Pred dodjelu   nagrada  Društva crnogorskih novinara, na stolu, u svečanoj Sali Fakulteta za Crnogorski  jezik, poredjane futrole, nalik onima  sa diplomama za akademska zvanja. Neko je primijetio: ako poredjane futrole vide oni kojima, uz  poželjenu partijsku knjižicu, za dobro namještenje, fali samo diploma, zalećet će se da ugrabe ,,svoju“.

No, nije bilo mjesta za (ne)umjesnu šalu. Te futrole bile su ispunjene plaketama sa imenima nagradjanih novinara i redakcija, koje je žiri izdvojio sa bogate crnogorske  medijske  scene. Ta priznanja ,,kupljena“ su napornim  radom, u sve komplikovanijim društvenim uslovima, kada se novinari suočavaju sa sve većim izazovima, nastojeći da održe standarde profesije.

Društvo crnogorskih novinara, baštineći  bogatu tradiciju  novinarstva  (započetu 1871. kada je izašao  prvi broj lista ,,Crnogorac“), iz godine u godinu, izdvaja one iskusne, koji  se kompetencijama  suprostavljaju manipulacijama  i  političkim uticajima. I one mladje koje zaokuplja ova dinamična profesija u kojoj se  ,,radni zadatak  okončava poslije svake vijesti, a nakon toga,  ponovo, sa još većim žarom počinješ sve ispočetka." 

- Dan crnogorskih novinara, 23.januar, obilježen je mjesec dan kasnije, u znak  poštovanja prema nevino stradalim Cetinjanima, kazao je predsjednik Društva Crnogorskih novinara Dragan Mitov Djurović. On je podsjetio i da je ovo 154. godina  crnogorskog novinarstva, koji se simbolično obilježava na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, instituciji koja se bori za očuvanje crnogorskog jezika, kazao je predsjednik Društva Dragan Mitov Djurović..

Podsjetimo: Nagrada za životno djelo ,,Crnogorac,,  dodijeljena je akademiku Sretenu Peroviću, jednom od najstarijih crnogorskih novinara, istaknutom književnom stvaraocu .

Za  doprinos razvoju crnogorskog novinarstva  nagradjeni su :  novinarski veteran Milorad - Mrda Bošković, bivši direktor  radio Tivta Dragan Popadić , novinarka Radio Berana Milena Bubanja-Obradović,  i novinar Radio Televizije Nikšić Slobodan- Bobo Dobrilović. 

Godišnju nagradu  zavrijedili su   Vanja Kovačević, istaknuti novinar Televizije Crne Gore, zatim Bojana Robović, novinarka lista ,,Pobjeda,, i Jelena Kontić, novinarka ,,Vijesti,, .

Nagrada za reportažu ,,Radovan Jablan,, pripala je Arneli Hajdarpašić, reporterki Televizije E.

Za istaknute mlade novinare proglašeni su Iva Perović, novinarka Radija Crne Gore, zatim Alma Tahirović, novinarka E Televizije i Andrija Radović, novinar dnevnog lista ,,Pobjeda,,.

Za   doprinos objektivnom informisanju  specijalnom diplomom nagradjeni su: portal Pobjede,  Glas Mrkojevića i Crnogorski portal.

O nagradjenima je odlučio žiri  u sastavu Radmila Uskoković-Ivanović, predsjednica i članovi  dr Novica Vujović i Čedo Vukotić.

-I ovog puta žiriju nije bilo lako  …Uz prekaljene, na djelu decenijama dokazane kolege, raduje što je za priznanja predložen i veći broj mladih novinara, koji donose svježu krv, originalan pristup i dodatnu energiju redakcijma, uz trend primjene novih tehnologija, kazala je predsjednica žirija  Radmila Uskoković-Ivanović .

Prema riječima predsjednika Skupštine Društva crnogorskih novinara, Nikole Vujanovića, časna novinarska profesija mora se nadograđivati mladim generacijama na način kako to zahtijevaju savremeni novinarski postulati s tim što tradiconalne novinarske vrijednosti koje podrazumijevaju objektivnost i nepristrasnost uvijek moraju biti na prvom mjestu.

…………………………………………………………………………………………………………………

Fakultet za crnogorski jezik  bio je i svojevrsno  ,,ognjište” - riječi! Povodom  Međunarodnog dana maternjeg jezika predstavljena je   knjiga „Ognjište“ Dragana Mitova Đurovića, koja sadrži 55 kratkih priča iz kojih izbijaju iskre izvornog narodnog  govora.

                                                            (Foto: CP)

Iz onoga što su o knjizi rekli prof. dr Jasmina Nikčević, doc. dr Aleksandar Čogurić i Jovana Lipovina, vremešniji slušaoci su vraćeni u vrijeme kada se sa  ognjišta nije samo ,,umirala student” nego se, slušanjem mudrih priča, grijala i napajala duša. Mladji, imali su priliku da čuju riječi, kako su   ih izgovarali njihovi djedovi i babe. Možda su im zazvučale anahrono ,ali poukom i podokum –mogli su shvatiti  kako se živjelo - obrazom  i poštenjem ,a  prevedeno na ,, savremeno”, knjiga  uči o svevremenom  bontonu, ovih prostora, kako se dočekuje i štima gost u domaćinskoj kući, kojoj je do  časti   i   imena, za poštovanje!

-Složna braća grade zajedničku, a pametna, svaki svoju kuću, poruka je  jedne od 55 priča. A sa OGNJIŠTA : ,,Izranjaju starinske riječi patinastog zvuka sa stranica Draganove knjige uspomena i miješaju se i stapaju i sa našim zajedničkim sjećanjem u kojem sada odzvanjaju sonorne  riječi nerijetko zaboravljene, jer tako već dugo nema onih koji su ih izgovarali. Banice, kakav naslov koji tako lapidarno i zgusnuto sve pojasni! I odmah se stvori slika šćeri uzdanica, radnih i bastašnih, časnih i poštenih domodržnica, tvrde zadate riječi i obećanja. „Sinovi su da lozu održe, a šćeri su ogledalo kuće,”poruka je prof. dr Jasmine Nikčević

Nikola Kovačević