Vizionar čiji je patriotizam grlio svijet
Kao vrhunski naučnik i istoričar od integriteta, svakoj temi prilazio je studiozno i odgovorno, oslanjajući se na temeljno istraživanje arhivske građe. Dr Pajović nije prepisivao istoriju – on ju je osvjetljavao, tragajući za istinom bez kompromisa i svjestan da samo na istini jedna država može graditi stabilnu budućnost.
Na godišnjicu smrti dr Radoja Pajovića, jednog od najznačajnijih crnogorskih istoričara, intelektualaca i javnih djelatnika, prisjećamo se čovjeka koji je svoj život posvetio naučnoj istini, slobodi i dostojanstvu Crne Gore. Njegovo ime danas zauzima posebno mjesto u savremenoj crnogorskoj istoriji, ne samo zbog obimnog naučnog opusa koji je ostavio iza sebe, već i zbog moralnog autoriteta kojim je nadahnjivao generacije.
Sjećanje na dr Pajovića ove godine dobija dodatnu simboliku. Dok Crna Gora obilježava dvadeset godina od obnove nezavisnosti, postaje jasnije koliko su njegova promišljanja o državnosti, identitetu, antifašizmu i demokratskom razvoju bila dalekovida. Vrijeme je potvrdilo mnoge njegove stavove, a ideje koje je zastupao ostaju jednako aktuelne kao i u periodu kada ih je iznosio.
„Ko voli svoju zemlju na pravi način, taj voli sve ljude i cio svijet“, govorio je dr Pajović. U toj misli sažeta je životna filozofija čovjeka koji je patriotizam razumijevao kao izraz humanizma, a ne isključivosti; kao ljubav prema vlastitoj zemlji koja podrazumijeva poštovanje drugih ljudi, kultura i različitosti. Bio je istinski kosmopolita koji je različitosti smatrao dragocjenim bogatstvom i sredstvom za oplemenjivanje ljudskog duha. Takva mudrost ostala je zapisana u desetinama knjiga i stotinama naučnih radova koje je ostavio u nasljeđe generacijama.
Kao vrhunski naučnik i istoričar od integriteta, svakoj temi prilazio je studiozno i odgovorno, oslanjajući se na temeljno istraživanje arhivske građe. Dr Pajović nije prepisivao istoriju – on ju je osvjetljavao, tragajući za istinom bez kompromisa i svjestan da samo na istini jedna država može graditi stabilnu budućnost.
Posebno mjesto u njegovom naučnom opusu zauzima odbrana antifašističkog nasljeđa. Njegova kapitalna djela o Drugom svjetskom ratu i razobličavanju kvislinških pokreta predstavljaju snažan naučni odgovor na pokušaje istorijskog revizionizma. Za dr Pajovića, antifašizam nije bio samo istorijska činjenica, već moralna osovina moderne i civilizovane Crne Gore, bez koje nema istinske slobode ni napretka.
Crna Gora za njega nije bila samo predmet naučnog interesovanja, već životno opredjeljenje. „Slobodna domovina je uslov svega drugoga“, govorio je. Ipak, nije bio slijepi idealista. Kao pažljiv i pronicljiv posmatrač društvenih procesa, jasno je prepoznavao slabosti, devijacije i opasnosti koje su prijetile društvu. Ali, uprkos svim izazovima, u središte svog djelovanja uvijek je stavljao državu i njene građane. Nikada nije pitao šta njemu pripada - pitao je kako Crnu Goru učiniti pravednijim, humanijim i boljim mjestom za život.
Njegov doprinos prevazilazi granice istoriografije. Dr Pajović bio je rani i dosljedni zagovornik ljudskih prava, nacionalne tolerancije i poštovanja različitosti. Sa posebnom senzibilnošću zastupao je i ravnopravnost žena, pokazujući razumijevanje za društvene procese koji su često bili ispred vremena u kojem je djelovao. Upravo ta širina pogleda zaokružuje sistem univerzalnih vrijednosti kojima je ostao vjeran tokom cijelog života.
Ova širina uma ogledala se i u njegovom svakodnevnom ophođenju prema ljudima. Skromnost je bila jedna od njegovih najprepoznatljivijih osobina. O istorijskoj i ljudskoj istini nikada se ne smije ćutati, a velike ljude treba nazvati njihovim pravim imenom. Za mene lično, kao člana familije Pajović, dr Radoje je bio istinsko utočište i neprocjenjiva privilegija da učim od najboljeg.
Imao je rijedak dar da svakog sagovornika učini ravnopravnim učesnikom razgovora. Uprkos ogromnom znanju i intelektualnom autoritetu, nikada nije nastupao sa visine. Naprotiv, iz svakog razgovora sa njim izlazilo se bogatije za nova saznanja i jasnija životna uvjerenja. Upravo zato, pripadati njegovom krugu bila je posebna čast.
O njegovom odlasku danas ne svjedoči samo porodica i prijatelji. On nedostaje svima koji iskreno vole Crnu Goru i koji vjeruju da su znanje, istina i moralna dosljednost najvažniji temelji svakog društva. Njegovo odsustvo osjeća se i u javnom prostoru, u vremenu koje više nego ikada traži glasove mudrosti, odgovornosti i intelektualne hrabrosti.
U vremenu buke, površnosti i prolaznih autoriteta, dr Radoje Pajović ostao je živi dokaz da najveći ljudi najčešće govore najtiše. Dok se mnogi bore za pažnju trenutka, istinski stvaraoci ostavljaju djela koja nadživljavaju vrijeme. Skromnost nije bila njegova slabost, već izraz unutrašnje sigurnosti, intelektualne snage i ljudske zrelosti.
Ljudski vijek, nažalost, često je prekratak za umove takvog formata. Odlaskom dr Pajovića ostali su brojni nezavršeni planovi, neispričane priče iz struke, ali i one tople, zavičajne priče o njegovom rodnom Tunjevu, koje je nosio u srcu do posljednjih dana. Njegov odlazak osiromašio je našu zajednicu za mnoga buduća djela koja su mogla postati zajedničko dobro i trajni izvor znanja i inspiracije.
Pa ipak, vrijeme ostaje najbolji sudija ljudskoj veličini. Danas, sa vremenske distance od sedam godina, sve jasnije se potvrđuje koliko su njegova viđenja društvenih procesa bila dalekosežna. Ono što je dr Pajović prepoznavao kao ključ za rješavanje crnogorskih izazova pokazuje se kao univerzalni obrazac primjenjiv mnogo šire od granica naše države. Njegova misao počivala je na tri čvrsta stuba: pravdi, antifašizmu i humanizmu, vrijednostima koje ostaju trajni putokaz svih vremena.
Dvadeset godina nakon obnove crnogorske nezavisnosti i na godišnjicu smrti dr Radoja Pajovića, njegovo djelo ostaje trajna luča koja osvjetljava put Crne Gore, podsjećajući nas da se domovina brani znanjem i neizmjernom ljubavlju prema čovjeku.
Zato sjećanje na dr Pajovića nije samo izraz poštovanja prema velikom naučniku, već i obaveza da vrijednosti kojima je posvetio život - slobodu, antifašizam, pravdu i humanizam - nastavimo da čuvamo i razvijamo kao temelj savremene Crne Gore.
izvor: pobjeda.me
0 Komentara