Tragedija koja je po drugi put za dvije ipo godine pogodila Cetinje i cijelu Crnu Goru, kada je ubijeno 23-oje ljudi, među kojima i četvoro đece izgleda nije zabrinula vlast niti je natjerala da po tom pitanju bilo što preduzme.
Ostala je nijema i na zaključke Skupštine Prijestonice od 10. januara ove godine kojima se bez odlaganja zahtijevalo podnošenje ostavki ili smjena kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora. Vlast, na čelu sa premijerom na to se ni osvrnula nije.
Crnogorsko društvo je svjedok jednog bezumnog ponašanja koje doživljavaju prvo žrtve na Cetinju, a onda Cetinje kao prijestonica i Crna Gora kao država, jer nije samo Crna Gora izgubila svoje građane, već i Crna Gora, a među njima nažalost i četvoro đece, kazala je Svetlana Pajović Musić, građanska aktivistkinja i predsjednica Centra za građanska prava, gostujući u emisiji Tamo i natrag A plus televizije. Ono što je možda pokazatelj njihove nezainteresovanosti, jednog neljudskog odnosa, jeste sama činjenica da se ljudi iz bezbjednosnog sektora nijesu pojavili na komemoraciji. Ni sam premijer Spajić. Nijesu ni izjavili saučešće, a za premijera Spajića, kazala je, zna pouzdano da to nije uradio.
Prijestonica Cetinje je 10. januara donijela zaključke i dala je devet  usvojenih zahtjeva sa rokovima za odgovore. Osam zahtjeva imali su rokove od 30 do 60 dana, a deveti zahtjev, koji se tiče video nadzora, imao je rok od 180 dana. Ono što je zabrinjavajuće  je da prijestonica nije dobila nikakav odgovor. To je jedan takav ignorantski odnos crnogorske vlasti, Vlade prema zaključcima prijestonice Cetinje, je sraman.
To je zato što se ponašaju kao da se ništa ne dešava, objašnjava Musić-Pajović. Oni se prave gluvi, slijepi i mrtvi što se tiće Cetinja i odgovora na ta pitanja. Međutim, ne shvataju da je ovo jedan veliki bezbjednosni problem za čitavo društvo jer njihovim nečinjenjem ohrabruju se ovakvi zločini a država pokazuje da nema nikakvu moć u svojim rukama, osim da progoni političke neistomišljenike i da ono zašto ih plaćamo, zašto ih plaćaju crnogorski građani, a to je da štite zakone i Ustav ove države i da polažu račune građanima, oni to ne rade. Nažalost, premijer Spajić i čelni ljudo bezbjednosnog sektora, od kojih se tražila smjena, a to su Šaranović, Bečić i Šćepanović, su se oglušili, kao i na zahtjeve studenata.
Oglušuju  se evo već tri mjeseca na blokade koje Cetinjani organizuju svaki dan. Već tri mjeseca Cetinjani svakodnevno blokiraju na Kruševom ždrijelu put od 17.30 do 18.30 sati u nadi da će skrenuti pažnju na ovaj  problem u pokušaju da podignu svijest odgovornih.

Na pitanje je li to to uzaludna rabota,  Musić-Pajović je odgovorila da jeste potpuno uzaludna i pośetila da jedini u Skupštini Prijestonice koji  nijesu glasali za zaključke su bili odbornici Demokrata.
Tačnije,  za onaj jedan zaključak kojim se traži smjena Bečića, Šaranovića i Šćepanovića. Nije me to začudilo, objašnjava aktivistkinja, ali je problem što se navikavamo i postavljaju se nekakve granice prihvatljivog ponašanja. To nije prihvatljivo i nije moalno da se zatvaraju oči bilo ko da je u pitanju. Posebno kada se radi o ovakvim stvarima, kad nam đeca ginu, i dok su njihove fotelje njima svetilišta, a ulice nam gubilišta, mi moramo da istrajemo i da radikalizujemo proteste do onog momenta dok se neko ne odvaži da radi ono zašto je plaćen.

Na pitanje zašto Cetinjani u većem broju ne izlaze na blokadama, Musić-Pajović je odgovorila da je to pitanje vrlo problematično, podśećajući da je grupa građana Cetinja poslala zahtjev Skupštini Prijestonice i pozvala 33 odbornika, koliko ih je u Skupštini,  da im se pridruže i budu fizički prisutni na blokadama na protestima koji će se održati 20. aprila. Nažalost svjedoci smo spletkarenja, raznih političkih igara, čaršijskih priča da se ljudima plaća da tamo dođu, što je stvarno degutantno. Neka dođu i neka se sami uvjere da li je to tako. Neka dođu i neka urade jedno dobro dijelo. Neka upišu sebi jedan sevap da su nešto dobro učinili. Bilo je odbornika koji su dolazili. Normalno je da se pojave jer su oni birani od građana, da budu tu, da stanu i insistiraju na ovim porukama i zahtjevima. Ono što je svima zasmetalo je nedavni dolazak na Cetinje premijera kod gradonačelnika Prijestonice. Pričali su o žičari i nekim ekonomskim temama. Neumjesno je da premijer dođe na Cetinje a da se ne pokloni sjenama nevinih žrtava. I da priča o nekoj žičari, što je rekla gospođa Vesna Pejović u javnom pismu upućenom Skupštini Prijestonice, kojom se nikada neće provozati ta 23 izgubljena života cetinjska.

Musić-Pajović smatra da bi gradonačelnik Prijestonice trebao da pokaže stamenost i da nikakvi projekti na Cetinju ne mogu da prođu dok Cetinje ne dobije odgovore koje zaslužuje.
Ona je, između ostalog kazala da danas u Crnoj Gori živimo javni fašizam i da ovo sebi ne bi smjelo da dozvoli sebi građansko društvo, pośećajući na slučaj jednog mladića iz Bijelog Polja, Kerima Ljucu, koji već tri puta aplicira na policijsku akademiju i ne može da prođe bezbjednosne  provjere, a otac mu je policajac. Kazala je da je to ponukalo na nešto što je slušala ranije , da u bezbjednosnom sistemu Crne Gore, do 2020. godine u specijalnim jedinicama, takozvanom SAJU tadašnjem, nije mogao da uđe i bude pripadnik niko ko nije bio pravoslavac. Vjerovali ili ne. Ni jednog Bošnjaka, Muslimana crnogorskog, Albanca…

Ove i teme vezane za dnevnu politiku, dvojno državljanstvo, vjeru, izbore u Nikšiću, uvođenje vjeronauke u školama, rasprodaju crnogorske teritorije, poslušajte u emisiji koja je postavljena ispod teksta.