Naravno da je vlast bila nestrpljiva i postupala neustavno kada je donijela odluku da se sutkinju Ustavnog suda Đuranović smijeni mimo protokola Ustavnog suda, što je i Venecijanska komisija potvrdila. Sada Skupština mora postupiti po dogovoru sa opozicijom u kojem je posredovala Evropska komisija, tako da je ta stvar jasna, saopštio je Crnogorski forum.

Međutim, kako su naveli, suštinsko pitanje je kako se i zašto došlo do izbora ove kandidatkinje za sutkinju Ustavnog suda i zašto je birana baš ona, i to dva puta, prvi put neuspješno, a drugi put uspješno, jer su, dodaju iz te NVO, DPS i tadašnja vladajuća garnitura dogovorili koje partijske kandidatkinje da postave za sutkinje Ustavnog suda.

„Prvi put, kada je na Ustavnom odboru obavljen intervju sa kandidatkinjom Đuranović, ona je na upit da li će napustiti članstvo u DPS-u odlučno rekla da neće, pozivajući se na to da zakon o Ustavnom sudu to ne zabranjuje, ne znajući da je članom 154 stav 2 Ustava Crne Gore jasno propisano da sudije ne mogu javno ispoljavati političko uvjerenje niti biti članovi političkih partija. Umjesto da takva kandidatkinja bude odmah eliminisana, ona se pojavila po drugi put i ubjedljivo prošla, postavši sutkinja ovog suda, iako ide u penziju za godinu dana. Postavlja se pitanje kome je sve to bilo u interesu, zašto se digla tolika prašina oko njenog odlaska kada se znalo da brzo ispunjava uslove za penziju i kako je sve to išlo direktno na ruku vladajućoj većini“, istakli su iz Crnogorskog foruma.

Da se opozicija tada toliko zalagala za provjeru Zakona o vjerskim zajednicama i o Temeljnom Ugovoru pred Venecijanskom komisijom, danas bi, navodi se u saopštenju, imali drugačiju situaciju i ustavni poredak bi bio zaštićen.

„Ovako su svu svoju energiju usmjerili na lične i partijske interese, dok je sudija Đuranović svakako morala uskoro u penziju. Taj promašaj u odabiru sudija Ustavnog suda Crnu Goru je skupo koštao, jer su partije dovele svoje ljude i time je Ustavni sud pretvoren u partijski sud koji više ne garantuje ustavnost i zakonitost, već djeluje po volji partijskih lidera. Upravo zato je zabrinjavajuće što Evropska komisija i njen predstavnik u Crnoj Gori, gospodin Olof Šuetz Satler, insistiraju samo na brzini izbora sudija, a ne i na njihovom kvalitetu i integritetu. Umjesto da zahtijevaju veting i provjeru kredibiliteta kandidata, Evropska komisija je učestvovala u pritisku da se popuni broj sudija, iako je proces duboko kompromitovan. Da je riječ o partijskom dogovoru, potvrđuje i činjenica da su članovi Kolegijuma Skupštine i Ustavnog odbora tada postigli saglasnost da kandidati za sudije budu Snežana Armenko, Momirka Tešić i Dragana Đuranović, trojka koja je unaprijed bila politički dogovorena između tadašnje vlasti i opozicije“, kaže se u saopštenju.

Kako se ističe u saopštenju, predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković još tada u više navrata javno je upozoravala da taj dogovor pokazuje da je riječ o klasičnoj partitokratiji i da se u Crnoj Gori ne biraju nezavisne već partijske sudije, čime se direktno urušava povjerenje u pravosuđe i ustavni poredak.

„Posebno je problematično što je Armenko bila u konfliktu interesa jer je za nju glasao tadašnji poslanik Predrag Bulatović, njen stric, i prvi put kada je birana za zamjenicu i drugi put kada je izabrana za sutkinju, a sada predsjednicu Ustavnog suda. Za sutkinju Tešićku nije moglo biti opravdanja ni moralnog ni stručnog, jer je kao sutkinja Osnovnog suda u Kotoru u slučaju ubistva mlade djevojke izrekla skandalozno blagu kaznu od 90 dana društveno korisnog rada, što je šokiralo javnost, a upravo to ju je, paradoksalno, preporučilo da bude izabrana za sutkinju najviše sudske instance“, navodi se.

Sličan primjer političkog i ličnog uticaja u pravosuđu predstavlja, kako se ističe, i pokušaj da se produži mandat sudiji Gogiću, na inicijativu predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

„Taj pokušaj je propao jer je sudija morao poći u penziju, ali ga je Mandić potom postavio za svog savjetnika kako bi pokazao zahvalnost za njegovu poslušnost. Nedugo zatim, Gogić je dobio i priznanje od Crkve Srbije zbog svoje lojalnosti prema njenom uticaju, što je javno uručeno i jasno pokazalo pod čijim političkim i ideološkim uticajem je djelovao kao sudija. Ovakvi slučajevi najbolje pokazuju zašto je neophodan sveobuhvatan veting i zašto sadašnje sudije moraju biti razriješene, a izabrano svih sedam novih na temelju stručnosti, kredibiliteta i etičnosti“, navode iz Crnogorskog foruma.

Sve to, smatraju oni, pokazuje da se u Crnoj Gori sudije Ustavnog suda biraju dogovorima iza zatvorenih vrata po volji političkih elita, dok se javnost i stručna zajednica isključuju iz procesa.

„Evropska unija i njen predstavnik Satler ne smiju da to prećutkuju jer time postaju saučesnici u održavanju partitokratskog sistema koji je zarobio institucije. Zato Evropska unija treba da zahtijeva razrješenje postojećih sudija i izbor svih sedam novih po potpuno novom modelu zasnovanom na stručnosti, kredibilitetu i etičnosti, a ne političkoj podobnosti. Umjesto prećutnog odobravanja postojećeg sistema, potrebno je uvesti veting, sveobuhvatnu provjeru sudija koju bi sprovodila nezavisna ekspertska komisija sastavljena od domaćih i stranih stručnjaka. Ta komisija bi kontrolisala profesionalne kompetencije i integritet kandidata, a potom davala preporuke Ustavnom odboru Skupštine o tome ko ispunjava uslove. To bi bio prvi pravi korak ka ozdravljenju Ustavnog suda, ali i cijelog pravosuđa Crne Gore. Neophodno je hitno izmijeniti Zakon o Ustavnom sudu kako bi se uskladio sa Ustavom i spriječilo da partije više ikada diktiraju ko će suditi u ime države. Vrijeme je da se prekine sa praksom da političari i njihovi rođaci odlučuju o pravdi. Vrijeme je da počne veting, da se očisti sistem od partijskih sudija i tužilaca i da Crna Gora konačno krene putem stvarne, a ne deklarativne vladavine prava“, poručuju iz NVO Crnogorski forum.

foto: Crnogorski forum