima šest članova i obuhvata pitanja međusobne vjernosti, zajedničke odbrane, kažnjavanja izdaje, časti, zakletve i čuvanja dokumenta za buduće generacije.
⸻
230 GODINA
1796 — 2026
Stega Svetog Petra Cetinjskog
Dokument potvrđen na Opštem crnogorskom zboru 6/17. avgusta 1796. godine.
⸻
STEGA — ORIGINAL I SAVREMENI JEZIK
U nastavku donosimo tekst Stege u izvornom obliku i savremeni prikaz njenog značenja.
⸻
UVOD
ORIGINAL
„Vo imja presvjatija jedinosuščnija i jedinoslavnija prisnopoklanjaemija i nerazdjelnija vtrijeh ipostasjeh životvorjaščija Troici, otca i sina i sv. duha - Amin.
Mi glavari i starješine i ves zbor Crnogorskoga obščestva, budući dnes sobrani na jedino misto, videći što Turci vazdašnji hristijanskoga roda neprijatelji sobirajut vojsku i čine sve vojničke priprave radeći den i noć javnijem i tajnijem načinom kako bi nas i našu braću Brđane razurili i pod svoju vlast i tiranstvo podložili i djecu našu u vječnu nevolju i robstvo zatvorili i pod žestoki jaram poraboščenija postavili; toga radi svi jedinokupno i dogovorno rekosmo i temeljito stabilismo i utvrdismo kako niže sego izgovara:“
SAVREMENI PRIKAZ
U ime Presvete, Jedinosušne, Jedinoslavne, vječno poštovane i nerazdjeljive Trojice – Oca, Sina i Svetoga Duha. Amin.
Mi, glavari i starješine i cio zbor Crnogorske zajednice, okupljeni danas na jednom mjestu, vidimo da Turci, neprijatelji hrišćanskog roda, okupljaju vojsku i danju i noću, javno i tajno, pripremaju napad kako bi nas i našu braću Brđane uništili, podvrgli svojoj vlasti i tiraniji, našu djecu doveli u nevolju i ropstvo i stavili pod težak jaram.
Zato smo se svi zajedno i saglasno dogovorili i čvrsto ustanovili ono što slijedi.
⸻
I ČLAN — VJERA I RIJEČ
ORIGINAL
„Prizivajući presvjatoe imja Gospoda Boga vsedržitelja u pomoć i našu, drug drugu, pleme plemenu, nahija nahiji tvrdu i čistu vjeru i riječ od česti i poštenja dadosmo da se izdati i prevariti među sobom nećemo.“
SAVREMENI PRIKAZ
Pozivajući u pomoć presveto ime Gospoda Boga Svedržitelja, dajemo jedni drugima, pleme plemenu i nahija nahiji, čvrstu i časnu riječ, potvrđenu vjerom i poštenjem, da se međusobno nećemo izdati niti prevariti.
PORUKA
Osnova zajednice je povjerenje.
Prvi član ne govori prvo o oružju, već o riječi.
„Nećemo se izdati i prevariti“ postaje osnovna obaveza između plemena i nahija.
⸻
II ČLAN — ZAJEDNIČKA ODBRANA
ORIGINAL
„Rekosmo i zakletvom utvrdismo da đe gođ bi neprijatelj okrenuo i na koju bi stranu na nas i na našu braću Brđane udario da hoćemo jedan drugome biti u pomoć i za blagočestivu vjeru našu hristijansku vojevati i svoju krv proliti i ljubezno otečestvo i dražajšuju voljnost i slobodu zaščiščati…“
SAVREMENI PRIKAZ
Zakletvom potvrđujemo da ćemo, gdje god neprijatelj napadne nas ili našu braću Brđane, jedni drugima priteći u pomoć.
Borićemo se za svoju vjeru i proliti krv, a svoju otadžbinu, slobodu i nezavisnost čuvati i braniti.
Uz Božju pomoć, oružjem ćemo braniti crkve, manastire, domove, žene i djecu.
PORUKA
Napad na jednog predstavlja napad na sve.
Ovo je srž kolektivne odbrane koju Stega ustanovljava.
⸻
III ČLAN — PROTIV IZDAJE
ORIGINAL
„Ot dnevi današnjega i unapried ako bi se naša koji Crnogorac, oli koje selo, ali pleme, ili koja nahija, da bude izdajnik javnijem ili potajnijem načinom, takvoga svi jedinoglasno predaemo vječnome prokletstvu kako Judu predatelja Gospodnja i kako zločestivago Vuka Brankovića…“
SAVREMENI PRIKAZ
Od današnjeg dana pa ubuduće, ako bi se neki Crnogorac, selo, pleme ili nahija pokazali kao izdajnik, bilo javno ili tajno, svi ćemo takvog jednoglasno osuditi kao izdajnika.
Takav će na sebe navući mržnju i prokletstvo naroda i otpasti od Božje milosti.
PORUKA
Izdaja je predstavljena kao najveća opasnost za opstanak zajednice.
Važno je i to što Stega govori ne samo o pojedincu, već i o mogućnosti da čitavo selo, pleme ili nahija budu označeni kao izdajnički.
⸻
IV ČLAN — ČAST I ISKLJUČENJE IZ ZAJEDNICE
ORIGINAL
„Takvoga izdajnika uvijek ot sabora i obščestva našega otlučismo da česti i poščenja nema nego on i rod njegov da ostanet vo vjek u sramotu i bezčest…“
SAVREMENI PRIKAZ
Takvog izdajnika zauvijek isključujemo iz našeg zbora i zajednice.
On i njegov rod treba da ostanu u sramoti i bez časti kao izdajnik vjere i zakona, hulitelj Božjeg imena i krvnik naroda.
Ako bi poslije nas vlast pripala našoj djeci i nasljednicima, ostavljamo im ovaj dokument kao primjer i upozorenje.
PORUKA
Stega ne uređuje samo sadašnjost – ona želi da oblikuje ponašanje budućih generacija.
⸻
V ČLAN — ZAKLETVA
ORIGINAL
„Sve ovo višepisano dogovorno rekosmo i našom zakletvom utvrdismo, cjelujući čestni i životvorjašči krest i svjetoe Evangelie i svojeručno podpisasmo i kreste koji pisat ne umjesmo našijema rukama učinismo.“
SAVREMENI PRIKAZ
Sve što je prethodno napisano jednoglasno smo prihvatili i potvrdili zakletvom.
Zakletvu smo potvrdili ljubeći časni i životvorni Krst i Sveto Jevanđelje.
Ovu Stegu smo svojeručno potpisali, a oni koji nijesu znali da pišu stavili su znak krsta.
PORUKA
Usmena zakletva dobija pisani oblik i postaje trajni dokument.
⸻
VI ČLAN — „OD RODA DO RODA“
ORIGINAL
„I svaka nahija da primi i uzme pojedno pismo, koje hoće držati u svoje ruke, da se nahodi ot roda u rod, a u Mitropoliji jedno ostavismo, koje ima bit sahranjeno među Gramate i hrisovulje carske i svakomu carskomu, kraljevskomu ali princiskomu dvoru i poslaniku prikazano.“
SAVREMENI PRIKAZ
Svaka nahija treba da primi po jedan primjerak ovog pisma i da ga čuva kako bi se prenosio od roda do roda.
Jedan primjerak ostavljamo u Mitropoliji, gdje treba da bude sačuvan među poveljama i carskim hrisovuljama.
Taj primjerak može biti pokazan svakom carskom, kraljevskom ili kneževskom dvoru i njihovim poslanicima.
PORUKA
Stega treba da nadživi svoje tvorce.
Ona mora biti sačuvana i prenesena budućim generacijama.
⸻
„OD RODA DO RODA“
Upravo ova završna formulacija možda najbolje objašnjava zbog čega Stegu i danas čitamo.
Njeni tvorci nijesu mislili samo na svoje vrijeme.
Znali su da će doći generacije koje neće poznavati okolnosti u kojima je dokument nastao. Zato su zahtijevali da se čuva i prenosi.
Od roda do roda.
Danas, 230 godina kasnije, mi smo jedna od tih generacija.
⸻
STEGA NIJE ZAKONIK — ALI JE JEDAN OD TEMELJA PRAVNE TRADICIJE
Stega Svetog Petra Cetinjskog ne treba poistovjećivati sa Zakonikom opštim crnogorskim i brdskim.
Stega je donesena 1796. godine i ima šest članova.
Zakonik Svetog Petra Cetinjskog nastaje kasnije, 1798. godine, a potom je dopunjen.
Stega je, međutim, imala važno mjesto u razvoju crnogorske pravne tradicije i kasnije je unesena u Zakonik.
Zbog toga se njen značaj ne ogleda samo u njenom sadržaju, već i u procesu koji pokazuje: od običaja i usmene zakletve prema pisanom pravu.
⸻
PET KLJUČNIH RIJEČI STEGE
RIJEČ
Data riječ je obaveza.
ČAST
Čast pojedinca povezana je sa čašću zajednice.
ZAKLETVA
Obaveza se potvrđuje pred Bogom i zajednicom.
SLOBODA
Sloboda se mora zajednički braniti.
ZAKON
Dogovor zajednice dobija pisani oblik.
⸻
230 GODINA KASNIJE
Dvije stotine i trideset godina nakon nastanka Stege, njen istorijski značaj ne mora se tražiti samo u pojedinim formulacijama i kaznama koje pripadaju vremenu u kojem je nastala.
Njena veća vrijednost je u činjenici da je crnogorska zajednica u jednom istorijski presudnom trenutku pokušala da svoje najvažnije obaveze zapiše i ostavi budućnosti.
Stega nam govori o društvu u kojem je riječ imala snagu zakona, u kojem je zakletva bila politički čin, a čast jedan od stubova društvenog poretka.
Govori nam i o svijesti da sloboda nije samo privilegija pojedinca, već i obaveza prema zajednici.
Zato je Stega i danas više od istorijskog dokumenta.
Ona je svjedočanstvo o jednom vremenu i jednom pokušaju da se zajedništvo pretvori u pravilo.
⸻
STEGA 1796–2026
230 godina od donošenja Stege Svetog Petra Cetinjskog
„Da se izdati i prevariti među sobom nećemo.“
Od te rečenice počinje jedan od najvažnijih dokumenata crnogorske političke i pravne istorije.
A završava se zahtjevom da se čuva:
„ot roda u rod“ — od roda do roda.
Danas smo mi ti koji je čitamo.
I na nama je da je sačuvamo.
⸻
ISTORIJSKA NAPOMENA
Stega Svetog Petra Cetinjskog vezuje se za 1796. godinu i potvrđena je na Opštem crnogorskom zboru 6/17. avgusta 1796. godine. Izvorni tekst Stege objavljen je u okviru Projekta Rastko – Cetinje, dok Leksikon Crnogorske akademije nauka i umjetnosti obrađuje njen istorijski i pravni značaj.
Izvor za tekst Stege: Projekat Rastko – Cetinje, „Zakonik Svetog Petra Cetinjskog“.
Dodatna referenca: Leksikon Crnogorske akademije nauka i umjetnosti – odrednica „Stega“.
0 Komentara