Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ
Usvajanje
Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno,
realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao
je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.
Nekoliko
je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.
1) Netransparentnost
Transparentnost
i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u
slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti
izostali.
Konkretno,
predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom
predviđenom roku od 15 dana.
Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i
medijima ostale su samo na riječima.
2) Diskriminacija i nedoslednost
Predloženi
Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna
ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno
pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju
vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i
preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet
navodi učlanjenje u EU.
Kako
opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno
obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj
diskriminaciji.
3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja
raj za crno tržište
Mnogo
više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog
oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za
kladionice i 3.000 eura za automate.
Još
jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači
mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne
poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista
povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih
10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do
neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog
tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih
priliva s protokom vremena.
Zainteresovana
i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog
zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa
međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako
priređivača, tako i korisnika igara na sreću.
0 Komentara