Piše: Tijana Lopičić

Crna Gora je na putu evropskih integracija imala praksu da prilikom donošenja novih zakona ili izmjena i dopuna postojećih redovno traži mišljenje Venecijanske komisije, što se promijenilo od kada su "oslobodioci" stupili na političku scenu.

Od te prakse se grubo odstupilo posebno prilikom potpisivanja tzv. Temeljnog ugovora, koji je tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao uprkos preporukama EU da to ne radi, i mimo svih pravnih procedura utvđenih normativnim aktima države Crne Gore, svjesno zaobilazeći da zatraži mišljenje Venecijanske komisije. Time je prekinuta dugogodišnja praksa, uspostavljena još od 2007. godine, usklađivanja pravnih akata sa evropskim zakonodavstvom. 

U takvom ambijentu značajnu ulogu odigrao je i Ustavni sud, koji se, uprkos upućenim inicijativama, do danas nije izjasnio o ustavnosti samog Temeljnog ugovora. Tako je dokument koji nema ni snagu podzakonskog akta u praksi postavljen iznad Ustava i zakona Crne Gore, stvarajući državu bez vladavine prava.

Temeljni ugovor potpisan pod pritiskom Beograda uprkos snažnom protivljenju EU

Značajan iskorak u odstupanju od saradnje sa evropskim institucijama kada je u pitanju legislativa, napravljen je i usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i Zakona o ANB-u. Iako još uvijek nijesu objavljeni u Službenom listu, već sada je jasno da se ovim izmjenama policiji daju nadležnosti i ovlašćenja koje su u suprotnosti sa onim što predviđa Zakonik o krivičnom postupku. Taj zakonik jasno definiše istražne radnje, kao i granice nadležnosti između policije, tužilaštva i sudstva.

Zato se logično nameće pitanje: đe je u svemu ovome nestao Zakonik o krivičnom postupku i zbog čega ministar pravde ćuti?!

Iako je opozicija najavila pokretanje postupka pred Ustavnim sudom, zbog neblagovremenog djelovanja već smo došli u situaciju u kojoj su ugrožena osnovna ljudska prava i slobode. Ostaje da se vidi hoće li Ustavni sud postupiti drugačije nego u slučaju Temeljnog ugovora.

Posebno treba razmotriti i motive ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, koji je svjesno obmanuo javnost kategoričnom tvrdnjom da, ukoliko se ne usvoje izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u, neće biti zatvaranja Poglavlja 24 niti daljeg napretka Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom.

Da li će izmene zakona o MUP-u i ANB-u doprinijeti prijeko potrebnom čišćenju bezbjednosnog sektora, ili će samo dovesti do novih zloupotreba ostaje da se vidi. Poštovanje preporuka iz EK imaće veliki značaj u kom pravcu će se proces odvijati

No, takva tvrdnja ubrzo je demantovana iz Delegacije EU, odakle je saopšteno da su nacrti izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost doduše bili predmet konsultacija sa Evropskom komisijom, ali i da pojedine odredbe - naročito one koje se odnose na zaštitu podataka o ličnosti - nijesu usklađene sa pravnom tekovinom Evropske unije.

Nažalost, od odlične saradnje sa evropskim institucijama, posebno Venecijanskom komisijom, došli smo do tačke kada se mišljenje EU gotovo zanemaruje. Ili što je još gore - lažno se koristi kao uslov za usvajanje krajnje diskutabilnih zakona.

Stroga postoji realna bojazan da se Crna Gora pretvori u državu bez vladavine prava - autokratiju, đe zakoni više ne štite prava građana, već moć i interese onih na vlasti!

izvor: aktuelno.me