To su. između ostalog, zaključci analize “DEMOGRAFSKA KRIZA: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su pripremili Društvo statističara i demografa i Centar za demokratsku tranziciju.

Prema podacima iz analize, između 2011. i 2023. godine iz Crne Gore se iselilo oko 94.000 građana – prosječno 22 osobe dnevno. Ovaj demografski gubitak jednak je nestanku čitave populacije veličine današnjih Nikšića, Berana i Gusinja, a trenutne mjere nijesu dovoljne da se ovi trendovi zaustave. 

“Planirane mjere kao što su bonusi za rođenje djeteta, besplatni stanovi na selu i mogućnost jednom roditelju da bude na plaćenom odsustvu tri godine, iako potrebne, nijesu prilagođene potrebama savremenog društva. Čini se da su prioriteti mlađih generacija nadmašili isključivo ekonomske podsticaje i da su sve više vezani za kvalitet života, vladavinu prava i obrazovni sistem, koji predstavljaju ključne preduslove za donošenje odluka o životu i planiranju porodice u određenom geografskom području", navedeno je u publikaciji.

U analizi se upozorava da bi, nastavak insistiranja isključivo na finansijskim podsticajima, bez stvaranja suštinskih preduslova za kvalitetan život mogao uvesti Crnu Goru u novu fazu populizma, ali čak i diskriminacije, što je pokazao i slučaj “majki sa troje i više djece” jer je Ustavni sud mjeru proglasio diskriminatornom prema drugim ženama i muškarcima.

“Populacione mjere ne smiju biti nepromišljene, niti uvedene bez pouzdanih dokaza da će donijeti benefit društvu u dugom roku”, navedeno je u analizi. 

Umjesto toga, ključno je, izraditi dugoročnu projekciju kretanja stanovništva Crne Gore za narednih 50 godina, zasnovanu na podacima Popisa stanovništva iz 2023. godine i činjenici da će Crna Gora postati članica EU do 2030. godine. 

“Kako bi Crna Gora mogla pravovremeno odgovoriti na potencijalni demografski deficit, neophodno je sprovesti detaljne projekcije očekivanog odliva stanovništva i njegovih posljedica na tržište rada, ekonomski rast i socijalni sistem. Ovi podaci treba da budu osnova za oblikovanje strategija u oblastima obrazovanja, zdravlja, zapošljavanja, imigracione politike i javnih finansija, kako bi se pravovremeno kreirali mehanizmi za ublažavanje negativnih efekata depopulacije”, jedan je od zakjučaka analize. 

Crna Gora ni nakon 20 godina od obnove nezavisnosti nema napisanu strategiju demografskog razvoja koja bi projektovala demografske tokove i populacione politike na dugi rok. 

Takođe, Savjet za demografiju koji je osnovan početkom 2024. godine još nije ostvario nikakve konkretne rezultate. Ovo nije iznenađenje s obzirom na to da njega dominantno čine vladini službenici, dok se samo manji dio bira iz reda nezavisnih eksperata. Ovim načinom funksionisanja Savjet ostaje tijelo bez stvarnog uticaja, pa ne čudi što nema napretka u ovoj oblasti.

“Da bi Savjet za demografiju imao stvarni kapacitet za donošenje strateških i dugoročnih populacionih mjera, njegov sastav mora biti uravnoteženiji, uz veće uključivanje nezavisnih stručnjaka i predstavnika naučno-istraživačke zajednice koji se bave različitim aspektima stanovništva. Ukoliko Savjet ostane isključivo vezan za izvršnu vlast, njegove odluke će pratiti političke cikluse i kratkoročne agende, umjesto da obezbijede dugoročnu stabilnost i kontinuitet populacionih mjera”, zaključeno je u publikaciji.