Skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport će, kako je ranije najavljeno, na današnjoj sjednici razmatrati peticiju kojom se traži uvođenje vjeronauke, kao izbornog predmeta, u osnovne i srednje škole. Programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO) Petar Đukanović za CdM kaže da ne bi bilo iznenađenje niti prvi put da javni interes u Odboru zgaze sitne partijske kalkulacije i želja da se udovolji crkvi, a posebno imajući u vidu koliko je vladajuća većina slaba u odnosu na crkvu. Organizacije civilnog društva protive se inicijativi za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem Crne Gore. Smatraju da je takav prijedlog suprotan principima sekularnosti, temeljnim ustavnim vrijednostima i najboljim interesima djece i mladih. Ranije je CdM-u iz iz Ministarstva prosvjete, nauke i obrazovanja na čijem čelu je Anđela Jakšić Stojanović, saopšteno da nema potrebe da se vjeronauka uvodi u škole, jer je izučavanje religije već dovoljno zastupljeno u crnogorskom obrazovnom sistemu.

Sjednica je zakazana sa 11 časova a jedna od tačaka dnevnog reda je razmatranje e-Peticije kojom se traži uvođenje vjeronauke, kao izbornog predmeta, u osnovne i srednje škole.

Inicijator peticije je Teodor Milanko. Peticija je pokrenuta 11. marta, već 19. marta je imala dovoljan broj potpisa.

Đukanović: Proces desekularizacije uveliko u toku

“Peticija kojom se traži uvođenje vjeronauke kao izbornog predmeta u osnovne i srednje škole u Crnoj Gori suprotna je pravnim, pedagoškim i demokratskim principima obrazovnog sistema Crne Gore. Dodatno, to nije samo pitanje koje se odnosi na prosvjetu, jer nosi ideološku i vrijednosnu dimenziju koja je ozbiljna prijetnja sekularnosti društva”, kazao je za CdM Petar Đukanović, programski direktor Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Prema njegovim riječima naš zakonodavni okvir jasno definiše da je država Crna Gora sekularna, što znači da su vjerske zajednice odvojene od države, a samim tim i od formalnog obrazovnog sistema.

“Uvođenje vjeronauke u ustavnove javnog obrazovanja, kao oblika vjerske pouke, direktno bi kršilo principe sekularnosti utvrđene Ustavom Crne Gore, Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju, kao i Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Ovaj posljednji zakon izričito propisuje da se vjeronauka kao vjerska pouka može organizovati isključivo u vjerskim školama na čije osnivanje sve vjerske zajednice imaju zakonsko pravo”, istakao je Đukanović.

Vjeronauka, kako kaže, ne bi doprinijela razvoju znanja i kritičkog mišljenju koji su nam nasušno potrebni za demokratsku konsolidaciju i razvoj društva.

No, naglašava Đukanović, otvorila bi prostor za indoktrinaciju, podjele među učenicima i jačanje uticaja vjerskih institucija u sistemu koji mora biti neutralan, naučan i inkluzivan za svu djecu, bez obzira na njihova uvjerenja ili druge različitosti.

“Zabrinjavajuće je što će se ova peticija prioritetno razmatrati na Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, iako još nije ni završeno prikupljanje potpisa podrške. U poređenju s drugim peticijama koje su ignorisane ili razmatrane sa velikim zakašnjenjem, ova brzina pokazuje politički pristrasan i selektivan pristup”, primjećuje Đukanović.

Sagovornik CdM-a je jasan da nema objektivno utemeljenih razloga za podršku peticiji u odnosu na unaprjeđenje kvaliteta obrazovnog sistema i društvene kohezije.

“Na drugoj strani, ne bi bilo iznenađenje niti prvi put da javni interes u Odboru zgaze sitne partijske kalkulacije i želja da se udovolji crkvi, a posebno imajući u vidu koliko je vladajuća većina slaba u odnosu na crkvu. Uostalom, neki članovi vladajućih partija iz Odbora već javno afirmišu peticiju. Sekularnost obrazovanja se narušava i kroz zakonski sporno finansiranje vjerskih škola iz državnog budžeta, što pokazuje da je proces desekularizacije uveliko u toku, često tiho i bez javne rasprave, a bez svijesti donosilaca odluka koliko je to sve štetno za državu Crnu Goru”, zaključio je Đukanović u izjavi za CdM.

Obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja, a ne podjela i segregacije po vjerskoj osnovi

“Obrazovno-vaspitni sistem mora ostati mjesto gdje se djeca ne razdvajaju ni po jednom osnovu, već zajednički uče, rastu i razvijaju vještine zajedničkog života u demokratskom društvu, koje je etnički, kulturno i religijski raznoliko”, navodi se u jučerašnjem saopštenju koje potpisuju 90 nevladinih organizacija i građanski aktivisti i aktivistkinje.

Smatraju da obrazovni sistem mora ostati prostor zajedništva, učenja i razvoja, a ne podjela i segregacije po vjerskoj osnovi.

Vjerska nastava je izričito zabranjena u javnim obrazovnim ustanovama u Crnoj Gori (čl. 5 Opšti Zakon o obrazovanju i vaspitanju), a inicijativom se sada traži ukidanje te zabrane i uvođenje vjeronauke u osnovne i srednje škole.

<<

“Nauke saznanja stiču kroz naučna istraživanja, koja podstiču sumnju i konstantnu doradu, i koja su otvorena za intervencije i bolje dokaze. Vjerska učenja, suprotno tome, zasnivaju se na dogmi, nepobitna su, ne dozvoljavaju sumnju i insistiraju na vjeri. Smatramo da je u jednom cjelovitom sistemu obrazovanja djece nedopustivo imati cjeline zasnovane na pristupima koji su međusobno suprotstavljeni”, piše u saopštenju 90 nevladinih organizacija i građanski aktivisti i aktivistkinje.

Naglašavaju da je mnogo korisnije za djecu i mlade građansko vaspitanje i obrazovanje, koje uključuje kritičko mišljenje, etiku, medijsku pismenost, inkluziju i vještinu nenasilne komunikacije. Tim sadržajima treba kroz reformu obogatiti nastavne programe, umjesto vjerskih dogmi.

Posebno, kažu, zabrinjava činjenica da je Skupština Crne Gore ovoj inicijativi dala status prioriteta, uprkos negativnim stavovima stručne javnosti, dijela institucija i organizacija civilnog društva, kao i činjenici da za njeno razmatranje ne postoji ni stručna ni društvena opravdanost.

“Peticija za uvođenje vjeronauke u škole, koja je pokrenuta 11. marta ove godine, već 19. marta je imala dovoljan broj potpisa. Skupština je zakazala sjednicu nadležnog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport već za 16. april, čime je oborila svoj rekord za ažurno postupanje kada je riječ o pristiglim peticijama i napravila svojevrsni presedan, budući da su odlučili da razmatraju otvorenu peticiju za koju se još uvijek prikupljaju potpisi prije isteka roka, koji je prema sajtu E-peticije Skupštine Crne Gore 10. maj 2025. godine”, upozorili su.

Za porodice koje žele vjersko obrazovanje za svoju djecu, vjerske zajednice već organizuju vjersku nastavu u svojim objektima.

“Ako je vjera nije nauka”

Stariji pamte riječi jednog od najvećić glumaca SFRJ Steva Žigona koji je kazao: “Ako je vjera nije nauka. A suština nauke je sumnja. A suprotnost vjere je sumnja. Nauka napreduje samo zato što sumnja čak i u ono što je već postigla. A vjera od vas traži da vjerujete na riječ”.

On je govorio da je religija izašla iz ljudskog straha iz neznanja.

“Ljudi su se plašili groma i raznih zvjeri i stvarali su razne bogove da bi se odbranili. Religija je zasnovana prvo na strahu a poslije na prijetnji, samim tim što je Vatikan najbogatija zemlja na svijetu. Samim tim ona negira sve što propovijeda. Kako to da su svetkovine u Vatikanu pune zlata. Nije istina da je samo srednji vijek, i do dana današnjeg svi ratovi su bili vjerski ratovi. Vi ste u ime svoga boga pobili Inke, Indijance, Maje, pokrali zlato… Crkva je nešto drugo od onoga što je bog. Meni je veoma bliska misao o bogu, ali je crkva najdalje od boga”, smatrao je Žigon.

NSD ranije predlagao da se vjeronauka uvede u škole

Iz Nove srpske demokratije Andrije Mandića, koji je sada predsjednik Skupštine Crne Gore, su se prije nekoliko godina  zalagali za fakultativno uvođenje, da bi oni koji žele da izučavaju vjeronauku dobili priliku za to.

Predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport je Nikola Rovčanin (Demokrate), zamjenica predsjednika je Aleksandra Vuković Kuč (DPS), a članovi Branka Marković (PES), Uglješa Urošević (PES), Vladimir Bakrač (PES), Vaso Obradović (NSD), Zoja Bojanić Lalović (DPS), Aleksandra Despotović (DPS), Branislav Nenezić (SD), Adrijan Vuksanović (HGI), Radinka Ćinćur (nezavisna poslanica), Dragan Bojović (DNP), Milica Rondović (NSD).

Aleksandra Obradović