Da li počinje tiha rekonstrukcija ili „prepakivanje“ Spajićeve vlade
Politička scena u Crnoj Gori ulazi u novu fazu pozicioniranja: „istorijski sastanak“ premijera Milojka Spajića sa liderima koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Andrijom Mandićem i Milanom Kneževićem, otvorio je niz pitanja o potencijalnoj rekonstrukciji izvršne vlasti. Iako je nakon sastanka zvanično saopšteno da nije bilo ultimatuma ni ucjena, ton izjava i pozadinske informacije iz parlamenta i diplomatskih izvora govore da konsolidacija vlasti više nije tabu tema. Sastanak je održan nakon što je postalo jasno da Zakon o amnestiji bitan za ZBCG neće proći u parlamentu.
Poslanici NSD i DNP izrazili su nezadovoljstvo na kolegijumu, poručivši da će imati u vidu odnos kolega iz većine prema njihovom prijedlogu. Kao reakcija, povučeni su zakoni o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i unutrašnjim poslovima, dok su ključni reformski i evropski zakoni izglasani i uz podršku opozicionog DPS, čime se dodatno zamutila granica između vlasti i opozicije.
,,PONUDE“
Nezvanične tvrdnje pojedinih opozicionih, pozicionih i diplomatskih izvora sugerišu da je Mandić Spajiću, navodno, ponudio manjinsku podršku ZBCG, bez zahtjeva da ta koalicija zadrži svoje ministre, ali uz uslov da Bošnjačka stranka bude isključena iz Vlade. Međutim, izvori iz ZBCG sa kojima je kontaktirala Pobjeda kategorično to demantuju: „Takve ponude nije bilo. ZBCG nije tražila izbacivanje BS iz Vlade, niti se odriče svojih ministara. Razgovarano je o stabilizaciji većine i ravnoteži političkog uticaja“. Ipak, Mandićeva izjava da treba ispitati i preispitati sva partnerstva u koaliciji otvorili su pitanje postojanja Vlade u ovom obliku.
Pored susreta sa liderima ZBCG, premijer je, prema saznanjima Pobjede, imao juče zakazan sastanak i sa čelnicima Demokrata, iako detalji tog razgovora nijesu dospjeli u javnost. Spekulisalo se da je sastanak čak i prekinut, ali nije bilo moguće dobiti potvrdu te informacije.
Vrijedi primijetiti i da je susret Mandića i Kneževića sa Spajićem uslijedio neposredno nakon pomirljivog, takođe istorijski nazvanog, sastanka lidera ZBCG sa Nikom Đeljošajem, suštinskim vođom albanske koalicije, koji je prethodno boravio u Sjedinjenim Američkim Državama i imao sastanak sa uticajnim šefom FBI Kašom Patelom. S obzirom na značaj tog susreta, koji je rijetkima sa prostora bivše Jugoslavije pošao za rukom, teško je zamisliti da je pozicija Đeljošaja u Vladi zaista ugrožena, kako je ranije spekulisano. Ovim sastankom obje strane su trenutno dobile win-win poziciju – učvršćene su pozicije i ZBCG u Vladi.
IGRE PRIJESTOLA
Sagovornici Pobjede tvrde da je centralna tema razgovora sa Đeljošajem bila pokušaj da se proizvede politički efekat i utišaju rastuća nagađanja o mogućnosti da DPS uđe u Vladu. Te spekulacije su dodatno osnažene činjenicom da je Živkovićev DPS, i pored otvorene kritike premijera zbog izbjegavanja premijerskog sata, vjerovatno uz preporuku ambasadora Kvinte, disciplinovano glasao za gotovo sve Vladine prijedloge tokom sedmice: ponašanje koje nije tipično za ,,ljutu“ opoziciju koja prijeti destabilizacijom vlasti. Iako je agilni lider DPS Spajiću javno obećao da će mu ,,napraviti probleme“.
Pojedini izvori tvrde da bi ta opcija bila otvorena u slučaju da se unutar vladajuće koalicije ne prihvate ideje premijera o rezanju Vlade, ali tu ideju Spajić, još nije javno saopštavao.
Koalicija ZBCG je već iskazala nezadovoljstvo zbog izostanka podrške Zakonu o amnestiji (inicijativa DNP). Istovremeno, Bošnjačka stranka je pod pritiskom javnih i političkih spekulacija o svom statusu u vlasti, PES i premijer Spajić zasad ostaju bez jasnog stava o daljim koracima, dok DPS i dalje podržava ključne reformske prijedloge, čime dodatno relativizuje granicu između vlasti i opozicije.
Trenutne okolnosti otvaraju prostor za tri moguća politička scenarija. Jedan je tiha rekonstrukcija, bez većih kadrovskih smjena, ali uz određenu preraspodjelu resora i redefinisanje odnosa unutar većine. Drugi je otvorena rekonstrukcija unutar postojeće većine, koja bi uključivala smjenu neaktivnih ministara i ukidanja znatnog broja potpredsjednika Vlade, uz smjenu određenog broja direktora iz ZBCG, SNP i DCG koji se nijesu proslavili.
Zagovornici ove teze tvrde da je ocjenjivanje ministara i analiza njihovog učinka povod Spajiću da podvuče crtu. Treći mogući ishod je iznuđen u slučaju da ne prođe prvi ili drugi scenario: To bi značilo formiranje Vlade PES, BS i Albanaca uz podršku opozicionih stranaka, uključujući DPS koji bi imao svoje predstavnike u Vladi. Sve bi to naravno aminovali ambasadori Kvinte.
POTEZI
Bez obzira na koji od puteva se odluči premijer, uključujuči i sadašnji status quo svi scenariji nose ozbiljne političke i geopolitičke implikacije.
U kontekstu evropskih integracija, očekivanja Brisela su jasna – potrebna je stabilna, inkluzivna i reformski orijentisana izvršna vlast. Iako se iz vrha Vlade poručuje da su sastanci „tek otvaranje karata“, jasno je da je Crna Gora zakoračila u novu fazu političkog rebalansa.
Sastanci više nijesu tajni, teme više nijesu tabu, a ni savezništva više nijesu sigurna. Da li će sve to dovesti do formiranja nove, stabilnije većine, ili će proizvesti još dublju fragmentaciju političke moći, pokazaće naredne sedmice. Za sada, „istorijski sastanci“ ostaju važna politička prekretnica. Da li će zaista ostati upisan kao trenutak koji je odredio novu fazu crnogorske vlasti ili tek epizoda bez epiloga, ostaje da se vidi.
Izvor: Pobjeda
0 Komentara