Predsjednik Skupštine Glavnog grada Srđan Perić pokrenuo je proceduru za razrješenje članova Savjeta JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“ Bećira Vukovića, Novice Đurića i Emila Labudovića, smatrajući da su prekoračili svoja ovlašćenja pokretanjem inicijative za promjenu naziva ustanove.

Kako je saopštio na Fejsbuku, razlog za takav potez vidi u tome što je inicijativa pokrenuta bez prethodnog uključivanja stručne i opšte javnosti, ali i bez zvanične komunikacije sa Skupštinom Glavnog grada, koja je, kako navodi, jedina nadležna da vodi postupak te vrste. Perić je Skupštini dostavio prijedlog da se razrješenje trojice članova Savjeta nađe na dnevnom redu prve naredne sjednice.

U obrazloženju prijedloga podsjeća da je Skupština, prema Statutu Glavnog grada i Odluci o osnivanju Biblioteke, nadležna za imenovanje i razrješenje organa upravljanja javnih ustanova čiji je osnivač Glavni grad. Savjet Biblioteke, navodi se, predstavlja organ upravljanja ustanovom, a njegove članove bira i razrješava upravo osnivač.

Perić podsjeća da je 2023. godine Skupština imenovala Goricu Vukčević-Šaković za predsjednicu Savjeta, dok su za članove izabrani Bećir Vuković, Novica Đurić, Emil Labudović i Aleksandra Vukanović iz reda zaposlenih. Nakon što je Vukanović razriješena, na njeno mjesto imenovana je Nataša Selmanović.

Navodi i da je, na osnovu dokumentacije dostavljene iz Biblioteke na njegov zahtjev, utvrđeno da je Novica Đurić 24. februara ove godine podnio inicijativu za promjenu naziva ustanove. O toj inicijativi Savjet je odlučivao na sjednici održanoj 10. marta, kada je, prema zapisniku, prihvaćen prijedlog da se pokrene postupak izmjene naziva Biblioteke.

“Prema meni dostupnim informacijama, o ovom procesu nijesu bili informisani Skupština Glavnog grada, kao osnivač ove javne ustanove, niti blagovremeno na primjeren način ni šira javnost”, naveo je Perić u obrazloženju.

Kao dodatni argument navodi pravni stav Službe Skupštine Glavnog grada od 7. jula, u kojem je ocijenjeno da je za promjenu naziva javne ustanove nadležna Skupština, budući da je naziv definisan i Odlukom o osnivanju i Statutom. To znači da se, kako se navodi, naziv može mijenjati jedino izmjenama tih akata koje usvaja lokalni parlament.

U pravnom mišljenju podsjeća se i da se prije donošenja takve odluke mora sprovesti procedura predviđena Zakonom o spomen-obilježjima, jer se naziv javne ustanove smatra spomen-obilježjem. U skladu sa tim propisom, odluku donosi Skupština Glavnog grada, uz prethodnu saglasnost Ministarstva kulture i medija.

Perić smatra da su članovi Savjeta čije razrješenje predlaže zanemarili zakonske procedure i ulogu javnosti u procesu odlučivanja.

“Time su pokušali da uspostave praksu odlučivanja o pitanjima i inicijativama od javnog interesa mimo primjerenog učešća javnosti i bez odgovarajuće zvanične komunikacije sa organom koji je za realizaciju te vrste inicijative zakonom i statutom nadležan”, kazao je Perić.