CDT: Demografski problemi traže sistemska rješenja, a ne kratkoročne mjere
Crna Gora se suočava s dugogodišnjim demografskim padom, a posljednje tri godine dodatno su obilježene negativnim trendovima. Iako se kao rješenje često ističe rast plata i bruto domaćeg proizvoda, stvarnost pokazuje da ovi faktori nijesu dovoljni da zaustave odlazak stanovništva.
To su. između ostalog, zaključci analize “DEMOGRAFSKA KRIZA: Da li Crna Gora planira ili
improvizuje?” koju su pripremili Društvo statističara i
demografa i Centar za demokratsku tranziciju.
Prema podacima iz analize, između 2011. i 2023.
godine iz Crne Gore se iselilo oko 94.000 građana – prosječno 22 osobe dnevno.
Ovaj demografski gubitak jednak je nestanku čitave populacije veličine
današnjih Nikšića, Berana i Gusinja, a trenutne mjere nijesu dovoljne da se ovi
trendovi zaustave.
“Planirane mjere kao što su bonusi za rođenje
djeteta, besplatni stanovi na selu i mogućnost jednom roditelju da bude na
plaćenom odsustvu tri godine, iako potrebne, nijesu prilagođene potrebama
savremenog društva. Čini se da su prioriteti mlađih generacija nadmašili
isključivo ekonomske podsticaje i da su sve više vezani za kvalitet života,
vladavinu prava i obrazovni sistem, koji predstavljaju ključne preduslove za
donošenje odluka o životu i planiranju porodice u određenom geografskom
području", navedeno je u publikaciji.
U analizi se upozorava da bi, nastavak insistiranja
isključivo na finansijskim podsticajima, bez stvaranja suštinskih preduslova za
kvalitetan život mogao uvesti Crnu Goru u novu fazu populizma, ali čak i
diskriminacije, što je pokazao i slučaj “majki sa troje i više djece” jer je
Ustavni sud mjeru proglasio diskriminatornom prema drugim ženama i muškarcima.
“Populacione mjere ne smiju biti nepromišljene, niti
uvedene bez pouzdanih dokaza da će donijeti benefit društvu u dugom roku”,
navedeno je u analizi.
Umjesto toga, ključno je, izraditi dugoročnu
projekciju kretanja stanovništva Crne Gore za narednih 50 godina, zasnovanu na
podacima Popisa stanovništva iz 2023. godine i činjenici da će Crna Gora
postati članica EU do 2030. godine.
“Kako bi Crna Gora mogla pravovremeno odgovoriti na
potencijalni demografski deficit, neophodno je sprovesti detaljne projekcije
očekivanog odliva stanovništva i njegovih posljedica na tržište rada, ekonomski
rast i socijalni sistem. Ovi podaci treba da budu osnova za oblikovanje
strategija u oblastima obrazovanja, zdravlja, zapošljavanja, imigracione
politike i javnih finansija, kako bi se pravovremeno kreirali mehanizmi za
ublažavanje negativnih efekata depopulacije”, jedan je od zakjučaka
analize.
Crna Gora ni nakon 20 godina od obnove nezavisnosti
nema napisanu strategiju demografskog razvoja koja bi projektovala demografske
tokove i populacione politike na dugi rok.
Takođe, Savjet za demografiju koji je osnovan
početkom 2024. godine još nije ostvario nikakve konkretne rezultate. Ovo nije
iznenađenje s obzirom na to da njega dominantno čine vladini službenici, dok se
samo manji dio bira iz reda nezavisnih eksperata. Ovim načinom funksionisanja
Savjet ostaje tijelo bez stvarnog uticaja, pa ne čudi što nema napretka u ovoj
oblasti.
“Da bi Savjet za demografiju imao stvarni kapacitet
za donošenje strateških i dugoročnih populacionih mjera, njegov sastav mora
biti uravnoteženiji, uz veće uključivanje nezavisnih stručnjaka i predstavnika
naučno-istraživačke zajednice koji se bave različitim aspektima stanovništva.
Ukoliko Savjet ostane isključivo vezan za izvršnu vlast, njegove odluke će
pratiti političke cikluse i kratkoročne agende, umjesto da obezbijede dugoročnu
stabilnost i kontinuitet populacionih mjera”, zaključeno je u publikaciji.
0 Komentara