Održan panel ,,Gdje su granice igre?: Odgovornost pri igranju igara na sreću i prevencija maloljetničkog kockanja"
Edukacija i odgovorno priređivanje - ključ borbe protiv maloljetničkog kockanja

U vremenu kada su igre na sreću sve prisutnije u svakodnevnom
životu, ključno pitanje koje se nameće jeste – gdje su granice igre? Upravo toj
temi posvećen je panel koji je danas održan u Podgorici. Panel „Gdje su granice
igre?: Odgovornost pri igranju igara na sreću i prevencija maloljetničkog
kockanja“ okupio je predstavnike institucija, industrije i civilnog sektora, s
ciljem da se iz različitih uglova sagleda odgovornost u priređivanju i
učestvovanju u igrama na sreću, da se otvori prostor za ozbiljan dijalog o
prevenciji maloljetničkog kockanja, ali i da se ukaže na potrebu odlučne borbe
protiv rastućeg crnog tržišta, koje dodatno komplikuje ovu društvenu pojavu.
V.d. direktora Uprave za igre na sreću, Spasoje Papić,
ukazao je da edukacija, informisanje i međusektorska saradnja moraju biti
prioritet u borbi protiv sve izraženije zavisnosti mladih od klađenja.
On je istakao da iako imaju ograničene nadležnosti u ovom domenu, planiraju da tokom ove godine realizuje edukativne aktivnosti u saradnji s institucijama i civilnim sektorom.
- Fokus će biti na promociji odgovornog igranja,
informisanju mladih i njihovih porodica, te podizanju svijesti o štetnim
posljedicama kockanja. Kampanja će obuhvatiti medije, društvene mreže,
radionice i javne tribine, a biće usklađena sa Akcionim planom za prevenciju
kockanja među mladima. Pored toga, posebna pažnja biće usmjerena na zakonske
kontrole u vezi blizine kladionica školama, gašenju ilegalnih sajtova i
unapređenju digitalnog nadzora. Prevencija se mora graditi kroz znanje i
edukaciju – od pojedinca, preko porodice, do čitavog društva - poručio je Papić
dodajući da njihova misija nije zabrana, već zaštita – posebno onih
najranjivijih.
- Prevencija kroz edukaciju i odgovorno priređivanje igara
na sreću mora biti zajednička obaveza cijelog društva - poručio je Papić.
Goran Ćetković, predstavnik Kreativnog centra Volcano –
Vezuv doo, ističe da, ukoliko zaista želimo da rješavamo problem maloljetničkog
kockanja, moramo krenuti od ozbiljnih i kredibilnih podataka.
- Stalno slušamo o navodnim istraživanjima, a u stvarnosti –
relevantnih podataka nema. Najčešće korišćena fraza je 'prema nekim
istraživanjima', a mi ne znamo koja su to istraživanja, ko ih je sprovodio, ni
kojom metodologijom. Mi, kao legalni
priređivači igara na sreću, partneri smo u ovom sistemu. Dobili smo koncesije
od države, poslujemo po zakonu još od 2004. godine i svakodnevno se trudimo da
postavimo jasne granice. U našim objektima poštujemo pravila – maloljetnici
nemaju pristup. Međutim, problem ne počinje i ne završava s priređivačima.
Dio odgovornosti je i na porodici, jer sve počinje
vaspitanjem. Većina mladih želi da se dokaže, napravi neki ,,korak ka
odraslosti", pa je to danas možda upravo uplata u kladionici – nekada su
bile cigarete, sada je to online klađenje. Ali hajde da budemo realni: ako
maloljetnik igra online igre, on ne može podići novac bez tuđe kartice – dakle,
opet se vraćamo na porodicu - naglašava Ćetković.
On tvrdi da je priča o maloljetničkom kockanju u velikoj
mjeri senzacionalistički prenaduvana.
- Mi koji imamo fizičke objekte znamo kako to funkcioniše i
koliko se trudimo da spriječimo takve slučajeve. Zato predlažem nešto konkretno
– hajde da okupimo sve aktere i sprovedemo ozbiljno, stručno istraživanje.
Angažujmo relevantnu agenciju, napravimo kvalitetan upitnik i izaberimo
reprezentativan uzorak mladih. Samo tako ćemo znati pravo stanje stvari. Bez
toga, svaka analiza ostaje na nivou pretpostavke - poručio je Ćetković.
Po njegovim riječima ne može se dozvoliti da se ova tema
koristi za političke obračune.
- Nije korektno da nas neko proglašava negativcima samo zato
što se bavimo djelatnošću koja nije popularna. Umjesto populizma, treba nam
zakon koji neće gurati našu industriju u crno tržište. Jer ako se sve zabrani i
zatvori, kladionice će se preseliti u stanove, podrume i dvorišta, bez ikakve
kontrole – i to je put u propast. Legalni priređivači su već među sobom
konkurencija, ali ako sistem stvori uslove da neko iz svog doma nudi više i
bolje nego legalan priređivač, onda gubimo kontrolu - kazao je Ćetković
ističući da su spremni da sarađuju sa svim akterima, da se uključi država,
Uprava, civilni sektor, i da dobijemo tačan uvid u stanje na terenu.
- Tek kad imamo konkretne podatke, možemo ozbiljno pričati o
rješenjima i preuzeti zajedničku odgovornost za ovu temu - poričio je on.
Igor Milošević, građanski aktivista i direktor ADP Zid
istakao je da po reakcijama iz regiona, a tu računa i Hrvatsku, na osnovu
pokrenutih kampanja i izmjena zakona vidi da se upalio crveni alarm po pitanju
efekata koje kocka ima na veći dio stanovništva.
- Linija industrije zabave odavno je pređena. I to nije više
pitanje prevencije maloljetnika nego epidemije koja utiče na mnoge porodice.
Krivce za to prvenstveno treba tražiti u redovima državnih institucija koje su
dozvolile ovakvu rasprostranjenost koja se prelila iz legalnih tokova i u
nelegalne kanale. Država, niti je svojim zakonima spriječila nekontrolisani
uticaj igara na sreću niti je u posledjih godina uožila euro u prevenciju,
zaštitu i podršku ljudima kojima je pomoć neophodna. Naravno pohlepa pojedinaca
i izlazak terminala iz mjesta za priređivanje doprinijo je da se stanje
pogoršava iz dana u dan. Mi imamo jasne predloge i set mjera kako na različitim
nivoima djelovati a tu je primarna prevencija samo jedan mali segment - poručio
je Milošević.
Miloš Lalević, direktor sektora za pravne poslove MNA
Gaming - Admiralbet, kazao je da
iskustva iz evropskih zemalja pokazuju da pretjerano restriktivni zakoni o
igrama na sreću često dovode do porasta nelegalnog tržišta i slabljenja
budžetskih prihoda.
- Odgovorno
priređivanje može dati stvarne rezultate samo ako prethodno postoji uravnotežen
normativni okvir koji istovremeno štiti javni interes i omogućava stabilno
poslovanje legalnih priređivača - kazao je Lalević dodajući da Admiral Bet
kontinuirano sprovodi stroge mjere odgovornog priređivanja igara na sreću,
uključujući procedure za odgovorno klađenje, sofisticirane alate za
identifikaciju rizičnog ponašanja, kontrolu potrošnje, kao i aktivne programe
za zaštitu igrača.
- Ipak, takve mjere mogu imati puni efekat samo u
regulatornom okruženju koje omogućava legalnim priređivačima da budu
konkurentni u odnosu na neleglalne subjekte na tržištu - kazao je Lalević.
On je naveo primjere iz Evrope koji jasno pokazuju da
prekomjerno restriktivni zakonski propisi kakav se trenutno priprema i u našoj
državi, iako se često donose sa dobrim namjerama, mogu imati suprotan efekat.
- U Njemačkoj, gdje je na snazi strogi režim sa zabranama
bonusa i limitima od jedan euro po spinu, zabranom oglašavanja, jako niskim
limitom na depozit, doveo je do toga da je procenat korišćenja legalnih
platformi za online slot igre pao na između 20 odsto i 40 odsto, dok čak 75
odsto prihoda dolazi sa nelegalnog tržišta. U Švedskoj, uvođenje limita na
bonuse, depozite i oglašavanje rezultiralo je time da je 32 odsto igrača prešlo
na sadržaj koji nude nelegalni operateri, u poređenju sa 21 odsto u prethodnoj
godini. Belgija je, nakon zabrane oglašavanja, zabilježila rast od 6 odsto u
posjećenosti nelegalnih sajtova, dok je 50 odsto mladih muškaraca (18–21)
aktivno na crnom tržištu igara na sreću gdje ne postoji nikakva kontrola -
naveo je Lalević dodajući da to pokazuje da je neophodno da zakonske mjere budu
rezultat dobro prepoznatog i odmjerenog balansa, kako bi se sačuvala
konkurentnost licenciranih priređivača, povećala upotreba legalnih servisa i
istovremeno suzbilo crno tržište, jer samo tako možemo obezbijediti stabilan,
odgovoran i fiskalno održiv sistem igara na sreću.
0 Komentara