Ministarstvo energetike i rudarstva i Privredna komora Crne Gore organizovali su 24. jula okrugli sto u okviru javne rasprave o Nacrtu nacionalnog energetskog i klimatskog plana. Pozdravne riječi predstavnicima kompanija i institucija uputili su predjsednica Privredne komore dr Nina Drakić i ministar energetike i rudarstva mr Admir Šahmanović.

Predsjednica Drakić je izrazila zadovoljstvo što se centralni događaj u okviru javne rasprave o ovom strateškom dokumentu organizuje u crnogorskoj kući privrede. -Osim što je usvajanje ovog dokumenta još jedna od značajnih međunarodnih obaveza koju moramo ispuniti, jako je važno da on predstavlja konsenzus svih zainteresovanih subjekata koji moraju biti uključeni u izradi finalne verzije ovog dokumenta kao ključnog putokaza ka održivoj i sigurnoj budućnosti. Kako se ovaj plan direktno odnosi na ključne sektore poput energetike, industrije, transporta, građevinarstva i turizma, njegov uticaj može biti višestruk i izazovan, u zavisnosti od brzine i načina sprovođenja planiranih mjera - rekla je Drakić.

Ona je posebno ukazala da plan podstiče investicije u hidro, solarnu i vjetroenergiju koje su neophodne Crnoj Gori, te da je jako važno voditi računa o pažljivom sprovođenju mjera na modernizaciji Termoelektrane Pljevlja budući da će to ključno uticati na lokalnu ekonomiju i zaposlenost.  Privredna komora promoviše zelene tehnologije i cirkularnu ekonomiju i uz podršku UNDP-a uradila je Mapu puta koja je predstavljala bazu za izradu Strategije cirkularne tranzicije.

Ministar mr Admir Šahmanović je kazao da je donošenjem ovog strateškog dokumenta, Crna Gora pokazala da je spremna da poveća sopstvenu energetsku nezavisnost, ispuni međunarodne klimatske obaveze, te aktivno doprinese zajedničkoj evropskoj viziji dekarbonizacije. -Naravno, izazova nije bilo malo. Naročito kada govorimo o cilju smanjenja emisija CO₂ od 55% do 2030. godine, koji je za Crnu Goru definisan bez uključivanja LULUCF sektora, čime je Crna Gora dovedena u nepovoljniji položaj u odnosu na zemlje regiona – istakao je on.

Naglasio je da NECP sadrži politike i mjere grupisane u pet dimenzija – od dekarbonizacije i energetske efikasnosti, do inovacija i konkurentnosti. -Jasno je svima da je ovo proces koji ne može voditi samo država. Potrebna nam je saradnja sa investitorima, lokalnim zajednicama, stručnjacima, civilnim sektorom i građanima. Energetska tranzicija se ne dešava „negdje drugo“ – ona se dešava ovdje, i tiče se svih nas – rekoa je ministar Šahmanović i zajključio -Javna rasprava nije formalnost, ovo je prilika da zajedno unaprijedimo dokument koji će oblikovati budućnost našeg energetskog sektora – .

Nacrt nacionalnog energetskog i klimatskog plana prezentovao je prof. dr Zoran Miljanić, konsultant. On je ukazao na ključne izazove i pravce djelovanja koji treba da omoguće održivu i sigurnu energetsku budućnost zemlje. Između ostalog, istakao je da ekspanzija kupaca-proizvođača predstavlja veoma efektan mehanizam za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, uz direktno uključivanje građana i privrede u proces tranzicije. Smatra da je neophodno dodatno podržati razvoj novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, kao i postepeno supstituisati proizvodnju iz termoelektrana. Pored toga, ukazao je na važnost razvoja elektroenergetske mreže kao preduslova za bolju integraciju obnovljivih izvora, povećanje energetske sigurnosti i uspostavljanje funkcionalnog tržišta električne energije. -Put ka klimatski neutralnoj budućnosti nije samo tehničko pitanje, to je duboko društveni i politički proces koji zahtijeva odlučnost, viziju i odgovornost - poručio je on.

Tokom okruglog stola, predstavnik kompanije Ecoenergy Consulting, Danilo Barjaktarević, predstavio je Nacrt strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP). On je istakao da plan uključuje brojne pozitivne mjere koje mogu značajno doprinijeti smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, povećanju udjela obnovljivih izvora energije i unapređenju energetske efikasnosti. Govoreći o izazovima, ukazao je da produženje rada Termoelektrane Pljevlja, uz planiranu ekološku sanaciju, predstavlja prelazno rješenje koje smanjuje emisije zagađujućih materija poput SO₂, NOₓ i PM2.5. Ipak, upozorio je da takvo rješenje i dalje zadržava emisije ugljen-dioksida (CO₂), što zahtijeva strogi monitoring i mjere kontrole kako bi se minimizirali negativni uticaji na životnu sredinu.

Tokom diskusije predstavnici institucija, energetskog sektora, nevladinog sektora i stručne javnosti, među kojima Rudnik uglja, Ekotim, UNDP, NVO Akcija za socijalnu pravdu, UNIPROM, NVO Green home, CEDIS i dr.,  ukazali su na pitanje realnosti zacrtanih ciljeva.

Učesnici su izrazili zabrinutost u vezi sa planiranom godinom izlaska Termoelektrane iz pogona, ocjenjujući da trenutno stanje u energetskom sistemu ne omogućava potpunu zamjenu kapaciteta iz uglja obnovljivim izvorima do tog roka. Ukazano je da stabilno snabdijevanje električnom energijom zahtijeva snažnu baznu proizvodnju, a da se prelazak na OIE mora odvijati postepeno i uz pažljivo planiranje.

Predloženo je da se izradi sveobuhvatna studija koja bi fazno analizirala potrebne korake i resurse za sprovođenje mjera, uključujući i efekte po tržište rada. Takođe je otvoreno pitanje fiskalnih implikacija — koliki će biti ukupni troškovi investicija, kako će se to odraziti na cijenu električne energije i kakav će biti uticaj na budžet.

Ukazano je na potrebu jasnijeg pojašnjenja svih obaveza koje proističu iz ovog dokumenta, posebno kada je u pitanju CBAM, jer na način kako je planirano naša proizvodnja neće biti konkurentna na tržištu EU i potrebno je uzeti u obzir zainteresovanost stranih investitora za ponovno pokretanje primarne proizvodnje aluminijuma.

                                                            (Foto: PKCG)

Predstavnici radnog tima pojasnili su da je odabrani rok kompromis između različitih interesa i da prethodno postavljeni ciljevi nijesu bili utemeljeni na realnim analizama. Naglašeno je da se energetska sigurnost ne gradi isključivo na domaćoj proizvodnji, već i na regionalnoj integraciji. Istakli su da će dalja ekonomska i socijalna razrada biti prioritet u narednim fazama.

Zaključeno je da je neophodna dublja analiza efekata tranzicije, uz uključivanje stručne javnosti, civilnog sektora i građana, kako bi se donijele odgovorne i održive odluke. Naročito je ukazano na potrebu organizacije dodatnog događaja u okviru javne rasprave u opštini Pljevlja budući da  pitanje tranzicije i prestanak rada Termoelektrane tangira nekoliko hiljada zaposlenih u ovom privrednom subjektu i Rudniku uglja. Takođe, istaknuto je da se u planu ne pominje stvaranje novih proizvodnih radnih mjesta što je neophodno ne samo za Pljevlja već i za cijelu Crnu Goru.