Małgorzata Łakota-Micker, otpravnica poslova ambasade Poljske u Podgorici u intervju za Crnogorski portal o prioritetima Poljske tokom predsjedavanja Savjetom EU
Ubrzanje tempa politike proširenja, podržavamo težnje CG ka članstvu u EU 2028
Da bi članstvo Crne Gore 2028. godine bilo realno CG mora biti spremna da zatvori 6 poglavlja u 2025 i još 20 poglavlja tokom 2026. Uočavamo sve više zavisnost od kineskih I turskih investicija,država treba biti na oprezu. CG će dobiti 383,5 miliona eura uključujući 110 miliona bespovratnih, sredstva će omogućiti nastavak socio-ekonomskih reformi
“Poljska je 1. januara 2025. po drugi put preuzela predsjedavanje Savjetom EU. U godini 2024. proslavili smo 20. godišnjicu članstva Poljske u EU, a 2025. navršiće se 14 godina od kako je Poljska predsjedavala Savjetom EU. Prošlo je dosta vremena, mnogo toga se promijenilo, prije svega se promijenila međunarodna situacija. Pojavili su se novi problemi i izazovi sa kojima ćemo se morati suočiti u narednih šest mjeseci. Naravno, iskustvo Poljske sa članstvom u EU je veće i biće od pomoći. Mi smo sadržajno bogatiji po određenim pitanjima kao država članica EU, doživjeli smo mnoge pozitivne promjene. Poljska sada i Poljska 1990-ih su dvije potpuno različite zemlje. Poljska je prošla kroz tranziciju, promijenila se do neprepoznatljivosti posljednjih godina, kako politički, tako i ekonomski i infrastrukturno. Društvo je takođe doživjelo transformaciju u mentalitetu. Mi smo hrabriji, cijenimo naša dostignuća u Poljskoj, ponosni smo na naša postignuća u raznim oblastima i ne bojimo se pričati o tome. Poljaci su cijenjeni širom svijeta kao naučnici, preduzetnici i sportisti. Zahvaljujući dobijenim i dobro raspoređenim sredstvima EU, dobili smo i jedinstvenu priliku da razvijamo našu zemlju i napredovali u mnogim oblastima. Vjerujem da je nakon svih ovih godina Poljska dovoljno sazrela da uspješno preuzme predsjedavanje i izvrši svoju ulogu u skladu sa očekivanjima zemalja članica, ali i zemalja koje teže ulasku u EU i koje računaju na njenu podršku. U narednim mjesecima Poljska će nastojati da ubrza tempo svoje politike proširenja. Ona će podržati težnje zemalja Zapadnog Balkana za članstvo u EU. Cilj Poljske će takođe biti dalje jačanje evropske solidarnosti kao odgovor na sve pokušaje destabilizacije našeg kontinenta, hibridne napade i podrivanje uspostavljenog poretka. Prioriteti poljskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije u narednih šest mjeseci će se fokusirati na tri oblasti: maksimiziranje podrške Ukrajini, održavanje trenutne politike prema Rusiji i Bjelorusiji i jačanje bezbjednosti i otpornosti EU i njenih partnera. Cilj poljskog predsjedavanja Savjetom Evropske unije biće osiguranje evropske bezbjednosti u mnogim dimenzijama: vojnoj, unutrašnjoj, ekonomskoj, energetskoj, informacionoj, prehrambenoj i zdravstvenoj”, kaže Malgorzata Lakota- Micker otparvnica poslova ambasade Poljske u Podgorici na pitanje Crnogorskog portal koje zadatke I prioritete će imati Poljska nakon što je prvog januara ove godine preuzele predsjedavajem Savjetom Evropske unije
Tako će se vojna bezbjednost zasnivati na podršci odbrambenoj industriji EU, razvoju vojne infrastrukture, izgradnji utvrđenja i povećanju odbrambenog potencijala u istočnoj Poljskoj (Istočni štit), te sveobuhvatnoj podršci Ukrajini. Bliska saradnja sa EK biće od velikog značaja u smislu adekvatnog finansiranja odbrambene dimenzije EU, jačanja saradnje sa NATO-om, uključujući SAD, i suzbijanja neregularnih migracija. U području bezbjednosti informacija, Poljska će nastojati ojačati koordinaciju EU u borbi protiv dezinformacija, propagande i lažnih vijesti. U oblasti energetske bezbjednosti, fokusiraćemo se na dalju nezavisnost od eksternih izvora energije i uvoz energenata od nepouzdanih dobavljača. Podržaćemo bezbjednost i sajber bezbjednost kritične infrastrukture i saradnju sa lokalnim zajednicama na energetskim projektima. Kako bismo osigurali ekonomsku bezbjednost, nastojaćemo osigurati konkurentnost EU, uključujući: promovisanje poljskog preduzetništva, smanjenje birokratije za preduzetnike, vraćanje jednakih uslova konkurencije za industriju EU suočenoj sa protekcionističkim praksama ili jačanjem efikasne kohezione politike i uloge regiona. Budućnost konkurentne poljoprivrede otporne na krize, podrška poljoprivrednicima u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i borba protiv izazova koji proizilaze iz klimatskih promjena glavne su pretpostavke u oblasti bezbjednosti hrane. Digitalna transformacija zdravstvene zaštite, promocija zdravstvene prevencije i mentalnog zdravlja djece i mladih su tri glavna prioriteta poljskog predsjedavanja Savjetom EU koji su dio zdravstvene bezbjednosti. Poljsko predsjedavanje će takođe uključivati i pregovore o farmaceutskom paketu EU, prvoj reformi tržišta lijekova EU u posljednjih 20 godina. Evropa će se u narednom periodu morati suočiti sa izazovima u vezi sa konkurentnošću domaće farmaceutske industrije, uključujući i bezbjednost ljekova u regionu.
CP: Crna Gora i Poljska imaju izvanredne prijateljske odnose a Poljska podržava Crnu Goru na putu ka EU. Što Crna Gora može očekivati od predsjedavanja Savjetom Evropske i da li se i koje će mjere podrške Poljske Crnoj Gori mogu očekivati u narednom periodu?
Malgorzata Lakota Micker: Naše zemlje imaju veoma dobre odnose, o čemu svjedoče, između ostalog: posjete šefova država 2021. i 2022. godine. Andžej Duda i njegova supruga posjetili su Crnu Goru, a Milo Đukanović i prva dama Crne Gore uzvratili su Poljskoj godinu dana kasnije. Poljska je od samog početka podržavala i podržava evroatlantske aspiracije Crne Gore. Danas se zajednički suočava sa izazovima bezbjednosti i stabilnosti u Evropi. Takođe u prvoj polovini 2025. Poljska će biti organizator mnogih događaja i zvaničnih sastanaka tokom kojih će se razgovarati o pitanjima važnim za budućnost Evrope i EU i zajedničkim pravcima djelovanja. Osim neformalnih sastanaka s velikim brojem ministara, planirane su konferencije o svakoj od sedam navedenih dimenzija bezbjednosti, na koje će se poljsko predsjedavanje fokusirati. Ministarka evropskih integracija Maida Gorćević će krajem januara posjetiti Varšavu i sastati se sa poljskim ministrom za pitanja Evropske unije Adamom Šlapkom. Oni će svakako razgovarati o proširenju EU na zapadni Balkan, uključujući i buduće članstvo Crne Gore u EU. Ambasada Poljske u Podgorici takođe planira niz događaja koji će imati za cilj da promovišu Poljsku u Crnoj Gori, ali i poljska dostignuća u različitim oblastima, koje će htjeti da podijeli sa crnogorskom zajednicom.
CP: Crna Gora je nedavno zatvorila tri pregovaračka poglavlja. Koja poglavlja po Vašem mišljenju Crna Gora može zatvoriti u najskorije vrijeme zatvoriti i koja su po Vašem mišljenju najteža za Crnu Goru i zašto?
Malgorzata Lakota Micker: Crna Gora 2024. godinu može smatrati pozitivnom u pogledu svojih dostignuća u evropskim integracijama. Premijer Milojko Spajić je u intervjuu u decembru, nakon što je saopšteno da su zatvorena tri pregovaračka poglavlja, kazao da je „Crna Gora za dvanaest mjeseci postigla više nego za dvanaest godina“. Pregovori su dobili zamah i postigli opipljive koristi i rezultate. O Crnoj Gori se pričalo u Briselu. Crna Gora je 2024. godine učestvovala na tri međuvladine konferencije, dobila pozitivan IBAR rezultat o ispunjenosti privremenih kriterijuma u poglavljima 23 i 24, pridružila se jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima, uspjela zatvoriti još tri pregovaračka poglavlja u decembru (tj. Poglavlje 7. Imovinsko pravo Intelektualna svojina, Poglavlje 10. Informaciono društvo i mediji, Poglavlje 20. Poslovna i industrijska politika). Crna Gora ispunjava uslove da zatvori naredna četiri pregovaračka poglavlja do 2025. godine. U konsultaciji sa Evropskom komisijom, razvila je privremeni plan za zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine. Nadam se da će uskoro moći odgovoriti izazovima i najaviti zatvaranje poglavlja 5 – Javne nabavke, 6 – Privredno pravo, 15 – Energetika i pomenutog 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika. Politička odlučnost i administrativni kapacitet koje je demonstrirala aktuelna crnogorska vlast omogućavaju nam da vjerujemo da bi članstvo Crne Gore u EU 2028. godine moglo biti realna mogućnost, ako ništa ne stoji na putu. Crna Gora je dosta postigla, ali je još puno posla pred njom. U bliskoj budućnosti, moraće da se fokusira na poboljšanje svog učinka u mnogim oblastima, uključujući pravosudni sistem, istrage, krivično gonjenje kriminalaca, oduzimanje imovine stečene kriminalom, i sveobuhvatnu reformu izbornog sistema. Neizostavno pitanje biće i potreba suočavanja sa sve većim problemima u crnogorskom pravosuđu, borbom protiv korupcije, organizovanog kriminala, koji se sve više seli na ulice crnogorskih gradova i uzima svoj danak, ugrožavajući bezbjednost ostalih građana. Gledajući ove probleme, njihove duboke korijene, klanovske veze i nedavna hapšenja visokih zvaničnika, teško je povjerovati da će se Crna Gora brzo izboriti sa njima. Potrebna je i daljnja akcija u oblasti slobode medija, koja je već doživjela određeni napredak, ali još uvijek zahtijeva poboljšanje. Kako pokazuje najnoviji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, crnogorske institucije su krhke i sklone političkim krizama i potencijalnim institucionalnim blokadama, što su druge oblasti koje zahtijevaju pažljiv pristup. Hoće li ovi problemi biti prevaziđeni ove godine? Crnogorske vlasti su svojevremeno nagovijestile da su spremne da zatvore još šest poglavlja do kraja 2025. godine, trenutno sedam uključujući i poglavlje 31, ali će vrijeme pokazati da li će se to dogoditi. Da bi članstvo 2028. bilo realno, Crna Gora mora biti spremna da zatvori još dvadeset poglavlja 2026. godine. Mislim da će hrvatska blokada poglavlja 31, odnosno vanjske politike, vremenom popustiti i da će ga biti moguće zatvoriti, inače može postati ozbiljna prepreka koja će dugoročno zaustaviti i usporiti cijeli proces integracije. Tu će značajnu ulogu imati i non-paper koji je Hrvatska poslala Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, a u kojem se ukazuje na potrebu da Crna Gora implementira deset uslova neophodnih za unapređenje bilateralnih odnosa. Slično, kao i o suprotstavljanju dezinformacijama i hibridnim aktivnostima uticajnih srpskih ili ruskih snaga koje žele da odgurnu Crnu Goru od Zapada. Sve više uočavamo zavisnost Crne Gore od kineskih i turskih investicija. I po ovom pitanju država treba da bude na oprezu i da ne produbljuje već uočene finansijske zavisnosti, koje mogu imati negativne posljedice u slučaju da Crna Gora ne izmiruje svoje obaveze na vrjeme (mislim, između ostalog, na izgradnju autoputa, pitanje luke Bar).
CP: Iako je nezahvalno govoriti o datumu prijema Crne Gore u Evropsku uniju koja je Vaša procjena da će se to desiti, koje godine?
Podržavamo težnje Crne Gore ka članstvu u EU 2028. godine. To je izazov, ali mislim da će, ako posvetite puno vremena i uložite značajan trud, to biti dostojno da se završi u zadatom roku. Neka bude tako. Članstvo Crne Gore 2028. godine biće pozitivan signal za ostale zemlje u regionu. Posebno za one koji stagniraju i sumnjaju u promjenu, to je važan signal da se trud isplati. Oko 80% crnogorskog društva je za ulazak Crne Gore u EU, što je važan signal za EU koji potvrđuje da su potrebne promjene u zemlji i da je društvo svjesno koristi koje donosi članstvo u EU. Pozitivno se može ocijeniti usvajanje Platforme Barometar 26, koja ima za cilj pokretanje dijaloga o najvažnijim pitanjima za državu, kako bi se omogućila brža integracija u EU. Evropska komisija je u novembru 2024. odobrila Instrument za reformu i rast za zapadni Balkan. U okviru programa, Crna Gora će od ukupnog plana od 6 milijardi eura dobiti 383,5 miliona eura, uključujući 110 miliona eura bespovratnih sredstava, a preostali dio u vidu povoljnih kredita koji će se koristiti do 2027. godine. Ova sredstva će omogućiti Crnoj Gori da nastavi socio-ekonomske reforme. Ovo je još jedan razlog da se borite da postignete svoj cilj.
CP:Osim saradnje na političkom planu Poljska je realizovala i nekolio vrijednih pomoći odnosno podrške i gostovanja Crnoj Goriu oblasti nauke, obrazovanja, kulture. Da li planirate neke aktivnosti u narednom periodu u ovim sferama i ako planirate koje?
Da, naravno, ali pripreme su u toku i ne želim da ih sada otkrivam. Nadam se da ću uskoro, tokom narednih sastanaka, moći da govorim o detaljima pojedinačnih projekata koji će se realizovati uz učešće Ambasade Republike Poljske u Podgorici. Oni će biti namijenjeni različitim starosnim grupama i predstavnicima različitih profila. Jedan od ciljeva poljskog predsjedavanja Savjetom EU je zdravstvena bezbjednost, mogu otkriti, između ostalog: pokušaćemo da djelujemo u okviru njegovog djelokruga. Usput, ne prvi put. Trudimo se da pomognemo građanima Crne Gore kad god možemo. Crna Gora je tokom pandemije mogla da računa na podršku Poljske, koja je donirala maske i dezinfekciona sredstva. Poljska je 2021. godine isporučila Crnoj Gori dvije velike pošiljke doza vakcine protiv COVID-19, ukupno 100 000 doza. Trudimo se da podržimo crnogorsku zdravstvenu službu najbolje što možemo. KCCG smo donirali ultrazvučni aparat i stomatološke stolice. Prošle godine smo doprinijeli poboljšanju uslova na crnogorskim planinarskim stazama obilježavanjem „Eko staza Bjelasice“ i skretanjem pažnje na izuzetno važnu temu zaštite životne sredine. Ambasada, zajedno sa Udruženjem Poljaka koji žive u Crnoj Gori, organizuje niz kampanja koje promovišu Poljsku, poljsku kulturu i tradiciju, upućenih kako poljskoj dijaspori, tako i stanovnicima Crne Gore. Zajedno učestvujemo u dobrotvornim kampanjama i događajima koje organizuje Delegacija EU, kao što su Diplomatski bazar, Dan Evrope i Dani jezika. Kada je riječ o jeziku, moram naglasiti da smo i ovdje postigli velike uspjehe. Tokom besplatnih kurseva poljskog jezika koji se organizuju u Podgorici, na koje svakog semestra pozivamo djecu, omladinu i odrasle, naši predači - gđa Vanda Vujisić i Marta Borovjec-Jokić uspjele su da nauče osnove poljskog jezika više od 300 polaznika kursa. Poljska već dugi niz godina nudi Crnoj Gori svoju podršku. I toga ćemo se držati, vodeći računa o daljem razvoju naših bilateralnih, prijateljskih odnosa. Ukoliko bude potrebno, pokušaćemo da podijelimo i svoja iskustva u političkoj, administrativnoj i ekonomskoj sferi. Mislim da će i poljsko iskustvo u dobijanju fondova EU biti od velike podrške i dodane vrijednosti Crnoj Gori. Isto tako kao i razmjena iskustava u oblasti upravljanja otpadom, obnovljivih izvora energije i zaštite životne sredine.
B. Pejović
0 Komentara