“Projekt “Razumjeti zemlju: INTERSTICIJUM” autora Ivana Šukovića, Dejana Todorovića i Emira Šehanovića, Crna Gora otvara vrata inovativnom pristupu u kreativnom tumačenju nacionalnih resursa u čijem je središtu tlo naše zemlje i međa koja je, ne samo prostorni i kulturni fenomen Crne Gore već i kompleksan simbol časti, identiteta i društvenog poretka Crne Gore, već i kompleksan simbol časti, identiteta i društvenog poretka na otvorenom, kroz arhitekturu i laboratoriju se postavlja fenomen u otvorenom prostoru. se kao granični prostor između umjetnosti i nauke Kroz analizu mikroorganizama sa crnogorskog prostora i tradicionalnih načina gradnje, autorski tim osvjetljava kako priroda može oblikovati održivu budućnost arhitekture”- saopštila je Mirjana Đurišić, generalni direktor Direktorata glavnog državnog arhitekte u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i komesarke izložbe Crne Gore uoči predstojećeg 19. Bijenala arhitekture.

Ona je kazala da je kao komesarka izložbe veoma zadovoljna što je Crna Gora ovim projektom iskoračila iz okvira dosadašnjeg predstavljanja naše zemlje na sličnim manifestacijama i pokazala da stoji u ravni sa najaktuelnijim trendovima razvoja ukupnog arhitektonskog diskursa.

„U cilju veće vidljivosti i posjećenosti našeg paviljona u Veneciji, ove godine napravljen je značajan iskorak u odabiru prostora u Veneciji, ArteNova Campo San Lorenzo, koji je sada bolje lociran i sa većim prostornim kapacitetima za organizovanje kvalitetne prezentacije Crne Gore“, istakla je Đurišićeva.

„Projekat predstavlja inovativnu fuziju nauke, umjetnosti, arhitekture i prirodnih procesa. Tokom šestomjesečnog trajanja Bijenala arhitekture, u paviljonu Crne Gore radiće laboratorija u kojoj će posjetiti imati priliku da urone u svijet razvoja mikroprocesa bakterija izolovanih iz uzoraka tla sakupljenih po cijeloj Crnoj Gori (Durmitor, Skadarsko jezero, Bukumirsko jezero, Bukumirsko procesno jezero se instalira u polikarbonatnoj laboratoriji i dr). u paviljonu“, kazala je kustoskinja izložbe, Milijana Zeković.

Ona je objasnila da njihovi proizvodi – BIO pigmenti i zanimljive prostorne konstelacije nastale razvojem ovih kultura, direktna su zamjena za opsne komponente zasnovane na petrohemijskim procesima i teškim metalima, koje danas koristimo, i predstavljaju održiva rješenja u poljima ekologije, arhitekture i konstrukterstva. Partner u ovom istraživanju je Institut za molekularnu genetiku i genetski inženjering Univerziteta u Beogradu, pionir u razvoju ovih tema u regionu.

„Ulaskom u pukotine drevne suvomeđe, otvaramo vrata žive prirodne laboratorije u kojoj autohtone bakterije iz crnogorske zemlje grade, reaguju i stvaraju, nudeći neistražene alate za arhitekturu. Među ne posmatramo kao kraj i ograničenje, već kao granični prostor, mjesto dijaloga, kreativnost i ocijenjen potencijala, gdje se kako bi se stvorila tradicija i inteligentna budućnost”, Zemaljska tradicija i inteligentna budućnost.

Ivan Šuković, vođa autorskog tima, kazao je da projekat istražuje mikrobiološke procese u crnogorskom zemljištu i njihov potencijal u arhitekturi. Kroz uzgoj bakterijskih kultura u kontrolisanim uslovima nastaju forme koje brišu granicu između prirode i građenog prostora. Granica se ne tumači kao fiksna linija, već kao dinamična zona u kojoj se nauka i umjetnost prožimaju. Zemlja ovdje „progovara“ kroz crtež, zvuk, poeziju i naučnu analizu, otvarajući nove načine njenog razumijevanja, kazao je Šuković.

On je pojasnio da se arhitektura u ovom kontekstu posmatra kao živa, promjenljiva i sposobna da raste zajedno s prirodom. „Podnaslov Intersticijum ukazuje na nevidljive sile i prelazne prostore koji oblikuju našu percepciju. Kroz spoj umjetnosti i nauke, projekat poziva na razmišljanje o ekološkim i filozofskim temama, te o ulozi čovjeka u ciklusima uništavanja i stvaranja“, zaključio je Šuković.

Organizator izložbe je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine – Direktorat glavnog državnog arhitekte, uz podršku Vlade Crne Gore.

Ovogodišnje Venecijansko bijenale arhitekture, jedno od najvažnijih svjetskih događanja u oblasti savremene arhitekture, biće održano od 10. maja do 23. novembra, pod kustoskim vođstvom proslavljenog arhitekte i inovatora, Carla Rattija.

Pod krovnom temom „Inteligencija. Prirodna. Vještačka. Kolektivna“, bijenale će istražiti kako različite vrste inteligencije – od onih koje nalazimo u prirodi, preko tehnologije i vještačke inteligencije, do one koju razvijamo zajedno kao društvo – utiču na to kako gradimo i zamišljamo prostore u kojima živimo.

Kroz raznolike izložbe, instalacije i paviljone iz cijelog svijeta, biće postavljena i ključna pitanja: Kako arhitektura može odgovoriti na klimatske promjene? Kako oblikujemo gradove koji su istovremeno pametni i pravedni? I kako možemo koristiti nove tehnologije za stvaranje održivih gradova budućnosti?

“Da bi se suočila sa gorućim svijetom, arhitektura mora da iskoristi svu inteligenciju oko nas” kazao je prilikom imenovanja Ratti.