Izjava njemačkog kancelara Fridriha Merca na minhenskoj konferenciji o ''slonu u sobi'', odnosno blokadama unutar same Evropske unije po brojnim pitanjima, a među njima i o procesu proširenja, otvorila je pitanje da li će to uticati i na Crnu Goru kao zemlju koja je prva u redu za ulazak. 

Predsjednica Crnogorske panevropske unije Gordana Đurović kaže u izjavi za Antenu M da je Merc kao ''slona u sobi'', gotovo nacrtao Mađarsku, uz neskriveno očekivanje drugačije politike Budimpešte nakon izbora u aprilu u toj zemlji.

"Izbori u aprilu važni prvenstveno za politiku proširenja"

Đurović navodi da je Mercova izjava ohrabrujuća kada je riječ o procesu proširenja Evropske unije.

“Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, Merc je koristio jednu jasnu formulaciju da se radi o otvaranju poglavlja. Znamo da su zemlje kojima je blokirano otvaranje poglavlja prvenstveno Srbija i Makedonija. U tom kontekstu se može posmatrati taj prvi nivo podrške koji bi Njemačka voljela da vidi u regionalnom pristupu. A što se tiče Crne Gore, da budu i dalje otvorena vrata, puna politička podrška i da se u najkraćem roku donose odluka o formiranju radne grupe za pisanje ugovora o pristupanju. Mislim da postoje pozitivni signali od Mađarske prema Crnoj Gori. Izbori u aprilu su zaista važni ne samo za Crnu Goru, nego prvenstveno za politiku proširenja”, navodi Đurović.

"Odluke koje brinu su one u oblasti odbrane i politike proširenja"

Đurović ukazuje da priča o reformi EU nije nova, a upravo Merc je ukazao na nju u prvom govoru kao kancelar prije dvije godine. Međutim, kako kaže Đurović, i dalje se čeka na korake u tom pravcu.

“I visoki evropski zvaničnici žele međuvladinu konferenciju država članica što prije, kako bi reforme bile sastavni dio procesa odlučivanja, što bi značilo i značajno ispunjavanje prava veta, posebno u strateški važnim oblastima koje danas nameće geopolitička stvar. Međutim, još uvijek se ne zna kada će do toga doći, tako da se i dalje prave pasarele i premošćavaju se blokade procesa odlučivanja na najrazličitije načine. Odluke koje danas najviše brinu su one u oblasti odbrane i odluke u oblasti politike proširenja. Evropska unija treba da smanji pravo veta i u tom smislu se nagovještava da, iako ne bude reforme Evropske unije, će ugovori o pristupanju biti jednim dijelom modifikovani, kako bi se osnažile evropske vrijednosti koje se moraju štititi i kako se ne bi blokirao proces odlučivanja nekom novom članicom”, objašnjava Đurović.

Komesarka za proširenje Marta Kos je prije nekoliko dana u Talinu nagovijestila novi model pristupnih ugovora, uz njeno očekivanju da bi Crna Gora mogla biti prva sa takvim ugovorom o pristupanju. Đurović o tome kaže da ne treba niko da kalkuliše da će u nekom srednjem roku blokirati neke zemlje koje će biti blizu članstva kao što je to danas Crna Gora.

“Crna Gora definitivno to nikada i nikom ne bi uradila, posebno ne zemljama u regionu, pa ni Moldaviji i Ukrajini. Tako da, taj tekst koji se sada predlaže, koji još uvijek nije objavljen, koji kruži među državama, članicama i unutar nekih evropskih institucija, u blagoj formi nagovjštava takav jedan pravac. Naravno, o njemu se ne možemo pravno izjašnjavati, ne možemo ga komentarisati niti predlagati za usvajanje ili ne, dok se ne bi u zvaničnoj formi i pojavio kao neki nacrt” zaključila je Đurović.

izvor: antena m