Ekonomija

KVALITET I ODRŽIVOST RASTA KAO TEMELJ DALJEG RAZVOJA

Jul 23, 2026 0 Komentara

(15 riječi)

Privredna komora Crne Gore predstavila je danas Analizu crnogorske ekonomije u periodu 2006–2026. Analiza pokazuje da ekonomija, nakon dvije decenije rasta, kriza i oporavaka, ulazi u zreliju fazu razvoja. Dinamika rasta postepeno usporava, uz jasne signale da dosadašnji model, zasnovan na potrošnji, turizmu i uvozu, dostiže svoje granice.

 

Analiza prepoznaje pet razvojnih faza crnogorske ekonomije u posljednje dvije decenije: ekspanziju i investicioni optimizam (2006–2008), krizu i makroekonomsko prilagođavanje (2009–2012), fiskalnu stabilizaciju i investicionu ekspanziju (2013–2019), pandemijski šok (2020–2021) i inflatorne pritiske, dodatno pojačane geopolitičkim krizama i poremećajima u globalnim lancima snabdijevanja, praćene fiskalnom transformacijom (2022–2025). Kroz sve te faze nominalni BDP je porastao za 275%, sa 2,17 na 8,17 mlrd. eura, dok je realni rast ekonomske aktivnosti iznosio 65%, a BDP po stanovniku dostigao je 13.100 eura u 2025. godini. “Za dvije decenije crnogorska privreda je prošla kroz investicioni zamah, krizu, konsolidaciju, pandemiju i period ubrzane obnove. Danas treba da se zapitamo na čemu će počivati rast u narednih deset godina”, istakako je  Nikola Vujović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore

 

Rast je najvećim dijelom nosila lična potrošnja domaćinstava, uvećana sa 2,03 na 6,64 mlrd. eura, dok je izvoz robe realno opao, a njegovo učešće u BDP-u palo je sa 21,3% na 7,2%, odnosno neto izvoz ostaje trajno negativan doprinos rastu. Uprkos tome, standard građana je vidno poboljšan: BDP po stanovniku, mjeren paritetom kupovne moći, porastao je sa 36% na 54% prosjeka Evropske unije. Zaposlenost je porasla za 79% na 270,3 hiljade, nezaposlenost je gotovo prepolovljena na 9,4%, a prosječna zarada uvećana je sa 282 na 1.012 eura, čime Crna Gora na kraju 2025. bilježi najveće prosječne zarade u regionu Zapadnog Balkana. Pritom, ukupan broj stanovnika ostao je gotovo nepromijenjen, ali se starosna struktura pogoršala. Udio radno sposobnog stanovništva opada, a nedostatak kvalifikovane radne snage postaje sve izraženije ograničenje daljeg rasta. Potpredsjednik Vujović je naglasio: “Dvije decenije rasta donijele su vidno unapređenje standarda građana, više zaposlenih, veće zarade, viši BDP po stanovniku. Ali podaci pokazuju i drugu stranu: taj rast je najvećim dijelom bio posljedica zapošljavanja većeg broja ljudi, a ne rasta vrijednosti koju stvara svaki zaposleni, odnosno produktivnost rada je danas niža nego 2006. godine. Dalji rast životnog standarda mora se zasnivati na produktivnosti, kroz ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju i stručno obrazovanje”.

 

Fiskalna politika je prošla pun ciklus, javni dug je sa 41,5% BDP-a u 2006. godini porastao do istorijskog vrhunca od 106,4% u pandemijskoj 2020. godini, da bi se do 2025. smanjio na 63,5% BDP-a (5,19 mlrd. eura), zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a nakon 2021. godine. Bankarski sektor je ojačan i stabilizovan, a integracija u SEPA prostor 2025. godine omogućila je brža i jeftinija plaćanja sa Evropskom unijom.

 

Spoljnotrgovinski disbalans ostaje najizraženija strukturna slabost ekonomije. Robni deficit je u 2025. dostigao 3,74 mlrd. eura, a pokrivenost uvoza izvozom pala je sa rekordnih 30% na svega 13%. Suficit u razmjeni usluga, dominantno zahvaljujući turizmu, ublažava taj jaz, ali je deficit tekućeg računa u 2025. ipak iznosio 1,68 mlrd. eura. Zabrinjava i to što je pokrivenost tog deficita direktnim stranim investicijama pala na 31,6%, što je najniže u posljednjih 15 godina. Miljan Šestović, direktor Sektora za istraživanja i analize Privredne komore Crne Gore naveo je: “Podaci pokazuju da Crna Gora sve teže finansira svoj spoljni deficit sopstvenom proizvodnjom i izvozom, dok je pokrivenost tog deficita stranim investicijama najniža u posljednjih 15 godina. To je dvostruko upozorenje: slabi spoljna ravnoteža, a istovremeno se ne jača ni domaći proizvodni kapacitet potreban da se ta neravnoteža smanji”.

 

Od obnove nezavisnosti Crna Gora je privukla 16 mlrd. eura stranih direktnih investicija, iz preko 120 zemalja. Struktura tih ulaganja mijenjala se u ciklusima. Nakon što su 2015. dominirale investicije u kompanije i banke (46%), fokus se do 2025. ponovo vratio ka nekretninama, koje čine 49% ukupnih SDI. Paralelno se mijenja i sektorska struktura same privrede: udio uslužnih djelatnosti porastao je sa 57,6% u 2006. na 63,8% BDP-a u 2024, dok su proizvodni sektori zajedno pali sa 24,2% na 15,7%, a industrija je gotovo prepolovljena (sa 14,9% na 8,3%). Poljoprivreda je smanjena, a jedino je građevinarstvo zadržalo stabilan udio, prateći investicioni ciklus. Uvozna zavisnost ogleda se i u konkretnim primjerima: sama izgradnja autoputa zahtijevala je uvoz cementa vrijedan 150 do 180 mil. eura, dok je na uvoz hrane u posljednje dvije decenije potrošeno 11 mlrd. eura. “Struktura stranih investicija pokazuje nam gdje ekonomija zaista ide. Kad novac ide u proizvodnju i izvoz, to je znak zdravog rasta; kad se najveći dio ponovo vraća ka nekretninama, to je signal da biramo lakši put umjesto održivijeg. Ista slika se vidi i u strukturi same privrede: usluge jačaju, dok industrija i poljoprivreda gube na značaju”, podvukao je Šestović.

.

Turizam ostaje glavni pokretač uslužnog izvoza, prihodi su sa 271 miliona eura u 2006. narasli na 1,48 milijardi eura u 2025. godini (+447%), uz učešće u BDP-u koje je poraslo sa 3% na 7,7%. Rast usluga, međutim, ne počiva samo na turizmu: broj ICT kompanija je sa 828 narastao na skoro 4.000, što potvrđuje da ovaj sektor od pandemije raste intenzivno, trgovina ostaje najveći pojedinačni poslodavac sa petinom ukupne zaposlenosti, a učešće finansijskih usluga u BDP-u je gotovo udvostručeno. Istovremeno, prosječna popunjenost hotelskih kapaciteta od 41% i pad turističkog prometa od preko 80% u pandemijskoj 2020. godini pokazuju da je oslonac na turizam istovremeno i tačka ranjivosti.

 

U poslovnom okruženju Crna Gora ostaje najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji na Zapadnom Balkanu, zemlja članica Svjetske trgovinske organizacije od 2012. i NATO-a od 2017. godine. Broj aktivnih poslovnih subjekata porastao je za 215% od 2009. godine na 63.823, a u zemlji danas posluje oko 30.000 kompanija sa stranim kapitalom.

 

Na osnovu cjelokupne Analize, Privredna komora Crne Gore izdvaja sedam ključnih lekcija: rast potrošnje i zarada ne može dugoročno zamijeniti rast produktivnosti; diverzifikacija privrede je preduslov otpornosti; otvorenost ekonomije je prednost samo uz razvijene domaće kapacitete; fiskalni prostor se stvara u dobrim, a ne u lošim godinama; institucije su temelj razvoja, a propisi tek njegov početak; infrastrukturni razvoj je neophodan, ali ne i dovoljan uslov; demografija i ljudski kapital određuju gornji limit rasta. “Ovih sedam lekcija nijesu apstraktan zaključak, to je sažetak dvije decenije iskustva crnogorske privrede, sa jasnom porukom: brz rast nije isto što i zdrav rast. Sljedeću deceniju moramo iskoristiti bolje nego prethodne, graditi na onome što dobro funkcioniše, otvorenosti, evropskom putu i preduzetničkoj energiji, a odlučno mijenjati ono što nas čini ranjivim: zavisnost od uvoza, nedovoljnu diverzifikaciju i zaostajanje produktivnosti za zaradama” istakla je  dr Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore.

                                                                (Foto: PKCG)

 

Iz ovih lekcija proizilaze konkretni razvojni prioriteti do 2035. godine, definisani kroz tri vremenska horizonta. Kratkoročno, do 2028. godine, prioritet je fiskalna disciplina, stroža evaluacija kapitalnih projekata i stabilniji regulatorni sistem. Srednjoročno, do 2031. godine, fokus prelazi na jačanje ICT sektora, logistike, energetike i lake industrije, povezivanje poljoprivrede i turističke potrošnje, te reformu obrazovanja prema praktičnim i digitalnim znanjima. Dugoročno, do 2035. godine, prioriteti su razvoj obnovljivih izvora energije, tržišta kapitala i puna integracija u jedinstveno tržište Evropske unije, uz industrijsku politiku usmjerenu ka sektorima veće dodate vrijednosti. “Ovaj plan namjerno ide korak po korak. Prvo fiskalna disciplina i red u kući, zatim jačanje sektora koji već pokazuju potencijal rasta, a tek onda krupne promjene poput energetske tranzicije i pune integracije u evropsko tržište. Redosljed nije slučajan: bez discipline nema prostora za ulaganja, a bez ulaganja nema osnove za dugoročnu transformaciju” istakla je predsjednica Drakić i zaključila:  “Narednih deset godina rast treba mjeriti kvalitetom i održivošću, a ne samo brzinom. Cilj do 2035. godine jasan je: produktivnija, diversifikovanija i izvozno konkurentnija ekonomija, sa BDP-om po stanovniku na 65 do 70 odsto prosjeka Evropske unije. Ova Analiza pokazuje put kojim treba ići, put koji počiva na sopstvenoj proizvodnji, izvozu i produktivnosti, a ne na potrošnji i uvozu. Privredna komora Crne Gore, u ime cijele poslovne zajednice, ostaje partner Vladi u sprovođenju ovih prioriteta”.