Ekonomija

GRUPACIJA PRIREĐIVAČA: OVIM ZAKONOM SE KAŽNJAVA ZAKONITO, A NAGRAĐUJE SIVO TRŽIŠTE

Jul 22, 2025 0 Komentara

(15 riječi)

Grupacija priređivača igara na sreću izražava ozbiljnu zabrinutost zbog sistemskih i suštinskih manjkavosti Predloga Zakona o igrama na sreću, čije se usvajanje očekuje u narednim danima. Kao ključno, ukazujemo da se Predlogom vrši značajna promjena u načinu dodjele prava za obavljanje djelatnosti koja je zakonski prepoznata kao djelatnost od javnog interesa – igara na sreću. Umjesto dosadašnjeg modela koncesije, koji je uspješno funkcionisao dugi niz godina, pa čak i decenija i koji je predstavljao pravno obavezujući odnos između države i priređivača, predloženi zakon ide korak unazad i uvodi model odobrenja kao jednostranog upravnog akta Ministarstva finansija.

Takvo rješenje značajno narušava transparentnost i pravnu sigurnost postupka, jer se ozbiljno utiče na javni aspekt procesa dodjele prava na priređivanje igara na sreću koji se uklanja iz okvira javnog tendera i javnog nadmetanja i podređuje administrativnoj diskreciji državnog organa, saopšteno je iz PKCG.

Koncesioni model, kroz ugovor sa jasno definisanim pravima i obavezama, omogućavao je  dugoročnu stabilnost i predvidivost poslovanja, čime se obezbjeđivala investiciona sigurnost i kontinuitet u razvoju sektora.

Nasuprot tome, model odobrenja ostavlja priređivače u izuzetno nepovoljnom položaju, izloženom arbitrarnim odlukama državnog organa, s obzirom da država zadržava pravo da to odobrenje ukine, izmijeni ili povuče bez prethodnog dogovora ili ugovorne zaštite. Time se briše garancija kontinuiteta poslovanja i ugrožava osnov investicione logike u sektoru. U kontekstu prethodno navedenog, posebno zabrinjava činjenica da je u članu 86 predloženo čak 50 različitih razloga za oduzimanje odobrenja, što u praksi otvara prostor za arbitrarnu i selektivnu primjenu zakona. Ovakvo rješenje unosi ozbiljnu pravnu nesigurnost i dodatno obeshrabruje odgovorno poslovanje kao i potencijalna značajna ulaganja u ovu oblast.

Priređivač koji posluje u skladu sa propisima mora imati jasno predvidive uslove pod kojima može izgubiti pravo na rad, a ne da svakodnevno strahuje od gubitka odobrenja zbog bilo kog od brojnih razloga gdje se ne pravi razlika između težih i lakših prekršaja već se izjednačavaju tehnički propusti sa teškim povredama čime se narušava načelo srazmjernosti sankcije u odnosu na učinjeni prekršaj.

Dodatno, zabrinjava činjenica da predstavnicima Grupacije priređivača igara na sreću nije bilo omogućeno da prisustvuju posljednjoj sjednici Zakonodavnog odbora, iako se na njoj razmatrala ustavnost pojedinih odredbi, konkretno člana 106 Predloga zakona, kojim se propisuje da već zaključenim ugovorima i stečenim pravima priređivača prestaje važenje u roku od 270 dana od dana stupanja zakona na snagu.

Takva norma ima povratno dejstvo (retroaktivno djelovanje), jer utiče na pravne odnose koji su nastali, zaključeni i proizveli pravna dejstva na osnovu važećih propisa u trenutku njihovog nastanka. Ustav Crne Gore jasno propisuje da zakoni i drugi propisi ne mogu imati povratno dejstvo, osim ako je to u korist građana ili pravnih subjekata (član 147 Ustava Crne Gore). U ovom slučaju, retroaktivna primjena norme ide na štetu priređivača, čime se krše principi pravne sigurnosti, legitimnih očekivanja i zaštite stečenih prava. Ovakvo rješenje direktno ugrožava dugoročno planiranje poslovanja, stabilnost postojećih investicija i povjerenje u pravni sistem, jer se stiče utisak da zakonodavac bez pravne osnove i izvan ustavnih okvira interveniše u već formirane obligacione odnose.

Posebno naglašavamo da bi prihvatanje ovakvih zakonskih izmjena i na ovakav  način, definitivno značilo manju zaštitu javnog interesa nego što je to slučaj u postojećim pozitivnim propisiama.