Jačanje otpornosti države, društva i pojedinca bi trebalo da bude u stalnom fokusu države i društva koje vodi računa i brine o svojoj egzistenciji, naravno bez histerije stvaranja straha od rata
Boro Vučinić
Crna Gora je 2006. godine vratila, poslije skoro 100 godina, nepravedno izgubljenu svoju vjekovnu državnost, što je svakako najznačajniji datum njene novije istorije. Nakon toga je poslije 11 godina uključila svoju odbranu u kolektivni sistem bezbjednosti. Članstvom u NATO naša zemlja je u tom trenutku dobila najbolje moguće garancije očuvanja državnog suvereniteta od strane i dalje najmoćnije alijanse u ljudskoj istoriji do sada.
Svjesni onoga što se događalo u ne tako davnoj prošlosti, upravo ovo vrijeme zahtijeva primjenu pozitivnih iskustva i starih dobrih praksi
Podsjetiću ovom prilikom na funkcionisanje sistema odbrane u nekom ranijem periodu kada je Crna Gora bila integrisana u jugoslovensku zajednicu, gdje su postojala jako dobra sistemska rješenja, koja su mlade ljude obrazovno uvodila u vojno-odbrambenu teoriju i praksu, već od srednje škole, pa kasnije fakulteta kroz nastavni program predvojničke obuke i opštenarodne odbrane i društvene samozaštite.
Smatram da bi prije nego bi se eventualno donijela odluka o uvođenju redovne vojne obaveze trebalo sagledati da se možda neke od ovih starih praksi i pozitivnih iskustava ponovo inkorporiraju u obrazovni sistem.
Podsjećanja radi, tada se učilo o opštenarodnoj odbrani kroz organizovanje građana u sistem društvene samozaštite i teritorijalne odbrane, što je pored redovne armije bio drugi stub na kojem je počivala odbrana zemlje. To je u suštini bio najširi oblik pripreme i organizovanja radnih ljudi i građana za potencijalni oružani sukob. Dobru praksu i rješenja iz tog perioda svakako da bi trebalo sagledati i možda u nekom inoviranom obliku i prilagođenu sadašnjim okolnostima razmotriti da eventualno ponovo nađe mjesto u osposobljavanju mladih za slučaj potrebe odbrane zemlje.
U tom pogledu valja se podsjetiti da su i neke sportske organizacije kao što su streljačkii borilački sportovi imali značajnu ulogu u sveukupnom sistemu opštenarodne odbrane i bili podržavani od strane državnih organa iz oblasti odbrane i bezbjednosti. Sistem odbrane započinje u samoj bazi i to već u mjesnoj zajednici i lokalnoj samoupravi kroz razne zajedničke vidove aktivnosti kojima se podiže odbrambena sposobnost društva.
Dakle, ne samo da se ponovo počelo razmišljati o uvođenju obaveznog služenja vojnog roka u našem susjedstvu, pa i kod naših saveznika Hrvata, a posebno kod Slovenaca, čiji ugledni analitičari već javno debatiraju o vraćanju u sistem odbrane pomenute nekadašnje dobre prakse. Upravo je koncept opšte narodne odbrane i društvene samozaštite, kao i republičke teritorijalne odbrane pomogao Slovencima 1991. godine u sukobu koji nije dugo trajao sa Jugoslavenskom narodnom armijom.
Podsjetiću one koji duže pamte na poznate parole iz tog perioda “Ništa nas ne smije iznenaditi” i “Radimo kao da će 100 godina biti mir, a spremajmo se kao da će sjutra biti rat”. Da to nije bilo bezrazložno nametnuto od strane tadašnjeg državnog i partijskog vođstva, najbolje smo se uvjerili devedesetih godina, tokom ratova na prostoru bivše zajedničke države.
Tome, nažalost, svjedočimo i danas kada svakodnevno gledamo što se događa sa stradanjem ukrajinskog naroda i svakodnevnim masakrima stanovništva u pojasu Gaze, malo znajući za slične krvave brutalnosti koje se istovremeno događaju u Africi i Aziji.
Nigdje u svijetu nema apsolutne bezbjednosti, niti apsolutne otpornosti, a nažalost, nema ni vječitog mira. To bar nama sa Zapadnog Balkana mora biti jasno
Nakon ratova iz devedesetih pa sve do agresije Rusije na Ukrajinu živjeli smo u ubjeđenju da će mir biti vječit i da se rat više nikada ne može ponovo dogoditi na tlu Evrope, posebno ne klasičan konvencionalni sukob. Zaboravili smo da su Rusi u tadašnjem Sovjetskom Savezu, u savezništvu sa ostalim članicama Varšavskog pakta, koje je Moskva držala na okupu silom, 1956. napali Mađarsku, a 1968. godine izvršili invaziju na tadašnju Čehoslovačku, zbog želje ovih zemalja da krenu putem demokratije i pobjegnu od komunizma.
Bilans tih tenkovskih operacija je bio više stotina ubijenih i ranjenih i preko trista hiljada raseljenih lica. To je bila još jedna spoznaja da su Rusi, odnosno tada Sovjeti, zajedno sa svojim saveznicima, bili spremni da silom okupiraju SFRJ. Od tada je i počela bojazan da Sovjetski Savez može napasti Jugoslaviju. To se ipak nije dogodilo. U međuvremenu je Tito stvorio savezništvosa Grčkom i Turskom, koje su postale članice NATO-a 1952. godine.
Sa ove vremenske distance zaboravlja se da je tadašnja Jugoslavija bila ozbiljan kandidat za članstvo u NATO. Odluka je ipak bila da se stvori treći blok, tzv. nesvrstanih, gdje su se ujedinile uglavnom novoformirane bivše kolonijalne države. Jugoslavija je u ekonomskom smislu imala značajne benefite od članstva u Pokretu nesvrstanih. U bezbjednosnom ne mnogo, što se najbolje vidjelo kroz njen krvavi raspad.
Da je kojim slučajem polovinom prošlog vijeka imala snage da napravi taj odlučujući korak ka članstvu u NATO, njen kraj sigurno ne bi bio ovako tragičan, ako bi se uopšte i desio. Svjesni onoga što se događalo u ne tako davnoj prošlosti, upravo ovo vrijeme zahtijeva primjenu pozitivnih iskustva i starih dobrih praksi, prilagođenih današnjim potrebama podizanja odbrambenih sposobnosti i patriotske svijesti mladih u Crnoj Gori. Jačanje otpornosti države, društva i pojedinca bi trebalo da bude u stalnom fokusu države i društva koje vodi računa i brine o svojoj egzistenciji, naravno bez histerije stvaranja straha od rata.
Regija Zapadnog Balkana je, kao što znamo, nesigurno evropsko područje, zato i EU želi da ga sada (ali ne i do sada) što prije vdi u svom integracionom okviru. Društvo danas u Crnoj Gori kao članici NATO i možda ubrzo EU čini se da ima kontinuitet navike još iz perioda SFRJ, kada se tadašnja naša federalna republika nalazila na jaslima Fonda za nerazvijena područja, pa i danas pogrešno baštini osjećaj da će o njenoj sigurnosti i egzistenciji brinuti Alijansa i Unija.
Bezbjednost i održavanje mira nijesu jeftini, ali to ne znači da trebamo kupovati skupe brodove…, već da moramo ispuniti obećanja koja smo sami dali, kao što su izdvajanja za odbranu u obećanom procentu BDP i to, prije svega zbog nas samih. Naravno da ovo trebamo raditi zajedno sa našim evropskim saveznicima i partnerima, jer glavni izazov u godinama koje su pred nama biće uspostavljanje zadovoljavajućeg nivoa odbrambenih sposobnosti, i otpornosti. Crna Gora nije i neće biti agresor, a da li može biti žrtva agresije, to joj ne može niko garantovati.
Nigdje u svijetu nema apsolutne bezbjednosti, niti apsolutne otpornosti, a nažalost, nema ni vječitog mira. To bar nama sa Zapadnog Balkana mora biti jasno. Stoga, navedena pozitivna iskustva koja su kao dobra praksa postojala u prethodnoj velikoj zajedničkoj državi, ali i u nekim drugim evropskim zemljama valjalo bi, danas više nego ikad do sada, ozbiljno sagledati.
(Autor je bivši ministar odbrane Crne Gore Boro Vučinić)
can you buy cheap clomiphene without rx can you buy cheap clomid without a prescription cost generic clomid for sale clomiphene or serophene for men how to get generic clomiphene pill can i get cheap clomiphene no prescription where buy generic clomiphene without prescription
O Crnogorci!
O Crnogorci!
Tako vi svega što vi je najmilije
Tako vi ovoga i onoga svijeta
Tako vi duše i obraza
Tako vi jučerašnjice i sjutrašnjice
Tako vi dana današnjega.
Tako vi vaše djece
Tako vi neba i mora na njinim rukama
Tako vi dana na njinome licu
Tako vi sunca u njinome glasu.
Ne budite tudja metla i lopata
Ne lizite tudje šake
Ne obijajte tudje pragove
Ne dajte se varati
Ne dajte se kupovati
Ne budite tudja sreća
Vrćite se sebi i svome.
Tako vi ljeba i vode
Tako se lako sa dušom rastajali
Tako vi zemlje u koju ćete.
Ne rezite jedan na drugoga
Ne pijte krv jedan drugome
Ne kopajte jamu jedan drugom
Ne radite za svoju pogibiju.
E vi sve ponesoše
E vi mozak popiše
E vi strv poginu
E ve iskopaše iz amina
Da vi nema ni imena ni pomena.
Pod svoje nebo
Na okup oko svojega sunca.
O Crnogorci!
O Crnogorci!
12 Komentara
0ervn Postavljeno 28-06-2025 18:31:39
buy coumadin for sale - anticoagulant hyzaar medication
Odgovori ⇾wux13 Postavljeno 27-06-2025 08:58:52
buy esomeprazole pills - anexa mate order nexium 20mg without prescription
Odgovori ⇾vv60z Postavljeno 25-06-2025 16:26:20
buy augmentin generic - atbioinfo ampicillin order online
Odgovori ⇾lqoks Postavljeno 23-06-2025 19:04:55
zithromax oral - buy azithromycin paypal bystolic us
Odgovori ⇾crreb Postavljeno 21-06-2025 16:04:43
buy amoxicillin sale - buy combivent for sale ipratropium 100 mcg pill
Odgovori ⇾iqwzy Postavljeno 18-06-2025 18:46:27
order inderal 20mg sale - buy clopidogrel generic methotrexate sale
Odgovori ⇾alnk7 Postavljeno 16-06-2025 15:21:17
buy motilium 10mg generic - sumycin generic cyclobenzaprine price
Odgovori ⇾2es4v Postavljeno 14-06-2025 16:02:34
buy rybelsus 14 mg pills - buy periactin 4 mg purchase cyproheptadine without prescription
Odgovori ⇾3fy1u Postavljeno 13-06-2025 03:59:45
order zithromax 250mg online cheap - where to buy metronidazole without a prescription buy generic flagyl 200mg
Odgovori ⇾metronidazole usa Postavljeno 11-06-2025 08:50:43
More posts like this would persuade the online time more useful.
Odgovori ⇾cheapest generic cialis canada Postavljeno 09-06-2025 14:36:42
I’ll certainly return to skim more.
Odgovori ⇾n4wzr Postavljeno 08-06-2025 08:01:35
can you buy cheap clomiphene without rx can you buy cheap clomid without a prescription cost generic clomid for sale clomiphene or serophene for men how to get generic clomiphene pill can i get cheap clomiphene no prescription where buy generic clomiphene without prescription
Odgovori ⇾