Politika

Marković: Ustav je iznad Temeljnog ugovora, zašto Tužilaštvo ćuti?

Avg 17, 2025 1 Komentara

(15 riječi)

Ali, pravna hijerarhija je jasna: takav ugovor je niži pravni akt i ne može biti stavljen iznad Ustava i zakona Crne Gore. On ne može derogirati krivične odredbe niti suspendovati obavezu države da procesuira krivična djela. Vrhovno državno tužilaštvo ima ustavnu obavezu da štiti pravni poredak i da strogo primjenjuje zakone države, bez obzira na političke dogovore i sporazume. Ako u Crnoj Gori svi moraju jednako odgovarati pred zakonom, onda to mora važiti i za lica koja pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi i visokim svještenim licima - decidna je Marković

U Crnoj Gori se već godinama ponavlja isti obrazac: kada se radi o veličanju ratnih zločina, policija i tužilaštvo se ponašaju kao da zakon važi samo uslovno. Najsvježiji primjer je slučaj iz Herceg Novog, gdje je na javnom skupu nosila transparente posvećene Pavlu Đurišiću i pjevala pjesme u njegovu čast. Umjesto krivičnih prijava, policija je podnijela samo - prekršajne - kazala je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.

Problem je, kaže ona, u tome što zakon ne ostavlja prostor za ovakvu „blagu“ kvalifikaciju.

- Član 370. Krivičnog zakonika Crne Gore jasno kaže da je javno podsticanje na mržnju ili povećanje ratnih zločina krivičnog djela, koje se sankcioniše zatvorskom kaznom. To zna i policija. Ako ipak odlučuje da postupa drugačije, to više nije stvar pravne nedoumice nego svjesne zloupotrebe - navela je Marković.

Slučaj iz Berane je, podvlači, još jasniji.

- Tamo je 8. avgusta 2025. podignut spomenik Pavlu Đurišiću, komandantu četničkih jedinica koje su odgovorne za masakre civila u Drugom svjetskom ratu. Tek nakon velikog pritiska javnosti i naloga Ministarstva kulture spomenik je uklonjen, a tužilaštvo je otvorilo postupke protiv mitropolita Metodija i političkog aktiviste Vladislava Dajkovića. Ali istraga ni danas nije dobila epilog. Sve se vodi pod „izviđajem“, što je u crnogorskom pravosuđu često sinonim za odlaganje do zastare - istakla je Marković.

Dodatni problem je, podvlači predsjednica Crnogorskog foruma, što se tužilaštvo u svojim izjavama često poziva na Temeljni ugovor koji je potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović.

- Ali, pravna hijerarhija je jasna: takav ugovor je niži pravni akt i ne može biti stavljen iznad Ustava i zakona Crne Gore. On ne može derogirati krivične odredbe niti suspendovati obavezu države da procesuira krivična djela. Vrhovno državno tužilaštvo ima ustavnu obavezu da štiti pravni poredak i da strogo primjenjuje zakone države, bez obzira na političke dogovore i sporazume. Ako u Crnoj Gori svi moraju jednako odgovarati pred zakonom, onda to mora važiti i za lica koja pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi i visokim svještenim licima - decidna je Marković.

Član 9 Ustava Crne Gore potvrđuje, ukazuje na to da međunarodno pravo i ratifikovane konvencije imaju primat nad domaćim zakonodavstvom.

- A među njima su i konvencije koje obavezuju Crnu Goru da sankcioniše negiranje i povećanje ratnih zločina. Evropski sud za ljudska prava u svojoj praksi više puta je naglasio da se sloboda govora ne može koristiti kao izgovor za slavljenje zločinaca. Dakle, izgovora nema - samo političke volje - dodao je Marković.

Ovdje dolazimo, kako je rekla, do ključne tačke - odnosno da institucije u Crnoj Gori rade selektivno.

- Obične snose posljedice za sitne prekršaje, ali kada se radi o moćnim akterima iz politike i crkve, zakon se primjenjuje „fleksibilno“. Takva selektivna pravda znači zapravo - nikakva pravda - kazala je Marković.

Poruka koju država šalje je, činjenica ona, pogubna jer govori da se žrtve mogu ponovo ponižavati, a da se zločinci mogu pretvoriti u heroje.

- Dokle god tužilaštvo i policija odbijaju da primijene sopstvene zakone i stavljaju političke ugovore iznad Ustava, Crna Gora neće moći govoriti o ozbiljnoj demokratiji i vladavini prava, već o sistemu u kojem je veličanje zločina društveno tolerisano, a pravda - suspendovana - zaključio je Marković.