Piše: Milutin L. Cerović

Prije nego što se udubimo u suštinu ove priče, vrijedi se podsjetiti šta je zapravo Wikipedija. Ta globalna, besplatna enciklopedija, koju uređuju dobrovoljci iz svih krajeva svijeta, počiva na jednostavnom principu: svako može da piše, svako može da mijenja. Sve izmjene ostaju zabilježene, sve je javno, transparentno i naizgled demokratično.

Naizgled.

Jer pravi problem počinje onog trenutka kada se zapitamo: demokratično za koga?

Wikipedija je osnovana 15. marta 2001. godine, u vrijeme kada su Srbija i Crna Gora još uvijek bile u zajedničkoj državi. I upravo tada počinje jedna od onih priča koje bi, da nijesu stvarne, zvučale kao satira.

Kada je Srbija dobila svoju stranicu na Wikipediji, administratori su postali – sasvim „slučajno“ – isključivo Srbi. I to ne bilo kakvi, nego ljudi koji su Crnu Goru tretirali kao fusnotu, zagradu, grešku u sistemu ili, još gore, kao teritoriju za istorijsko preuređivanje.

Rezultat?

Na srpskoj Wikipediji pojavljuju se „činjenice“ koje nemaju veze ni sa logikom ni sa dokumentima:

Duklja postaje srpska država, Vojislavljevići srpska dinastija, Crna Gora jedna od stotina „srpskih zemalja“, a crnogorska kapa – srpski nacionalni suvenir. Sve lijepo upakovano, sve na „najposjećenijoj enciklopediji svijeta“.

A oni koji su te izmišljotine pokušavali da isprave – doživljavali su brisanja, zabrane i blokade. Poduhvat jednostavan: vi napišete istinu, oni kliknu „undo“. I tako u krug, dok vam ne zatvore vrata.

Najporazniji dio ove priče nije ni u administratorima ni u falsifikatima.

Najporaznije je to što Crna Gora nikada nije institucionalno reagovala. Ni tokom zajedničke države, ni poslije referenduma 2006. godine. Dok su drugi pisali istoriju onako kako im se dopadalo, crnogorske institucije nisu našle za shodno ni da podnesu primjedbu, ni da zaštite svoj identitet, ni makar da osnuju sopstvenu verziju Wikipedije.

Ta nezainteresovanost, to administrativno mrtvilo i odsustvo svijesti o simboličkoj važnosti digitalnog prostora – to je rana koja je dublja i od samih falsifikata.

Jer gdje institucije zakasne, drugi rado ulete.

I zato danas Crnom Gorom upravljaju strukture koje se prema njoj odnose sa otvorenom netrpeljivošću, mnogo brutalnije nego nekadašnji urednici srpske Wikipedije. Razlika je samo u tome što su oni tada mijenjali istoriju na ekranu – a ovi danas mijenjaju budućnost na terenu.

Neki od nas već godinama znaju gorku istinu: za opstanak Crne Gore bori se šačica ljudi, često ismijavana, potcjenjivana ili demonizovana. A država? Ona se, izgleda, i danas čudi kako je moguće da joj drugi kroje identitet.

Ako oni od 2006. do 2020. nijesu imali volje da zaštite Wikipediju, šta možemo očekivati od ovih sada, koji Crnu Goru tretiraju kao neželjeno vanbračno dijete – nešto što se mora trpjeti, ali se ne voli i ne štiti?

Možda je vrijeme da se prestanemo čuditi.

Jer, na kraju krajeva – Crna Gora na Wikipediji nestajala je godinama. Sada je samo došla na red scena na kojoj nestajanje postaje politika.

aktuelno.me