Grupa intelektualaca i javnih djelatnika saopštila je da najoštrije osuđuje dezinformatorsku kampanju koju Nezavisni sindikat policije već mjesecima vodi protiv udžbenika za crnogorski jezik uz ocjenu da je nezamislivo da organizacija takvog tipa bude instrumentalizovana u svrhu progona crnogorskih intelektualaca i intelektualki.

Oni su upozorili na opasne presedane po slobodu izražavanja, akademsku autonomiju i obrazovni sistem u Crnoj Gori, te posebno kritikovali postupanje Nezavisnog sindikata policije i institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Ocijenili su da je Nezavisni sindikat policije posljednjim saopštenjem direktno nasrnuo na akademski i profesionalni integritet Crnogorskog PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, pritom iznoseći brojne manipulacije.

- Time taj sindikat nanosi štetu i samoj policiji, stvarajući o njoj sliku represivnog aparata, što u kontekstu aktuelnih integracija Crne Gore u Evropsku uniju nikako ne koristi našoj državi - naveli su oni.

Iznijeli su i ozbiljne sumnje u ocjene ombudsmana Siniše Bjekovića povodom udžbenika za crnogorski jezik navodeći da smatraju da je prilikom donošenja tog mišljenja postupio neprofesionalno i pristrasno, stajući na stranu Nezavisnog sindikata policije.

- Zato ćemo, pravno utemeljeno i na osnovu činjenica, kao što je to već saopštio i Crnogorski PEN centar, obrazložiti svoje nepovjerenje prema mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, kojim se preporučuje uklanjanje dijela sadržaja iz udžbenika „Crnogorski jezik za II razred gimnazije“, autora prof. dr Adnana Čirgića i doc. dr Jelene Šušanj - istakli su u reagovanju.

Udžbenik je, kako su kazali, u upotrebi od školske 2011/2012. godine, na osnovu rješenja Nacionalnog savjeta za obrazovanje broj 16-3749 od 11. jula 2011. godine, nakon što je prošao sve zakonom propisane procedure, uključujući i stručnu recenziju.

- Zaštitnik je ocijenio da vic o pravopisnoj dilemi dvojice policajaca, koji se u udžbeniku koristi kao ilustracija jezičke nedoumice, predstavlja stigmatizaciju, uvredljivi govor i zloupotrebu slobode izražavanja, te da ima karakter uznemiravanja u smislu člana 7 Zakona o zabrani diskriminacije. Smatramo da navedena ocjena nije pravno utemeljena i da preporuka koja iz nje proizlazi predstavlja prijetnju slobodi izražavanja i akademskoj slobodi u Crnoj Gori - naveli su oni.

Naglasili su da član 2 Zakona o zabrani diskriminacije definiše diskriminaciju kao pravljenje razlike ili nejednako postupanje prema jednom licu ili grupi u odnosu na druga lica, i taksativno navodi zaštićene osnove: rasu, boju kože, nacionalnu pripadnost, jezik, vjeru, pol, invaliditet, starosnu dob i druga lična svojstva.

- Mišljenje Zaštitnika ne identifikuje osnov diskriminacije iz Zakona na koji bi se policijski službenici mogli pozvati, niti utvrđuje grupu u odnosu na koju su oni nepovoljnije tretirani. Bez ova dva elementa, pravna konstrukcija diskriminacije ne može se održati - istakli su intelektualci.

Kvalifikacija spornog teksta kao uznemiravanja po članu 7 Zakona jednako je, cijene oni, problematična.

- Uznemiravanje zahtijeva povređivanje dostojanstva konkretnog lica ili grupe i stvaranje zastrašujućeg, neprijateljskog ili ponižavajućeg okruženja. Didaktički primjer u udžbeniku, namijenjen ilustraciji jezičke pojave, ne ispunjava nijedan od ovih uslova - naveli su u reagovanju.

Zaštitnik se, kako su dodali, poziva na ECRI Preporuku br. 15 i član 9a Zakona, ali sadržaj spornog teksta ne podvrgava testu koji ti dokumenti propisuju. Za govor mržnje potrebno je, ukazuju, zagovaranje, promocija ili podsticanje ocrnjivanja, mržnje ili nasilja, uz namjeru ili razumno očekivanje da se takav efekat proizvede.

- Zaštitnik odbacuje ocjenu autora da je riječ o benignom humoru i sporni sadržaj kvalifikuje kao uvredljivi govor s elementima stigmatizacije, ali ne obrazlaže na osnovu čega prevazilazi stručnu ocjenu autora o pedagoškoj funkciji i prirodi teksta koji su sami napisali - dodali su oni.

Praksa Evropskog suda za ljudska prava, prema njihovim riječima, dosljedno utvrđuje da nosioci javnih ovlašćenja, a posebno pripadnici policije kao institucije s monopolom na primjenu fizičke prinude, moraju tolerisati širi obim kritike, satire i humora od privatnih lica.

- Mišljenje Zaštitnika konstruiše suprotnu doktrinu po kojoj autori obrazovnih sadržaja imaju sužene granice slobode izražavanja dok policija istovremeno uživa pojačanu zaštitu od humorističkog prikaza. Ovakav pristup nema uporišta u domaćem zakonodavstvu ni u jurisprudenciji ESLJP-a - smatraju u grupi intelektualaca i javnih djelatnika.

Mišljenje, ističu oni, ne sadrži nijedan empirijski podatak o štetnim efektima spornog teksta tokom petnaest godina njegove upotrebe.

- Ne poziva se na istraživanja, svjedočanstva niti bilo kakvu dokumentovanu posljedicu. Pravna ocjena koja preporučuje zadiranje u slobodu izražavanja i autorska prava ne može se zasnivati isključivo na pretpostavci o mogućoj šteti - jasni su oni.

Kažu i da preporuka Zaštitnika de facto zahtijeva izmjenu autorskog djela odobrenog pravosnažnim upravnim aktom Nacionalnog savjeta za obrazovanje, za što Zaštitnik nema nadležnost.

- Uklanjanje sadržaja iz udžbenika bez saglasnosti autora predstavlja zadiranje u prava garantovana članom 76 Ustava Crne Gore i Zakonom o autorskim i srodnim pravima - istakli su u reagovanju.

Naglasili su da prihvatanje logike ovog mišljenja uspostavlja presedan prema kojem svaka organizovana grupa može zahtijevati uklanjanje sadržaja koji smatra uvredljivim iz obrazovnih materijala, bez obaveze da pruži dokaze o stvarnoj šteti. Takav presedan bi, kako su upozorili, imao zastrašujući efekat na autore udžbenika, nastavnike i sve učesnike u obrazovnom procesu, i predstavljao bi ozbiljno sužavanje prostora za kritičko mišljenje, humor i satiru u crnogorskom obrazovnom sistemu.

- Pravo autora na integritet svog djela i sloboda upotrebe humora, satire i kritičkog prikaza društvenih pojava u obrazovnom kontekstu osnov su bez kojeg obrazovni sistem ne može ispuniti svoju demokratsku funkciju - ukazali su u grupi intelektualaca i javnih djelatnika.

Pozvali su Zavod za udžbenike i nastavna sredstva i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da preporuku Zaštitnika razmotre u svjetlu navedenih argumenata, uzimajući u obzir da mišljenje Zaštitnika, u skladu s članom 41 Zakona o zaštitniku ljudskih prava i sloboda, ima karakter preporuke i nije pravno obavezujuće.

Potpisnici i potpisnice:

doc. dr Jasmina Nikčević, UCG

prof. dr Jasna Tatar Anđelić, UCG

mr Jovan Jablan, saradnik na UDG i doktorand Centralnoevropske akademije

doc. dr Nemanja Batrićević, UCG

prof. dr Olivera Komar, UCG

prof. dr Veselin N. Ivanović

Žaklina Oštir, glumica

Svetlana Dukić, konzervatorka

Jelena Milošević, dramaturškinja i dramska spisateljica

Zoran Vujović, glumac

dr Nemanja Stankov, UCG

Gorana Kusovac, prof. engleskog jezika

Dragan Mihaljević, vajar

Senad Ljuljković, stomatolog

mr Snežana Burzan-Vuksanović, menadžerka u kulturi i komunikacijama

Slobodanka Marković, producentkinja u penziji

dr Jovan Čavor, lingvista, Novi Zeland

Danijela Popović, producentkinja

Petar Glendža, istoričar

mr Alek Barović, doktorand Univerziteta u Padovi